POČETNAARHIVA
DANAS JE KRV DALA I BUDUĆA KAPETANICA DUGE PLOVIDBE
STIGLA I TREĆA PEDIJATRICA
ZAJEDNIČKO PREBIRANJE USPOMENA
SPELEOLOŠKI KONGRES U GOSPIĆU
EKONOMISTI NA PRAKSI U NJEMAČKOJ
NOVINARSTVO U GOSPIĆU
POČELA IZVIĐAČKA ŠKOLA
BIĆANIĆ NIKOLA-ĆIBE (1934-2021)
KONAČNO CILJANE POSJETE
VELIK INTERES DJECE ZA TESLU
Umjesto kalorija, brojim spašene živote
JESTIVE ŽITARICE I KOMPOSTABILNA AMBALAŽA
RADIONICA ZA DJECU

Gradsko društvo Hrvatskog Crvenog križa

DANAS JE KRV DALA I BUDUĆA KAPETANICA DUGE PLOVIDBE

U trećoj ovogodišnjoj akciji davanja krvi odazvala se 182 davaoca.

Današnje dobrovoljno darivanje krvi/Snimio Marko ČULJAT
Današnje dobrovoljno darivanje krvi/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. rujna 2021. u 17.45 sati, dopuna u 19 sati
Pripremio: Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Treća akcija dobrovoljnog darivanja krvi trajala je dva dana, a odazvala su se 182 darivatelja, a krv je dalo njih 176. Među današnjim darivateljima na zatekli smo majku Snježanu Jurković i kćerku Mariju, koja nam sa smiješkom reče da uskoro kreće na studij pomorstva uz Zadru, a mi joj poželjesmo da postane i kapetanicom duge plovidbe.

Gospić i okolica postali su rekorderi po odzivu mladih darivatelja krvi i najbolji su u Hrvatskom Crvenom križu u cijeloj državi. Tima i nove generacija iskazuju svoje veliko ličko humano srce dajući krv i taj nezamjenjivi prirodni lijek za koji još uvijek nema supstrata.

Svi davatelji prije davanja prođu potrebnu zdravstvenu kontrolu time transfuziologa iz KBC-a Rijeka, zato ovoj put njih šestero dobrovoljaca nije dalo krvi da ne bi pokvarili svoje zdravstveno stanje. Poslije davanja krvi koju tijekom davanja mućka poseban stroj da se ne zgusne, ruka im se dobro zavije, dobiju bon za ručak ili večeru u Hotelu Ana u Gospiću. Osim toga, u tvrtki gdje rade, a danas smo snimili i jednu vojnikinju iz vojarne, dobiju nakon davanja dva slobodna dana po vlastitom izboru. Osim toga, žene nakon 25 davanja, jer zbog prirodnih razloga mogu godišnje dati manje puta krv od muškaraca, a muškarci nakon 36 davanja dobivaju u Gradskom društvu uvjerenje o svojoj humanosti i dobivaju besplatno dopunsko osiguranje do kraja života u Hrvatskom zavodu za zdravstvo.

Do kraja godine biti će još jedna akcija, pa neka se pripremi i neki novi dobrovoljci.

- Marija je naša višegodišnja volonterka. ZAhvaljujemo se darivateljima na ovako velikom odzivu. - izjavio je za Ličke novine Vlado Brklčjačić, ravnatelj GD HCK Gospić.

Novost iz Opće bolnice

STIGLA I TREĆA PEDIJATRICA

Tim koji vodi brigo u djeci u Općoj bolnici u Gospiću/Foto OBG
Tim koji vodi brigo u djeci u Općoj bolnici u Gospiću/Foto OBG
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. RUJNA 2021. U 8.40 SATI

GOSPIĆ
- Na Dječji odjel Opće bolnice nakon petogodišnje specijalizacije vratila se u rodni grad mlada Gospićanka dr. Kristina Ilić. Tako će u Bolnici raditi tri pedijatrice, naime, pedijatrice su ravnateljica Bolnice mr. Sandra Čubelić i dr. Linda Hibravi. Nova pedijatrica mnogo će značiti u zaštiti i liječenju klinaca i klinceza iz cijele županije na odjelu koji ponosno već godinama nosi titulu Dječji odjel - prijatelj djeteta. (Ln)

Susret prvih ratnih maturanata gospićkog Srednjoškolskog centra

ZAJEDNIČKO PREBIRANJE USPOMENA

Danas se okupilo 35 maturanata iz 1991.

