POČETNAARHIVA
VRIJEDNI NOVALJSKI BRANITELJ LIKE
USKORO IGRADNJA POUČNIH STAZA
MAJETIĆI SPREMAJU VIŠE VRSTA PEKMEZA
NOĆNO SPAŠAVANJE
SAMO JEDAN SUDIONIK IZ LIKE
Stiglo 30 izlagača
HEADONEAST I DOŽIVITE SLAVONIJU
STO MILIJUNA NOĆENJA
DOĐITE PROBATI LIČKE KRUMPIRE
TESLINA LAMPA
NEZAPOSLENA 1401 OSOBA
ANKETA MEĐU LIČANIMA, GORANIMA I DIJELU PRIMORACA
KONAČNO LAKŠE U KANIŽU
STRANI NOVINARI U KARLOVAČKOJ I LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI
VIŠE NEZAPOSLENIH
SANACIJA GOSPIĆKIH MOSTOVA
NAJTRAŽENIJE ČISTAČICE
EU PROBLEMI S MLADIM RADNICIMA
UVOZ RISOVA
EURI ZA ZAPOŠLJAVANJE ŽENA
SVE MANJE NEZAPOSLENIH
UZ PALAČINKE I ŠTRUDLINE LIČKA PICA I SLADOLED
KRENULO ZAPOŠLJAVANJE
ČUDOVIŠTE IZ MORA JEDE SVU RIBU
VIŠE ZAPOSLENIH

Susret na JUL-u

VRIJEDNI NOVALJSKI BRANITELJ LIKE

Obitelj Škunca dala se u posao proizvodnje eteričnog ulja od paških trava.

Štand OPG-a Škunca iz Novalje
Štand OPG-a Škunca iz Novalje
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. listopada 2019. u 23 sata

Pribilježio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Tijekom Domovinskog rata upoznao sam dosta hrvatskih branitelja s mora, bilo s otoka, bilo s obale, iz Primorja ili Istre. Više se rijetko viđamo, svatko je krenuo svojim životnim putem. Kako je u klanačkoj školi bio smještan stožer 111. riječke brigade Zmajevi koji su do Klanca došli pješice boreći se od Brloga, preko Otočca… tamo sam upoznao dosta sjajnih osoba, hrvatskih vitezova.

Njihov zapovjednik jedno je vrijeme bio časnik Nikola Škunca, ljudina ogroman ka Velebit u čijoj je sjeni odrastao i kad je trebalo nije dvoumio. S riječkim Zmajevina krenuo je u Liku preko Žute Lokve. Kod Brloga su imali žestok okršaj s četnicima, ali su na svu sreću dobili strane motorole pa su dospjeli i do Otočca i nastavili sve do Gospića, da bi dio rata bili stacionirani u Klancu gdje su imali i obuku ročnih vojnika. Sudjelovali su u svim značajnim akcijama i operacijama u Lici. Zajedno s Vukovima i drugim hrvatskim braniteljima protjerali su pobunjenika iz Divosela u jesen 1993. Redale su se Oluje i pobjede kada su se premjestili u Korenicu… Jedno ratno vrijeme Nikola je bio i u slavnoj 9. gardijskoj brigadi Vukovi.

Škunca se vratio kući i dugo je gruntao kako osigurati egzistenciju za svoju šesteročlanu obitelj, a da se ne raspe po bijelome svijetu. Rješenje nije vidio niti u turizmu u ona dva litnja miseca. Zato su Škunce zajednički odlučili da se late zemlje. Najprvo su zasadili nešto smokova, pa je uslijedila europska potpora iz predpristupnog fonda IPARD pa se krenulo s daljnjim kultiviranjem kamenjara u okolici Novalje. Osnovan je OPG, kćerke su se odlučile za studij i za znanje koje će im pomoći na rodnom Pagu.

Susreli smo se na njihovom štandu na Jeseni u Lici, a k njima je svratio i premijer Plenković koga su upoznali sa svojim radom i ciljevima. Sad ta vrijedna obitelj ima smilja na sedam hektara, zasadili su 960 smokava, a prije tri godine i 350 maslina i 220 badema. Nabavljena je i mehanizacija da se olakša, ubrza i poboljša proizvodnja. Već je i počela prerada smilja u eterično ulje. Imaju kapacitet od 20 tona biljne mase dnevno što daje 30 litara eteričnog ulja. Škunce imaju kapacitet i za usluge drugim proizvođačima. Za svu proizvodnju imaju osiguran plasman, znači imaju poznatog kupca, a sto je jedna kozmetička strana industrija

Iz Komunalca u Gospiću

USKORO IGRADNJA POUČNIH STAZA

Uz europsku pomoć izgradit će se pet poučnih staza na gospićkom području.

Početak Poučne staze u Deralama na sjeveroistoku Gospića
Početak Poučne staze u Deralama na sjeveroistoku Gospića
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. listopada 2019. u 20 sati

GOSPIĆ - Uskoro ćemo objaviti prve natječaje za izgradnju poučnih staza za koje smo programe dobili europsku financijsku potporu.- kratak je bio u izjavi Milan Mataija, direktor Komunalca u Gospiću.