Poniosni prvi ratni maturanti uz spomenik Nikole Tesle/Snimio Marko ČULJAT
Poniosni prvi ratni maturanti uz spomenik Nikole Tesle/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. rujna 2021. u 20 sati

Pripremio: Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Danas popodne dobih poziv od jednog šumarskog inženjera i poziv da nešto kašnje dođem na susret maturanata iz 1991. na terasu kod Teslinog spomenika jer je njihov Srednjoškolski centar odgoja i usmjerenog obrazovanja nosio njegovo ime. Dosta elemenata za poslićak.

Potrudio sam se i stigao na terasu jedino sam poznao Dragana Milkovića koji me je i obavijestio. Bilo mi je malo neugodno kad nisam prepozna Karla Rukavinu, a bome ni mladog Ćelu, ali ni Marijana Mraovića. Nisam ih odavno vidio. Brzo smo počeli spajati one neudobne niske klub garniture jer se društvo brzo povećavalo. Stizali su specijalisti medicine, razni inženjeri, ekonomisti, pravnici… uglavnom su svi završili fakultete. Dosta ih se vratilo kući, ali bome i ostalo po Hrvatskoj. Bilo je i blagog kršenja koronarnih zabrana, ali ništa strašno sve momci i divojke u najboljim godinicama. Prebiralo se po đačkim uspomenama, listao se i jedan album fotografija.

Saznadoh su maturirali u svibnju jer je neko napravo dobru procjenu skorog rata i u Gospiću. Vršnjaci Srbi prvi su počeli pričati o mitinzima i o okupljanjima, što je Hrvate zbunjivalo. Početkom svibnja 1991. nakon dolaska tenka na kraj Budačke ulice iz škole nestali svi pravoslavci, a bilo ih je bome puno. Generacija mladih gospićkih maturanata imala je problema s upisom na fakultete u Zagrebu jer su već naveliko bile kojekakve blokade po cestama.

Od 119 maturanata u četiri razreda danas se okupilo njih 35 nešto više od jednog prosjeka po razredu (30). Najprije su se htjeli slikati uz Teslin spomenik, i na kraju na ulazu u zgradu Gimnazije u Budačkoj ulici. Sve je završilo novom zajedničkom maturalnoim večeron, a ona prv a bila je u dvije nacionalno različite gostionice.

Te godine maturiralo je u:
IV. 1 razred je imao 27učenika, a razrednica je bila prof. Vesna Grahovac-Pražić, koja je predavala hrvatski jezik, smjer je bio upravno pravni i upravno birotehnički radnik;

IV. 2 imao je 25 učenika, razrednica je bila prof. Slavica Pilipović, smjer je bio ekonomski stručni radnik;

IV.3 razred imao je 25 učenika, razrednica je bila prof. Milica Čubrilo, smjer je bio odgojno obrazovni suradnik u razrednoj nastavi (pedagoško usmjerenje);

IV. 4 razred imao je 32 učenika, razrednica je bila prof. Anica Đukić koja je predavala matematiku i fiziku, bilo je to smjer matematičko-informatički: prirodoslovno-matematički tehničar (gimnazija);


Očuvanje ljepota ličkih njedara

SPELEOLOŠKI KONGRES U GOSPIĆU

 
 


Ovog vikenda u Gospiću su na skupu brojni hrvatski speleolozi.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. rujna 2021. u 10.45 sati

GOSPIĆ - Jučer je započeo trodnevni kongres hrvatskih speleologa, a domaćin mu je Osnovna škola dr. Jure Turića. Organizator kongresa je Speleološki odsjek HPD "Željezničar" iz Zagreba, a održava se već dva desetljeća. Vodeći hrvatski istraživači podzemlja krša ovog vikenda prezentirat će tridesetak izlaganja o rezultatima svoga rada. Lika je posebno zanimljiva jer već je do sada istraženo preko 50 kilometara podzemlja. Speleologe je pozdravio Ernest Petry, ličko-senjski župan i naglasio da očekuje nastavak daljnjih istraživanja ličkog krška koji upotpunjuje prirodne resurse ovog dijela Hrvatske. (Ln)

Strukovna škola Gospić

EKONOMISTI NA PRAKSI U NJEMAČKOJ

Otputovalo je dvadeset učenika i ostaju do 25 rujna

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. rujna 2021. u 19.30 sati

GOSPIĆ - Dio učenika Strukovne škole koji se školuju za zvanje ekonomist i tehničar za računalstvo otputovali na stručnu praksu u Schkeuditz u blizini Leipziga u Njemačkoj.Ovakve mogućnosti do sada su koristili samo gimnazijalci.

Otputovali su u sklopu projekta Praksa za europsko sutra, koji je Strukovnoj školi Gospić odobren u prošle godine u okviru programa Erasmus + i koji će završiuti krajem ove kalendarske godine. Program se u cijelosti financira iz sredstava Europske unije, a preračunata vrijednost je gotovo pola milijuna tisuća kuna. Na praksu je, uz pratnju profesora, otputovalo 20 učenika koji će do 25. rujna pohađati praksu u tvrtci VITALIS Betreuungsgesellschaft für Modellprojekte GmbH te će time uz stručne kompetencije razvijati svoje socijalne i jezične vještine, a ujedno će povećati i svoju konkurentnost na tržištu rada.