Iz Programa ruralnog razvoja Hrvatske nakon javnog natječaja Komunalcu su odobrena sredstva od 3,7 milijuna kuna. Tim bi se sredstvima trebalo izgraditi pet poučnih staza na području grada Gospića. Za Ličko-senjsku županiju odobrena su još četiri projekta, a ukupno je u Hrvatskoj odobreno 40 ugovora u vrijednosti od 26 milijuna kuna.

Komunalac će ta sredstva iskoristiti za uređenje pet poučnih staza, informativnih ploča s podacima o stazi, vidikovaca i ostale manje infrastrukture na području poučnih staza koje će se u kompletnim dužinama temeljito obnoviti i modernizirati. Poučna staza Derale - rijeka Lika počinjat će u Budačkoj ulici na postojećem makadamskom putu nešto prije kuće broj 198. Put vodi preko Derala, sjevernog dijela Ličkog polja na kome je bila 1991. godine organizirana obrana od neprijatelja iz Novog Ličkog Osika i Ostrvice i vodit će posjetitelje sve do rijeke Like u blizini autoceste i željezničke pruge, a kroz Budačku borovu plantažu koja se rasprostire na objema obalama ove najveće ličke rijeke. U Komunalcu smo saznali da će na stazi biti podignute četiri nadstrešnice i sjenice, a u petoj nadstrešnica moći će se roštiljati. Na stazi će biti postavljena i četiri kompleta stolova s po dvije klupe, izgradit će se dva vidikovca i biti će izgrađena solarna javna rasvjeta sa 12 stupova.

Poučna staza Krčmar u Smiljanu biti će u stvari križni put od župne crkve Blažene Djevice Marije Karmelske sagrađena 1864. do vrha Krčmara s 14 postaja i klupama i dvije sjenice.

Poučna staza Ćukinov put - Budački most počinjat će u Pazariškoj ulici kod produžetka Ulice kralja Tomislava na sjever, sve do Šikića u Smiljanskom Polju i Budačkog mosta na rijeci Lici u Budaku. Na ovoj stazi će biti i deset sprava za vježbanje. Dužine je4,7 kilometra, od čega 2,9 km i prolazi Ličkim poljem a drugo je borik.

Poučna staza Veliki Žitnik - Dunjevac kreće od zgrade nekadašnje osnovne škole u Velikom Žitniku i ide zapadno kroz žitničku plantažu ariša sve do Dunjevca nadomak Klancu. Staza je dužine 3,4 kilometra.

Poučna staza Medak - Vrebac počinjat će na glavnoj cesti na zapadnom ulasku u Medak odvojkom preko Ličke poruge i ide putem pored medačke plantaže ariša i druge crnogorice koja je sađena proteklih pedesetak godina i već je velika i prava šuma. Staza je dužine 5,8 kilometara. (LPS)

U susret Jeseni u Lici

MAJETIĆI SPREMAJU VIŠE VRSTA PEKMEZA

Kuvanje pekmeza je u posebno namijenjenoj kuhinji u dvorištu
Kuvanje pekmeza je u posebno namijenjenoj kuhinji u dvorištu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. listopada 2019. u 16 sati

GOSPIĆ - Marica i Darko Majetić ubrzano završavaju radove ne pripremi svojih proizvoda za predstojeću izložbu Jeseni u Lici. Ovih dana bili su u berbi voća za različite pekmeze te će ga biti od nekoliko vrsta šljiva i od šipka.

Šljive su brali u Buniću jer ih u Gospiću i okolici nema. Tamo su nabavili uz ličku bistricu i rusku džanariku i to žutu i plavu, i eto tri vrste pekmeza, koji smo morali prekrstiti u europski - džem. To me pomalo asocira na djetinjstvo i američki ratni kamion džems General motorsa koji su vozili šoferi Trancporta u Budačkoj. Za mene je pekmez pekmez, a đem je đem. Velika je razlika, pekmez se mora peći po dana od mljevenih šljiva, a đem samo nekoliko sati i to od šljivinih polovica i mora se brzo pojesati jer ne more stajati, uplisnivi se. Ali, biula je to posebna jesenska poslastica moga ditinjstva. Smočio se domaći kruv iz bratvana i eto doručka prije škole. (M. ČULJAT)

Noćna akcija na Plitvicama

NOĆNO SPAŠAVANJE

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. LISTOPADA 2019. U 17 SATI

GOSPIĆ - Sinoć nešto prije 23 sata pomoć od HGSS-a zatražili su čuvari prirode u NP Plitvička jezera. Poziv za pomoć uputilo je dvoje stranih turista koji su u poslijepodnevnim satima krenuli u obilazak Gornjih jezera. Iako su staze označene te postoji i sigurna karta NP Plitvička jezera koju je izradila HGSS Stanica Gospić ovi turisti su vjerojatno precijenili svoje fizičke sposobnosti.
Na sreću turisti su uspjeli poslati svoje koordinate te tako olakšali posao spašavateljima te su pronađeni u 01.30 sati na brdu Stubica. Bili su samo iscrpljeni. (HGSS)

14. HRVATSKI KUHARSKI KUP 2019

SAMO JEDAN SUDIONIK IZ LIKE

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. rujna 2019. u 11.15 sati

PREGRADA - Četvrto kolo 14. Hrvatskog kuharskog kupa Slavka Večerića održano je ovog vikenda. Sudjelovalo je samo sedam kuhara a jedan je bio iz Like i to Dario Špehar iz NP Plitvička jezera koji inače radi u Hotelu Jezero, a bio je prošlogodišnji pobjednik ovoga natjecanja. Osim toga, on nastavlja plitvičku tradiciju prezimena Špehar koji su uvijek bili odlični kuhari. Kup se nastavlja krajem listopada kada će se održati posljednje kolo u Bjelovaru.

Na svakom natjecanju zadatak sudionika je pripremiti svečanu hladnu platu, toplo glavno jelo i desert na zadanu temu, odnosno namirnice. Natjecatelji su kuhari iz cijele Hrvatske, a svakom može pomagati i po jedan pomoćnik. Najboljima u pojedinom kolu se dodjeljuju priznanja za plasman po kategorijama te u ukupnom poretku. U ovoj sezoni održat će se sveukupno 5 natjecanja diljem Hrvatske.

Osim svekolike afirmacije kuhara i struke te cjelokupnog hrvatskog kulinarstva i hrvatskih proizvoda, cilj Hrvatskog kuharskog kupa je prezentacija, razvoj i izgradnja prepoznatljive hrvatske kulinarske ponude. Posebna je pak zadaća ovih natjecanja kreativan i konkretan doprinos oblikovanju kulinarske prepoznatljivosti lokalne sredine, a time i unapređenje sadržajnosti i atraktivnosti njene cjelokupne turističke ponude. (LPS)

Lovinački Dan krumpira

Stiglo 30 izlagača

Lovinački vrtićari sve su oduševili prvim prvim nastupom na sajmu
Lovinački vrtićari sve su oduševili prvim prvim nastupom na sajmu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. RUJNA 2019. U 18 SATI

LOVINAC - Jutros su mnogo putovi vodili u ovo ličko mjesto kraj Cvituše, jer se održavao Dan krumpira. Time je obilježena još jedna poljoprivredne godina. U središte Lovinca stiglo je 30 izlagača iz svih krajeva Like, a dabome najviše je bilo Lovinčana među kojima je danas bio i župan Milinović. Na prigodnoj svečanosti predstavu su izveli i polaznici lovinačkog vrtića.

Svakako najzapaženiji je bio Agro Velebit, lovinačka tvrtka koja je nakon višegodišnjeg rada konačno zaštitila jedini lički proizvod - krumpir kao proizvod s geografskim podrijetlom čime su mu širom otvorena vrata ne samo hrvatskog tržišta. Samo da bude krumpir. Jedna planinka iz Agro Velebita na kozi je pekla pekmez od šljiva, koji je pri snimanju bio u stadiju - oše. Planinka je bila jedna bivša učenica gospićke gimnazije i taman je razgovarala sa svojom profesoricom engleskog Editom Klobučar, kada je naišao i direktor Nikola Vidaković, koji je odobri da se profesorici osigiur nekoliko majica i zaslana za prezentaciju u sklopu Erazmus programa u Bugarskoj gdje putuje izaslanstvo Gimnazije iz Gospića.

Na jednom slatkom štandu s medom, bila je Jelka Poavičić, rođenja Lovinčanka kćerka starijima dobro poznatog Mile Brice, a njen sin Marijan lunjao je izložbom pozdravljajući prijatelje i suradnike. Na idućem štandu su bili poznati lovinački pčelari obitelji Ivice i Anđe Sekulić, koji prave i prigodne voštane svijeće od svog voska. Uto je naišao i vlč. Luka Blažević, župnik Ličkog Osika, iskoristio sam priliku da njih dvojicu upoznam rekavši župniku da je Sekulić pčelinjak obnovio 1992. u Iki kada je od jednog Žepčanina na poklon dobio - možete si mislit - autobus i da još uvijem ima i pčela i meda zahvaljujući pomoći tog Bosanca.

Na prilazu župnoj crkvi sv. Mihovila, čiji će blagdan sutra posebno proslaviti Lovinčani na ugodnom mioljskom suncu odmarali su oni umorni, stariji, ali i oni koji su odlučili nešto prezalogajiti. Sjedilo se na - balama slame. Baš su bile ugodne i tople. Na sajam su stigli i mladi gospićki rukometaši koje smo uslikali za naš portal.

Na jednom štandu jedan prosjedi čovjek izložio je manje formate slika na staklu u maniri naive. Pomalo neobičan motiv za ličke sajmove. Opazivši potpis Sekulić, priđem čovjeku pružajući mu ruku i predstavljajući se, obadvojica nismo bili sigurni u naš jedan ratni
susret. Naime, jednom prilikom kad sam bio među pripadnicima lovinačke domobranske postrojbe dopao mi se njihov zaštitni znak na rukavu pa sam se raspitaoi tko je to uradio i ubrzo došao do Stjepana Sekulića ispod Cvituše. Susreli smo se u nekakvom uredu bivšeg Metinga u Bilajskoj ulici. Ja sam napisao pričicu o njemu u njegovoj sklonosti crtanja i više se do danas nismo ni čuli ni vidjeli. Jedino, što mi je čelar Ivica Sekulić rekao da mu je napravio etiketu za med.
Bilo je izlagača iz Smiljana, nezaobilaznog Kutereva, Briks je iz Gospića došao sa svojim palačinkama, b ila je Mesićka iz Mušaluka, … Bio je jedan cerjanski krumpir od kilu i po. (M. Čuljat)

Poziv u Slavoniju

HEADONEAST I DOŽIVITE SLAVONIJU

Iduću mjesec održavaju se Dani Hrvatskog turizma prvi puta se održavaju u Slavoniji.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. rujna 2019. u 20 sati

OSIJEK - Ljeto je polako nestalo, ali ne i želja za odmorom, užitkom, bijegom… Razmišljate o destinacijama koje pružaju užitak u svako godišnje doba? O šarmantnoj Toskani ili tajanstvenoj Transilvaniji? Vuče vas okus gastronomskih delicija čuvene francuske i talijanske kuhinje, ili razmišljate o kulturnom uzdizanju u Beču? Dvojite između adrenalinskog provoda ili romantičnog vikenda? Gdje krenuti? Gdje možete naći sve to - i puno više?