S obzirom na epidemiološku situaciju kovid pandemiju, za učenike i nastavnike u pratnji organiziran je poseban prijevoz uz poštivanje svih epidemioloških mjera i obvezna testiranja. Prije polaska učenike i profesore su pozdravile i na put ispratile zamjenica župana Jasna Orešković-Brkljačić i ravnateljica Strukovne škole Gospić Barbara Tomljenović-Jurković.

- Put Njemačke i stručnnog usavršavanja otišli su naši završni razredi ekonomista i tehničara računarstva iz trećeg i četvrtog razreda, te prošlogodišnji maturanti koji zbog korone nisu mogli putovati. -izjavila je za Ličke novine ravnateljica Barbara Tomljenović-Jurković. (Ln)

Novinarski vremeplov

NOVINARSTVO U GOSPIĆU

Prije 63 godine u najvećem ličkom gradu radilo je čak deset profesionalnih novinara.

Uz fontanu koja radi u Kolakovcu Branko Cvetković i Stjepan Mažar/Fotografije iz arhive Brabka Cvetkovića, Zagreb
Uz fontanu koja radi u Kolakovcu Branko Cvetković i Stjepan Mažar/Fotografije iz arhive Brabka Cvetkovića, Zagreb
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. kolovoza 2021.

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Od početka rada u redakciji Ličkih novina 1971. godine volio sam pretraživati stare komplete od 1953. i godinama poslije. Prvi "stari" urednik koga sam telefonski bio je Josip Barković (1918?2011), tada već poznati i priznati književnik. Barković je rođen u Otočcu, a u Gospiću je završio dio preparandije i privatni knjižar i tiskar Kolačević izdao mu je još u Kraljevini Jugoslaviji prvu zbirku pjesama Pjesme slobodi (1940). Tiskana je na povjerenje i kada je knjiga rasprodana plaćen je tisak.

Poslije Drugog svjetskog rata radio je na radio postajama i redakcijama u Zagrebu i bio je drugi glavni urednik Ličkih novina od njihovog osnivanja, a bio je i direktor izdavačke kuće Lykos… Kontaktirali smo i u Domovinskom ratu jer mu je sinovac bio građevinski inženjer u Industrogradnji na gradnji hotela Velebno i nove zgrade Bolnice. U proljeće 1995. poslao mi je priču za Lički kalendar za 1996. pod naslovom "Orden svetog Save", a ja sam to promijenio u "Čudan orden". Tema je kako Hrvat šef šumarije u Otočcu, koji je za dobar rad dobio kraljev orden, a koji je po povratku kući zakopao u šljivaru od sramote pred prijateljima… Poslije mi je pomogao da napravim i njegov životopis za Likapediju.

Prije koju godinu ponovo sam uspostavio kontakt s još jednim bivšim glavnim urednikom - Brankom Cvetkovićem, koji je na nagovor Vlatka Pavletića, prijatelja iz vojske u Sarajevu došao 1957. godine za glavnog urednika Ličkih novina koje su iz Zagreba prešle u Gospić. Tu je uz podršku politike udružio redakciju i Tiskarski zavod "Ognjen Pric" (1960) u jedno poduzeće pod imenom lista. U njegovo doba veći dio tiraža išao je pretplatnicima po gotovo cijelom svijetu, posebice u Ameriku, oko 2000 komada, time je bio prvi list koji je odlazio u izvoz. Pored toga oglasima su pomagali su elektrifikaciju Smiljana (1958). Tih godina u redakciji uz službenike Ankicu Mažar i Marijana Miloša, radili su novinari Stjepan Mažar, Boro Ovuka, Simo Kljajić, Laci Strujić i Dragan Desnica, a povremeno je surađivao Dušan Basara, sekretar Komiteta omladine u Gospiću, koji je kasnio radio kao novinar u redakciji Vjesnika u Zagrebu i nakon toga bio je dopisnik Politike. Među vanjskim suradnicima za lekturu i korekturu bili su poznati bračni par profesora Zlata i Julije Derossi.

Prvi profesionalni dopisnik iz Like bio je Mirko Perković za Vjesnik prije odlaska u Rijeku.
Zanimljivo da su 1958. godine, o čemu govore i slike iz arhive Branka Cvetkovića, u Gospiću radila i dva profesionalna dopisnika. Jedan je bio Just Ivetac, Istranin iz Kajrobe kraj Pazina, dopisnik Borbe, koji je kasnije bio dopisnik iz Karlovca i Petar Ivić, Dalmatinac iz Siverića kraj Šibenika, dopisnik Vjesnika.