Head on East! Krenite na istok Hrvatske. U neotkrivenu Slavoniju, regiju neočekivanog kontrasta. Zelenu i zlatnu, crvenu i crnu, slatku i slanu, pikantnu i sočnu, pitomu i divlju, prirodnu i urbanu, rumenu i bistru, tradicionalnu i luksuznu, kulturnu i zabavnu, sigurnu i strastvenu, ponosnu i gostoljubivu. Imamo i povod. Prvi put, Dani hrvatskog turizma organizirat će se u unutrašnjosti zemlje, na području Slavonije, Baranje i Srijema. Početkom listopada hrvatski turistički djelatnici sudjelovat će na atraktivnim programima, diljem pet najistočnijih hrvatskih županija.

Centralni trodnevni događaj od 3. do 5. listopada, simbolički nazvan HeadOnEast, u baroknoj osječkoj Tvrđi priprema se za vas! Događaj organiziraju Osječko-baranjska županija i Turistička zajednica Osječko-baranjske županije uz pokroviteljstvo Grada Osijeka, sponzorstvo Zagrebačke banke d.d. i kroz suradnju ostalih slavonskih županija i njihovih turističkih zajednica. Stoga, uživajte u punom smislu te riječi u najboljem od Slavonije. Uz cjelodnevni prekrasni ambijent, bogatu ponudu, odličnu glazbu, HeadOnEast ponudit će i desetak atraktivnih programa, među kojima dominira bogata enogastro ponuda Slavonije, Baranje i Srijema. U HeadOnEast Gastro dvoboju, slavonske županije borit će se za titulu pobjednika u kategorijama kao što su stari recepti protiv novih, ali i riba protiv mesa. Izdvajamo i prvi Festival svjetla na ovim prostorima kojim će svaku večer zabljesnuti barokne zgrade osječke Tvrđe. Deseci mađarskih umjetnika udahnut će Tvrđi potpuno novu vizuru koja će oživjeti i preko izvedbi uličnih glazbenika, performansa i predstava na otvorenom. HeadOnEast Red district biti će odabir strastvenih ljubitelja vrhunske hrane, vrhunskog vina i vrhunske glazbe koji žele intenzivan doživljaj Slavonije. To ne isključuje znatiželju i upoznavanje raznolikosti gastronomske ponude u HeadOnEast StreetFood zoni. Najbolji slavonski i baranjski proizvođači kulena, kobasica, čvaraka, sira, meda, ajvara, pekmeza, rakije i drugih proizvoda, prvi će se put naći na jednome mjestu. Za ljubitelje piva, HeadOnEast Beer Garden dovodi najbolje craft pivare Slavonije, Baranje i Srijema te Prvo hrvatsko pivo na jedno mjesto. Tradicionalna Slavonija bit će domaćin u tematskim dvorištima Tvrđe. Programi Dernek i Pekmez pružit će uvid u zaboravljene recepte, tradicionalnu pripremu i zvuk tambure.

HeadOnEast Lounge zona, ulice Tvrđe pretvorit će u najljepši dnevni boravak, tu će biti i prepoznatljiva osječka In da Sofa. Vinoljupci će moći dodatno uživati u Večeri vina i umjetnosti koja već tradicionalno okuplja ljubitelje vinske kapljice, ali i umjetnosti. Novost je kako će Večer vina i umjetnosti za ovu priliku postati dvodnevna manifestacija te će se održati i u petak i subotu s predstavnicima svih slavonskih i podunavskih vinogorja. Sve dane upotpunit će vrhunski glazbeni doživljaj na dva glavna stage-a gdje će nastupati Electric Porn, Akvarel, Miroslav Evačić Trio… Bit će tu i Trio Reba, fusion jazz i poznati DJ-evi … U posebnim zonama, uz tamburaše na ulicama Tvrđe, oživjet će i cabaret…
Druženje na prvom HeadOnEast događaju završava šetnjom prekrasnim Sajmom antikviteta koji će nedvojbeno iznova okupiti sve tragače uspomena.
Najvažnije, na HeadOnEast-u dočekat će vas dobra atmosfera koju će kreirati Slavonci, dobri, dragi i topli ljudi, najbolji domaćini!
Dok se pakirate, za više informacija zapratite Facebook stranicu "Visit Slavonija Baranja" i Instagram profil "visit.slavonija.baranja". HeadOnEast i doživite Slavoniju

Hrvatska turistička zajednica

STO MILIJUNA NOĆENJA

U Ličko-senjskoj županiji bilo je preko tri milijuna noćenja turista.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. rujna 2019. u 18 sati

ZAGREB/GOSPIĆ - Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te u nautičkom charteru, u Hrvatskoj je ovaj vikend premašena brojka od 100 milijuna ostvarenih noćenja. Riječ je o odličnom rezultatu jer je 100 milijuna noćenja prošle godine premašeno tjedan dana kasnije, odnosno 28. rujna. Potvrda je to da je hrvatski turistički sektor i u ovoj vrlo izazovnoj i zahtjevnoj turističkoj godini ostvario iznimno pozitivne rezultate.

- Na našem području do jučer je ostvareno 3.270.709 noćenja. Izjavio je za Ličke novine Ivan Radošević, direktor Turističke zajednice Ličko-senjske županije.

- Dosadašnji pozitivni pokazatelji o ostvarenom turističkom prometu, ali i oni financijski, dokaz su kako je Hrvatska izvrsno pozicionirana na svjetskom turističkom tržištu. I dalje ćemo našu turističku politiku voditi u smjeru održivog i odgovornog turizma s ciljem da kvaliteta cjelokupne ponude bude sve kvalitetnija.- izjavio je ministar turizma Gari Cappelli.

- Realizacija 100 milijuna noćenja tjedana dana ranije u odnosu na prošlu godinu predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma i jasan podatak kako naša zemlja na vrlo konkurentnom međunarodnom tržištu zauzima stabilnu poziciju. S ciljem zadržavanja pozitivnih trendova već sada vrlo intenzivno radimo na pripremi 2020. turističke godine dok je još uvijek u tijeku velika kampanja za promociju posezone za koju već sada bilježimo odlične najave.- poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, naglasivši kako dosad ostvareni rezultati potvrđuju kako je Hrvatska na brojnim emitivnim tržištima sve više percipirana kao sadržajna cjelogodišnja turistička destinacija.

Dodajmo kako je u dosadašnjem dijelu godine, odnosno od 1. siječnja do 22. rujna, prema prvim i nepotpunim podacima sustava eVisitor, u Hrvatskoj ostvareno 18,3 milijuna dolazaka i gotovo 101 milijun noćenja, što u odnosnu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 4 posto u dolascima i 2 posto noćenjima. U istom je razdoblju najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Poljske i Italije, a destinacije u kojima je ostvareno najviše noćenja su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Split i Medulin. (LPS)


Poziv iz Lovinca

DOĐITE PROBATI LIČKE KRUMPIRE

U subotu je Dan, odnosno festival, ličkom krumpira Agro Velebita Lovinac.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. rujna 2019. u 14.45 sati

LOVINAC - U subotu, 28. rujna u ovome ličkom mjestu između Ličkog sredogorja i Velebita održava se Dan ličkog krumpira u organizaciji lovinačke tvrtke Agro Velebit koja je uspjela osigurati i državnu potvrdu o ličkom krumpiru koji je već desetljećima poznat na hrvatskom tržištu.
Program počinje u 10 sati, a u podne je početak fešte posvečene ovome jelu koje je hranilo Ličane i Ličkulje proteklu 251 godinu. Naime, kako u rukopisu Likapedije pronalazimo krumpir je u Liki prvi put zasađen na proljeće 1768. Svaka satnija dobila je od krajiške uprave po dva mjerova crvenoga duguljastoga krumpira. Nove vrste krumpira zasađene su 1780. a donijeli su ih godinu dana ranije lički vojnici na povratku iz Češke gdje se spremao novi rat s Pruskom.

Prije Domovinskog rata najveći proizvođač sjemenskom krumpira za kojim je bila jagma bio je PPK Velebit iz Gospića koji je 1983. imao je pod sjemenskim krumpirom 145 ha od čega je 35 ha u kooperaciji. Za proizvodnju je uvezeno 15 vagona sjemena. Na vlastitih 105 ha krumpira PPK je ostvario urod od 136.000 kg, prinos po hektaru je bio 1.295 kg. Cjelokupna proizvodnja je unaprijed prodana, a sjemena je nedostajalo za izvoz u Italiju koja je tražila 3.000 vagona. Taj gospićki propali kombinat koji je dio proizvodnje bio obnovio pod granatama u ratu 1990. proizveo je 55.800 t krumpira, prinos je bio 8,7 t/ha. (MAČ)

Novi proizvod tvrtke Lika svjetlo iz Smiljanskog polja

TESLINA LAMPA

U Lika svjetlu počela proizvodnje višenamjenske lampice po ideji Nikole Tesle.

Tesla s lampom Lika svjetla u rodnom Smiljanu/Foto Lika svjetlo
Tesla s lampom Lika svjetla u rodnom Smiljanu/Foto Lika svjetlo



licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. rujna 2019. u 18 sati

GOSPIĆ - Jedna od prvih novih tvornica koja je proradila u gospićkoj Poslovnoj zoni Smiljansko polje nedaleko Smiljana je Lika svjetlo. Tvrtka je utemeljena 20006. i počela je raditi u nekadašnjoj menzi MOL-a u Ličkom Osiku. Za proizvodnju lustera do sada je dobila nekoliko nagrada, a danas je proizvodnja na površini od 1600 četvornih metara.
Njihovu proizvodnju prepoznali su arhitekti i projektanti, a u radu koriste vema malo uvoznih komponenti, ali zato veći dio izvoze. Teslin toranj za bežično emitiranje električne energije koji sustav nije realiziran zbog interesa krupnog kapitala i nemogućnosti naplate potrošnje, poslučio je kreatorima Lika svjetla kao inspiracija za formu Teline lampe.