Povremeno je dolazio i Ibro Palangić, dopisnik Radio Zagreba iz Karlovca koji je taj posao obavljao do mirovine. Jedno vrijeme dopisnik Vjesnika bio je Lazo Rakijaš kasnije urednik na TV Zagreb, a zadnji dopisnik Vjesnika iz Gospića od 1968 do Domovinskog rata bio je Mirko Petković, a dopisništvo je bilo u Majerhoferici.

Cvetković je 1961. dobio stipendiju i otišao u Zagreb na studij prava i zaposlio se u Vjesniku, a u mirovnu je otišao kao glavni tajnik HAK-a u Zagrebu.

Ivetac je karijeru završio u Glasu Istre kao kolumnist, a izdao je i nekoliko knjiga o Istri koju je toliko volio.

Slike su nastale ljeta 1958. Redakcija Ličkih novina bila je u zgradi današnje Gospićko-senjske biskupije, gdje je tih godina bila smještena i uprava Poljoprivrednog dobra Lika koje je imalo skladište krumpira u konobi. Redakcija Ličkih novina bila je prizemno u lijevom hodniku.



Lovinac

POČELA IZVIĐAČKA ŠKOLA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. kolovoza 2021. u 11.15 sati

LOVINAC - Od Saveza izviđača Hrvatske dobili smo priopćenje da je jučer počela radom njihova Šumska škola za edukaciju voditelja izviđača. Škola je organizirana u suradnji s Općinom Lovinac, Ravnateljstvom civilne zaštite MUP RH i Hrvatskim šumama.

Škola će trajati deset dana uz sudjelovanje 180 izviđača iz cijele Hrvatske. Sudionike je na početku rada pozdravio općinski načelnik Ivan Miletić, a Anita Pocrnić-Radošević, saborska zastupnica i članica Hrvatske izviđačke parlamentarne unije (HIPU)je službeno otvorila lovinačku Školu.

- Velika mi je čast najaviti da će upravo ovdje gdje sada boravimo uskoro će nastati prvi Nacionalni izviđački centar u kojemu će boraviti tisuće izviđača iz Hrvatske i čitavog svijeta. Time će Lika i Lovinac postati centar skautizma i naš drugi dom.- rekao je Boris Vujnović, glavni načelnik Saveza izviđača Hrvatske.

Ovime je pokrenut projekt uređenja Nacionalnog izviđačkog centra za edukacije i taborovanje koji će moći istovremeno prihvatiti više stotina izviđača. Centar će pružiti mogućnost kampiranja izviđačima iz čitavog svijeta, a posebno će koristiti i hrvatskim izviđačima za naobrazbu budućih izviđačkih voditelja. Već iduće ljeto na prostoru općine Lovinac održat će se i 11. Smotra Saveza izviđača Hrvatske, u sklopu koje će se tokom dva tjedna okupiti 2000 djece i mladih iz Hrvatske i Europe. Smotra će ujedno biti najveće okupljanje djece i mladih u Hrvatskoj, a održat će se pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.

In memoriam

BIĆANIĆ NIKOLA-ĆIBE (1934-2021)

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. kolovoza 2021. u 19 sati, dopuna 13. kolovoza 2021. u 12.45

Sahrana prof. Nikole Bićanića biti će u obiteljskoj grobnici u ponedjeljak, 16. kolovoza u 16 sati u Gradskom groblju sv. Marije Magdalene u Gospiću.

GOSPIĆ - Danas je na plaži u Karlobagu u 87-oj godini života iznenada preminuo Gospićanin prof. Nikola-Nikica Bićanić, poznatiji po špic nadimku Ćibe, pedagog i publicist

Rođen je u Kaničkoj ulici 21. III. 1934. u činovničkoj obitelji Milana i Marije rođ. Polić. U rodnom gradu završio je Pučku školu i Realnu gimnaziju Nikole Tesle, filozofiju diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao profesor više predmeta na Gimnaziji Nikole Tesle u Gospiću (1959 - 1967). Na Sveučilištu u Zagrebu stekao znanstveni stupanj magistra filozofije (1982). Od 1978. živio u Zagrebu gdje je bio ravnatelj Srednje drvodjelske škole, a u posljednje vrijeme bio je u svome domu u Kaniškoj.