Redukcijom konstrukcije Teslinog tornja, postignuta je forma koja imitira toranj koji i danas postoji u SAD-u. Ovim projektom pokušao se sačuvati dio Teslinog rada (Wardenclyffe tower, Colorado Springs), Funkcija izvornog tornja bilo je istraživanje bežičnih transmislija električne energije. Imajući to u vidu prilikom projektiranja, napajanje lampe je baterijsko, on/off na dodir. Na vrhu žičane konstrukcije nalazi se staklena polukugla koja je ispunjena nitima koje imitiraju munje. La koristi led žarulju i ima bateriju koja se punu na struju, pogodna je osima za stambeni prosto i za kampere ili šatore.

Teslina lampa je svjetsku premijeru imala u Milanu na festivalu Euroluce 2019, na području Hrvatske prvi puta je predstavljena na zagrebačkom festivalu dizajna Zagreb design week gdje je bila nominirana za nagradu festivala. Za Teslin rođendan ove godine prezentirana je u Memorijalnom centru Nikole Tesle u Smiljanu i na Tesla in Lika festivalu.Prezentirana je u Portugalu na Hotel industry forumu, a u studenom biti će izložena na Lux live-u, londonskom festivalu dizajna.

Dio sredstava zarađenih od prodaje lampe predviđa se uložiti u stipendiranje studenata dizajna. Osim stipendije omogućiti će im se praksa u Lika svjetlu, gdje će imati priliku kreirati i izraditi svoju lampu koja će ući u kataloški program tvrtke. (LPS)

Tržište rada

NEZAPOSLENA 1401 OSOBA

I dalje se traže radnici, najviše asistenti u nastavi.



licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. rujna 2019. u 9 sati

GOSPIĆ - Krajem kolovoza u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područni ured zabilježen je daljnji pad broja nezaposlenih osoba. U evidenciji je bila 1401 osoba. To je 25 osoba odnosno 1,8 % manje nego u srpnju i 230 osoba ili 14,1 % manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Najveći broj nezaposlenih osoba evidentiran je u ispostavama Gospić (Grad Gospić, Općine Karlobag, Lovinac i Perušić) - 465 i Otočac (Grad Otočac, Općine Brinje i Vrhovine) - 413.

Prošlog mjeseca poslodavci su prijavili 217 slobodnih radnih mjesta, što je za 92 radna mjesta ili 73,6 % više nego u srpnju. Najviše su se tražili učitelj djece s razvojnim teškoćama, odnosno asistenti u nastavi, kojih je trebalo čak 26, odgojitelj predškolske djece 16, drvoprerađivački radnik 15, čuvar 11, čistačica i zidar po 10, radnik za pomoć u kući devet, izolater osam, fasader sedam, radnik na proizvodnoj liniji i konobar po šest, pomoćni monter građevinskih skela, skelar i ekonomist…(LPS)

Ispitivanje stavova javnosti o risu

ANKETA MEĐU LIČANIMA, GORANIMA I DIJELU PRIMORACA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. rujna 2019. u 23 sata

ZAGREB - Ukoliko u poštanskom sandučiću pronađete bijelu omotnicu s likom risa na naličju, čestitamo! Postali ste dio istraživanja stavova javnosti o risu koje se provodi na području njegove rasprostranjenosti u Lici i Gorskom kotaru i dijelu Primorja-


Uskoro započinje istraživanje stavova javnosti o risu, koje se provodi metodom nasumičnog odabira, na područjima rasprostranjenosti risa u Lici i Gorskom kotaru. Istraživanje se provodi kao dio LIFE Lynx projekta, kojim se želi sačuvati dinarsku populaciju risa od izumiranja, u sklopu kojega je početkom ove godine ispušten "Doru", mužjak iz karpatske populacije, ulovljen u Rumunjskoj, kao prvi od četiri risa čijim se ispuštanjem u Hrvatsku želi povećati genska raznolikost populacije.

Ankete su poštom poslane prošlog petka, a u poštanskim sandučićima nasumično odabranih adresa mogle bi se naći već od sutra. U bijelim kuvertama s likom risa nalazi se upitnik s uputama za ispunjavanje, kao i prazna omotnica s plaćenim odgovorom, za besplatan povrat ispunjenog upitnika.

- Ličani i Gorani su godinama u suživotu s risom, i jako nam je bitno znati njihovo mišljenje o njemu: smatraju li da je dobrodošao na njihovom području, koliko poznaju njegovu ekologiju i što misle o njegovoj budućnosti na području? Za popunjavanje ankete potrebno je izdvojiti 5 do 10 minuta, a slanje ispunjenih upitnika vrlo je jednostavno. Uz upitnik, nasumično odabrani građani dobit će i omotnicu s plaćenim odgovorom koju je potrebno samo, bez podataka, predati na pošti.- Ivana Selanec, iz udruge BIOM

Nakon što se prikupe anonimno ispunjene ankete slijede unos i obrada podataka, a rezultati ispitivanja objavit će se na web stranici projekta i u lokalnim medijima. Prikupljeni podaci pomoći će koordinatorima projekta da usmjere daljnje aktivnosti projekta ali i budućeg upravljanja risom na našem području. Prva ovakva anketa provedena je još 2008. godine i izuzetno nam je bitno njeno ponavljanje kako bismo bili svjesni trendova i noviteta u onome što i kako lokalno stanovništvo misli i s čime se svakodnevno suočava. (LPS)