Kao hrvatski nacionalist bio je godinama proganjan i više puta osuđivan, a od 1972. bio je 24 godine bez putovnice. Podigao je spomenik Senjskim žrtvama u Gospiću (1961). Napise je objavljivao u više od 70 raznih publikacija, koristio se brojnim pseudonima. Uredio lički godišnjak Lika-hrvatska dika (1993 i 1994). Suautor je brojnih djela. Sudionik je obnove HSP-a (1990) u Zagrebu. Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom Stjepana Radića (1996), dobitnik je Javnog priznanja Ličko-senjske županije (1999) i Javnog priznanja Grada Gospića (2018).

DJELA: Jure Turić. Zagreb 1989. - Vila Velebita, nacionalna borba Hrvata u Lici između dva rata. Zagreb 1991. - Senjske žrtve. Zagreb. 1994. - Hrvatski katolički stražar s Nehaja. Zagreb 1995. - Andragoške ideje u djelima Alberta Bazale i Jure Turića: magistarski rad, Dubrovnik, 1982. - Knjige imaju svoju sudbinu [knjiga razgovora o književnosti, znanosti o književnosti i povijesti] Đakovo, 2002. (Marko Čuljat)

U posjeti i obilasku Smiljana

KONAČNO CILJANE POSJETE

Ovog ljeta stjecajem (ne)sretnih okolnosti poradi pandemije, Tesline rodnu kuću obilaze individualni gosti. Neće biti ni ekskurzija.

Ovih mjeseci u Smiljanu su obiteljski obilasci Tesline rodne kuće/Snimili Martha Miletić i Marko Čuljat
Ovih mjeseci u Smiljanu su obiteljski obilasci Tesline rodne kuće/Snimili Martha Miletić i Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. kolovoza 2021. u 13 sati

Priredio Marko ČULJAT

SMILJAN - U društvu mlade gimnazijalke i slikarice, Marthe Miletić, inače prijateljice i suradnice portala, jučer smo obišli Teslinu kuću i njegov rodni Smiljan, a bili smo i vinovnici prvog natjecanja djece na temu Tesle. Kako smo stigli ranije provozali smo se malo po selu i okolici.

Najprije smo svratili u onu lijepu veliku brvnaru na prilaznoj cesti, za koju rijetko tko zna da je to Spomen-pošta Nikole Tesle, koju su prije rata sagradili poštari. U brvnari je i muzej soba posvećena Tesli i telekomunikacijama. Jedino tu posjetitelji Smiljana mogu vidjeti Tesline osobne predmete: cilinar, rukavice, cvikere, torbu i štap koji su u jednoj vitrini. U drugoj su prastari telefoni i telegraf, a na zidu je nešto fotografija s legendama.

Nastavili smo dalje kroz selo u pravcu Rastoke. Prošli smo pored Teslinog doma kulture koji je izgrađen i otvoren daleke 1956. kada je slavljena stota obljetnica njegovog rođenja, a sada je u derutnom stanju. U ratu je tu radio područni mjesni ured, a prije nekoliko godina u posebnoj prostoriji na katu nalazio se kino-projektor i filmovi su se vrtjeli na platnu u ovećoj dvorani. Dio doma je prije nekoliko godina koristio moto klub koji jeodržavao nekoliko prostorija, a organizirali su i likovne kolonije i susrete motorista i slikara. U nekoliko prizemnih prostorija radi smiljanska osnovna škola koja ima desetak đaka. Sve izgleda deprimirajuće i jadno. Nastavljamo laganice u pravcu Krčmara. Prolazimo pravim, vjerojatno bezimenim, ušoranim dijelom Smiljana jer nema nikakve oznake ni na početku ni na kraju ulice (???). Sve kuće jedna ljepša od druga. Vrijedni Smiljančani uredno održavaju i svoje domoved ali i okućnice, a posebice živice. Kod mjesnog groblja skrećemo istočno i nakon nekoliko stotina metara stižemo do zgrade pučke škole u kojoj je prvi razred polazio mali Nikole Tesla. Dobro da objekt koriste lovci, barem su napravili krov i promijenili stolariju i spasili objekt od totalnog propadanja, kao što propadaju dvije stare ličke kuće vizavi škole. Nigdje ni traga da je tu Tesla počeo svoje školovanje. Treba se pitati zašto država ne održava i Dom i Teslinu školu, a ni Centru baš ne cvjetaju ruže !? Nažalost, slične stvari se dešavaju i u susjednom Gospiću. Nikakvog znamena na kući u kojoj je Tesla odrastao, ili gdje je osvjetlao obraz gospićkim vatrogascima. Njegova kuća, koja je pripadala parohiji je poslije zadnja dva prevrata oduzeta za muški đački dom pa onda privatizirana sa stanovima, pa čak i tavanom.

Poslije škole na jednoj cvjetnoj livadi pasu bijele ovce, motiv kao iz bajke. To se još samo može doživjeti u Lici. Ima i nekoliko krava na suncem obasjanoj livadi s električnim čobanom. Kod kuće Kovačevića, otkud je potekao Ferdinand, koji je završio Teslinu započetu telefonizaciju Beča, i patentirao dupleks liniju (ko zna zna, ko ne zna nije bitno), idemo južno novim asfaltom u pravcu Bužima. Nema prometa milina božja za uživanciju i snimanje. Kad smo se vraćali, prijateljica pokušava u kontralihtu snimiti livadu i grm, dajem joj savjete kako jednostavno izmjeriti jačinu sunca pa nas je mimoišao žuti furgon pošte i skrenuo s ceste na livadu i produžio da nekome dostavi pošiljku.

Prije početka natjecanja djece jedan mlađi par je pitao, vidjevši obavijest na stoili da li mogu malo predahnuti i počeli smo razgovor u koji je uskoro uključila i ravnateljica Kolak. Skupa smo ih obasuli podacima iz prošlosti Like što su sa zadovoljstvom slušali. Na kraju razgovora saznadoh da su odjeli u jednoj kući u - Mušaluku, selu popa MArka Mesića, što nisi ni znali.

Danas smo kratko porazgovarali s dr. sc. Tatjanom Kolak, ravnateljicom Muzeja Like u Gospiću u čijem je sastavu i Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu.
- Konačno smo dočekali individualne goste što smo stalno nastojali. U obilazak stižu ciljani gosti, u pravilu jedna ili dvije obitelji. Za prvih pet mjeseci imali smo četiri tisuće posjetitelja, koliko ih je bilo i u lipnju, a već u srpnju bilo je pet tisuća posjetitelja. Procjenjujemo da će kolovoz biti još bolji. Nažalost, zbog korone, najesen ponovo neće biti ekskurzija.-izjavila je za Ličke novine ravnateljica Kolak.

Prva radionica "Kod dječaka Tesle"

VELIK INTERES DJECE ZA TESLU

Jedno je dijete bilo iz - Stuttgarta.

Prije radionice bio je obilazak Tesline kuće/Snimio Marko Čuljat
Prije radionice bio je obilazak Tesline kuće/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. kolovoza 2021. u 21.15 sati

Pripremio Marko ČULJAT

SMILJAN - U Memorijalnom centru Nikole Tesle danas je održana prva dječja radionica sa sudionicima do 12 godina "Kod dječaka Tesle" s ciljem poticanja djece da se poistovjete sa sjajnim znanstvenim uzorom.

Nakon okupljanja u 11 sati djeca su u pratnji Josipe Starčević-Prpić, djelatnice Centra i inicijatorice radionice, najprije obišla Centar a prilično dugo su se zadržala u Teslinoj rodnoj kući. U debeloj hladovini stoljetne lipe čekali su ih masivni drveni stolovi i klupe i pribor za pisanje i risanje. Prije samog početka radionice djeca su se zadovoljno poslužila s vodom u bočicama i slatkišima koji su brzo planuli.

Sve je potrajalo u najboljem redu i tišinu čak neobičnoj za djecu, ali su ovaj put bila zaokupljena novim spoznajama o ovome znanstveniku svjetskog glasa. Kad je završila radionica - rješavala se križaljka a rađene su i ilustracije za mali magnet svi su radovi premotani i stavljeni u kutiju iz koje je izvučen jedan rad koji će biti nagrađen. Autora redaka zapala je dužnost da izvuče jedan rad, ali ime je pročitala jedna sudionica. Nagradu je dobila Gospićanka Karmela Čović, koja je ponosno izjavila da joj je djed Uzelac-Đan iz Smiljana.

Prije početka radionice saznali smo da je bila velika navala za prijavljivanje, da je bilo kandidata za nekoliko radionica. Ovaj put, bilo je samo 21 dijete po korona pravilima. Kandidata je osim iz Gospića bilo iz Zagreba, Klanca, Ličkog Osika a i iz Stuttgarta u Njemačkoj.

Sve je završilo nešto prije 13 sati, djeci se baš i nije ilo iz Smiljana.

U susret 13. zagrebačkom festivalu veganstva

Umjesto kalorija, brojim spašene živote

Poznati koreograf i redatelj na jumbo plakatima Prijatelja životinja promovira veganstvo.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. kolovoza 2021. u 12.15 sati

ZAGREB - Igor Barberić, koreograf, redatelj i svima drago lice s televizijskih ekrana, autor je slogana "Umjesto kalorija, brojim spašene živote", kao i cijelog koncepta vizuala plakata udruge Prijatelji životinja na kojima na simpatičan način poziva na suosjećajni način života.