KONAČNO LAKŠE U KANIŽU

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. rujna 2019. u 19 sati

GOSPIĆ - Radnici Geotehnike iz Selca privode kraju rekonstrukciju prve polovice mosta u Kaniži Gospićkoj preko Bogdanice. Most je izgradio Josip Kajetan Knežić prije 174 godine i već desetljećima velika je opasanost za pješake. Tek ovaj put dobit će željezni pješački prijelaz čija se montaža s vanjske strane mosta nizvodno dovršava ovih dana. (MAČ)

Hrvatska turistička zajednica

STRANI NOVINARI U KARLOVAČKOJ I LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI

Turisti imajo što vidjeti i u Gospiću/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Turisti imajo što vidjeti i u Gospiću/Foto arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. kolovoza 2019. u 15.15 sat

ZAGREB - Hrvatska turistička zajednica u razdoblju posezone nastavlja s posebnim promotivnim projektima, a jedan od njih je suradnja s inozemnim novinarima, blogerima i influencerima pa će belgijski i nizozemski novinari posjetiti kontinentalni dio Hrvatske.

Riječ je o studijskom putovanju šest predstavnika medija koji će od 30. kolovoza do 3. rujna boraviti na području Karlovačke i Ličko-senjske županije gdje će upoznavati turističke lokalitete, gastronomsku ponudu i sportske aktivnosti ovog dijela Hrvatske. Sudionici studijskog putovanja svoja će iskustva prenijeti brojnim čitateljima specijaliziranih magazina i portala kao što su nizozemski Triptalk, Vrij magazin/De Telegraaf, specijalizirani web portal za putovanja Mountainreporters.com i blog Tjoolaard.be, odnosno s čitateljima belgijskog mjesečnika Goed Gevoel te belgijskih novina Het Nieuwsblad koje ostvaruju dnevni doseg veći od milijun čitatelja.

-Hrvatska kontinentalna ponuda ima veliki potencijal za razvoj cjelogodišnjeg turizma, a projekti poput ovog ujedno su i idealan način da promoviramo destinacije i regije koje posjetitelji iz brojnih zemalja tek otkrivaju. Potvrđuju to i već provedena brojna studijska putovanja i projekti kao što je primjerice #Visit Slavonia #Share Slavonia, putem kojeg smo ponudu slavonskih destinacija približili brojnim potencijalnim turistima. Siguran sam da će destinacije i lokaliteti Karlovačke i Ličko-senjske županije oduševiti belgijske i nizozemske novinare koji će svoje pozitivne dojmove podijeliti s brojnim potencijalnim gostima.- izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodavši kako je cilj ovog studijskog putovanja i jačanje hrvatskog turističkog brenda na području sjeverne Europe.

Četverodnevni program boravka predstavnika medija započinje u Karlovcu gdje će novinari posjetiti prvi slatkovodni akvarij u Hrvatskoj - Aquatiku, a potom sudjelovati na otvorenju Karlovačkih dana piva. Drugi dan predviđen je za izlet na rijeku Mrežnicu, organiziranu vožnju brodom i piknik u prirodi, kao i posjet starom gradu Dubovcu. Osim vožnje kajakom i kanuima po karlovačkim rijekama novinari će na biciklima istraživati i okolicu Plitvičkih jezera te pitoreskno naselje Rastoke, a upoznat će i kamping ponudu ovog područja. U programu je i obilazak Baračevih špilja koje su prvi put uređene i otvorene za posjećivanje još davne 1892. godine. Program studijskog putovanja završava obilaskom Nacionalnog parka Plitvička jezera zajedno s upoznavanjem tradicionalne gastronomije u restoranu Lička kuća, odnosno s posjetom veličanstvenoj planini Klek i gradu Ogulinu, rodnom gradu Ivane Brlić Mažuranić.

Dodajmo kako se u dosadašnjem dijelu turističke godine na području Karlovačke i Ličko-senjske županije bilježi rast turističkog prometa od oko četiri posto u dolascima i tri posto u noćenjima. (LPS)

Lokalno tržište rada

VIŠE NEZAPOSLENIH

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. kolovoza 2019. u 20.45 sati

GOSPIĆ
- Krajem srpnja u Područnom uredu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u evidenciji nezaposlenih bila su 1426 radnika što je za samo 15 radnika više nego u lipnju. Bilo je prijavljeno 125 slobodnih radnih mjesta, što je za 13 radnih mjesta manje u odnosu na lipanj. Najtraženije su bile kućne pomoćnice kojih se tražilo 12, tražilo se i deset noćnih čuvara te po sedam računovođa i čistačica. Očito je da se slabo traže sezonski radnici jer je i turizam znatno slabiji od prošle godine. Na listi je čak 227 novih nezaposlenih osoba od čega su 134 žene ili gotovo 60 posto. Priljev u registriranu nezaposlenost je za 111 osoba ili 95 posto veći nego prethodnog mjeseca.