Igor pojašnjava zašto se s veseljem uključio u još jednu edukativnu kampanju dragih mu suboraca: "Vegan sam već 11 godina, a prije toga 10 godina bio sam vegetarijanac. Na razmišljanje o veganstvu nagnale su me moje mačke. Naime, gledajući u njih i njihove različite karaktere i navike, shvatio sam da su životinje, kao i ljudi, svjesne individue s vlastitim karakternim osobinama, stavovima, željama, preferencijama i percepcijom. Tada sam to povezao i s drugim životinjama koje zbog činjenice da ne dijele domove s nama ne doživljavamo na isti način kao što doživljavamo mačke i pse."

Dodaje da su nam životinje sličnije nego što većina misli. Svinje pjevaju svojoj djeci, sanjaju i biraju spavati tako da se njuškicama dodiruju sa svojom braćom i sestrama. Kokoši su vrlo inteligentne, sporazumijevaju se na 30 različitih vokalizacija s različitim značenjem i mogu prepoznati više od 100 ljudskih lica. Krave imaju najbolje prijateljice, nose svoju djecu u trbuhu devet mjeseci baš kao i mi i iznimno se teško nose s oduzimanjem djeteta.

Svjestan toga, Igor ističe: "Upravo zato iznimno sam ponosan na činjenicu da sam u 11 godina isključivo biljne prehrane uspio spasiti živote čak 4015 životinja. Nadam se da će ova brojka, ali i druge brojke vidljive na vizualima koje, između ostaloga, pokazuju prednosti veganstva koje se tiču zaštite okoliša, potaknuti druge na razmišljanje o ovom nimalo zahtjevnom i zanimljivijem načinu prehrane i života."

Igor Barberić u više navrata surađivao je s Prijateljima životinja pa je tako na 11. ZeGeVege festivalu održao radionicu izrade cupcakesa, a povodom Svjetskog dana veganstva prošle godine pripremio je u prostoru Udruge u prijenosu uživo jedan od svojih omiljenih recepata.

Prijatelji životinja sretni su zbog još jedne suradnje s Igorom i kažu da se nadaju da će jumbo plakati s dojmljivim sloganom i aktualnim brojkama koje prikazuju koliko je Igor u svojem 11-godišnjem veganskom stažu spasio života, ali i druge činjenice povezane s dobrobitima veganstva, zaintrigirati sve i potaknuti na pozitivne promjene životnih navika.

Pojašnjavaju da slogan na plakatima ujedno ukazuje na činjenicu da je veganska prehrana zdravija i pomaže održavanju željene težine: "Koristi za zdravlje su brojne: od smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, sniženja krvnog tlaka i razine kolesterola u krvi do smanjenja rizika od karcinoma debelog crijeva i prostate. Vegani koji se većinski hrane cjelovitim žitaricama, mahunarkama, voćem i povrćem imaju manji indeks tjelesne mase, pa uz takvu prehranu uistinu mogu zaboraviti na brojanje kalorija i početi brojati spašene živote." Pozivaju sve da isprobaju veganske specijalitete na 13. ZeGeVege festivalu koji će se održati na zagrebačkome Trgu bana Jelačića 3. i 4. rujna 2021.

Prijatelji životinja zahvaljuju svima koji su pridonijeli realizaciji vizuala "Umjesto kalorija, brojim spašene živote": fotografkinji Ani Mihalić, Arwen Makeup Studiju i Studiju Omnibus te pozivaju sve da na www.zegevege.com provjere bogat program hrvatske Veganmanije. (Ln)

U susret 13. ZeGeVegeu festivalu u Zagrebu

JESTIVE ŽITARICE I KOMPOSTABILNA AMBALAŽA

Detalj s prošlogodišnjeg festivala
Detalj s prošlogodišnjeg festivala
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. srpnja 2021. u 9.40 sati


ZAGREB - Na prvom ZeGeVegeu pokrenuta je peticija za zabranu plastičnih vrećica, a one su sada zabranjene. Osim što se na 13. ZeGeVege festivalu svi mogu upoznati sa šarolikom ponudom zdrave i ekološke biljne hrane, kozmetike koja nije testirana na životinjama, edukativnih knjiga i odjeće od prirodnih materijala, ovaj svima drag dvodnevni event naglasak stavlja i na održivo življenje. Tako se u ponudi ZeGeVege festivala, koji će se ove godine održati 3. i 4. rujna 2021. na glavnome zagrebačkom Trgu, mogu naći namirnice i kozmetika koji ne utječu negativno na opstanak biljnih i životinjskih vrsta ili bioraznolikost, ne zagađuju okoliš te održavaju prirodnu ravnotežu i miran suživot svih bića na planetu.

- Svatko od nas svojim svakodnevnim izborima, primjerom, aktivnostima i stavom mijenja svijet i odlučuje o sudbinama drugih bića. Održivi način življenja, koji slavimo na ZeGeVege festivalu, temelji se na skladnom životu s prirodom, odnosno suosjećanju i brizi za druge i za planet. Veganskom prehranom možemo spasiti svijet od globalnog zatopljenja, poboljšati naše zdravlje, poštedjeti šume, uštedjeti vodu i spriječiti glad u svijetu, kao i spasiti brojne živote.- ističu iz udruge Prijatelji životinja koja je neprofitni organizator ZeGeVege festivala.

Dodaju da se iz navedenog razloga već godinama na ZeGeVegeu ne koristi jednokratna plastična ambalaža, kao ni plastične vrećice. Stoga će u ponudi ZeGeVegea, osim ukusne veganske hrane, posjetitelji moći izabrati i mnoge zanimljive ekološke i održive artikle poput višestrukih platnenih uložaka i pelena, jestivih slamki i žlica te kozmetike bez ambalaže kao što su npr. kruti šamponi i sapuni. Najavljuju da će se na štandu Prijatelja životinja moći saznati sve o tome kako lako napraviti korak prema održivu življenju i učiniti najbolje moguće za prirodu i održivost - prijeći na vegansku prehranu, koja je uistinu i prehrana budućnosti.

Važan iskorak prema održivu življenju učinili su i dugogodišnji vjerni izlagači na ZeGeVege festivalu, bio&bio trgovine ekoproizvoda, pokrenuvši proizvodnju u kompostabilnoj ambalaži.
- Zaista je sjajna vijest i odličan doprinos ciljevima ZeGeVegea što pakiranjem u novu održivu ambalažu pridonose smanjenju količine plastike koja završava u okolišu.- kažu Prijatelji životinja i nadaju se da će i drugi slijediti taj primjer.

Jadranka Boban Pejić, direktorica tvrtke Biovega, koja vodi brend bio&bio, naglasila je da su za pakiranje žitarica, mahunarki, sjemenki, orašastih plodova i suhog voća svojega brenda prvi u Hrvatskoj uveli 100 posto kompostabilnu ambalažu koja ne sadrži plastiku, izrađena je od biljnih materijala i u potpunosti se razgrađuje. Navela je da im je želja pomoći domaćim ekološkim proizvođačima i razvijati rješenja kako bi im proizvodi na policama njihovih trgovina što prije bili u kompostabilnoj ambalaži:

- Jako nas raduju ovakve pozitivne inicijative među izlagačima ZeGeVege festivala održivog življenja, koje ukazuju na snagu edukativnih sadržaja i dobrih primjera. Na prvom ZeGeVegeu 2008. godine pokrenuli smo potpisivanje peticije za zabranu plastičnih vrećica, a ove godine obilježit će ga zakonska zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje i mnogih plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu.- zadovoljni su Prijatelji životinja i najavljuju inicijativu i za zabranu ili barem naplatu najtanjih plastičnih vrećica.

Više informacija nalazi se na www.zegevege.com i Facebook-stranici ZeGeVegea. (Ln)

Poziv iz Teslinog Smiljana

RADIONICA ZA DJECU

Radionica će biti. 10. kolovoza.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. srpnja 2021. u 16 sati

SMILJAN - Memorijalni centar Nikole Tesle priprema radionicu za djecu "Kod dječaka Tesle" s ciljem poticanja djece da se poistovjete sa sjajnim znanstvenim uzorom.

Igra je istraživanje osobnih mogućnosti, put do spoznaja i iskustvo cijelog tijela i uma. Upravo u Smiljanu dječak Tesla otkrivao je kreativnost, motivaciju, upornost i snagu volje. Te dojmove sa sobom je sačuvao i ponio do kraja života. U okruženju u kojem je i sam genije stjecao spoznaje možda upravo zaiskri ideja nekog budućeg izumitelja!

Nakon obilaska stalnog postava okruženi prirodom djeca će poslušati priču iz novoizdane slikovnice "Nikola Tesla- ispred budućnosti", potom slijedi rješavanje križaljke te izrada magneta koje će sudionici ponijeti kao suvenir. Slikovnica " Nikola Tesla-ispred budućnosti" (autorica Maja Jeričić, ilustracije Ida Domišljanović) bit će poklonjena sretnom dobitniku.

Radionica će biti u utorak 10. kolovoza s početkom u 11 sati kod Tesline kuće u Smiljanu. Planirano je da će radionica trajati dva i pol sata i da će imati 15 sudionika u dobi od 6 do 12 godina. Voditeljica radionice je Josipa Starčević-Prpić.

Prijave se mogu izvršiti na telefon: 053/746-530, mobitel: 095/2244-621 i na e-mail: mcnikolatesla@mcnikolatesla.hr

Broj mjesta je ograničen, stoga požurite