Od nezaposlenih njih 251 su korisnici novčane naknade i prošlog mjeseca isplaćeno im je gotovo 700 tisuća kuna. Prosječno su dobivali 2.276 kuna što je često puta više nego što su plaćeni brojni radnici. Na ovoj listi bilo je povećanje za 61 radnika. (LPS)


Zapis s gospićkih prometnica

SANACIJA GOSPIĆKIH MOSTOVA

Usporeni promet u Kaniži kod mosta na Bogdanici/Snimio Marko Čuljat Lika press
Usporeni promet u Kaniži kod mosta na Bogdanici/Snimio Marko Čuljat Lika press
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. kolovoza 2019. u 21 sat

GOSPIĆ - Već nekoliko mjeseci izvode se filigranski radovi na ček tri od četiri gospićka mosta preko njegovih rijeka. Nakon radova na Budačkom mostu koji je izgrađen ratne 1992. godine, pa Novog mosta na Novčici koji je izgrađen 1985., nedavno su otpočeli i radovi na Kaniškom mostu.

Taj kameni most preko rijeke Bogdanice u Kaniži izradio je Josip Kajetan Knežić 1845. kada je po drugi put građena cesta za Karlobag. Most je dug 42 metra, širok sedam metara, ima tri polukružna svođena luka. Dakle, izrađen je prije 174 godine, a tek je ove godine počela njegova modernizacija. U literqaturi nije zabilježeno da je na njemu bilo nekih većih zahvata sem asfaltiranja. Lokalne vlasti su u novoj Hrvatskoj nekoliko puta inzistirale na njegovoj modernizaciji, ali su u Zagrebu bili gluhi i nijemi na sve vapaje, jer most nema prostora za pješake - tratoara. Na silu su postavljeni semafori i zebre, ali kako se radi o državnoj cesti, nikada nisu smjeli biti u funkciji, desetljećima treperi samo žuto svjetlo i vapi umjesto pješaka.

Radove u Kaniži započeli su radnici Geotehnike iz Selca 15. srpnja, i odvijaju se istočnom polovicom mosta. Skida se asfalt i kaldrma, te postavlja armirano-betonska ploča s instalacijama za struju i telekomunikacije. Za nadati se da će b iti gotovi do početka jeseni. (M. Čuljat)

Županijsko tržište rada

NAJTRAŽENIJE ČISTAČICE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. srpnja 2019. u 22.30 sati

GOSPIĆ - Krajem lipnja u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirano je 1411 nezaposlenih osoba, što predstavlja sto osoba odnosno 6,6 % manje nego u prethodnom mjesecu i 315 osoba ili 18,3 % manje nego u lanjskom lipnju. Njima se prošlog mjeseca pridružilo 116 novo nezaposlenih radnika. Poslodavci su prijavili potrebe za 138 radnika. Najviše su se tražile čistačice (26), prodavači (12) i konobari (10). U program poticanja zapošljavanja uključene su 24 nezaposlene osobe, a do sada ih je bilo sveukupno 178. (LPS

Nismo sami u problemima

EU PROBLEMI S MLADIM RADNICIMA

Švedska pomaže zapošljavanje mladih i u Lici. Predstavljen program RAISE Youth.

Sudionici današnjeg predstavljanja švedske potpore Hrvatskoj
Sudionici današnjeg predstavljanja švedske potpore Hrvatskoj
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. srpnja 2019. u 20.30 sati

ZAGREB - Predstavljen je projekta RAISE Youth, punim imenom "Rural Action for Innovative and Sustainable Entrepreneurship for Youth" (Ruralna akcija za inovativno i održivo poduzetništvo mladih), projekt je sufinanciran u iznosu od 3,1 milijuna eura kroz Fondove Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora. Projekt traje 40 mjeseci odnosno do kraja 2021.

RAISE projekt će se uhvatiti u koštac s nepostojećim tržištem rada za mlade NEET-ove iz ruralnih područja suočenim s depopulacijom i to kroz socijalne inovacije koje uključuju sinergiju između održive poljoprivrede, turizma i digitalnih tehnologija, kroz poduzetništvo, razvoj "RAISE modela" (samo) zapošljavanja u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjska i Španjolska za 2000 NEET-ova, odnosno mlađih slabozapošlivih osoba. Projekt će se u Hrvatskoj fokusirat na Ličko-senjsku županiju, županiju s najvećom stopom NEET-ova u Hrvatskoj!

Predstavljanje su otvorili Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Karlo Starčević, gradonačelnik Grada Gospića, koji je jedan od partnera u projektu i Maja Dodić, predstavnica Veleposlanstva Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj.

Mary Ann Rukavina Cipetić, koordinatorica projekta iz udruge GTF - Inicijativa za održivi rast, predstavila je projekt, navodeći da je stopa NEET-ova u ruralnim sredinama iznad 20 % te da iznosi čak 35 % u Hrvatskoj i ostale tri zemlje koje sudjeluju u projektu, što čini potrebu za ovakvim projektom još više aktualnom.

Nj. E. Astrid Versto, veleposlanica Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, izjavila je:
-Naš Fond za zapošljavanje mladih osnovan kako bi pronašao i testirao nove načine za stvaranje radnih mjesta za mlade u Europi. Imamo velika očekivanja od projekta RAISE Youth, kako na lokalnoj razini ovdje u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama gdje može poslužiti kao inspiracija. Ovaj projekt je izabran između 300 projektnih prijedloga koji su pristigli iz cijele Europe. Od 27 projekata koje smo odabrali za financiranje, njih sedam uključuje hrvatske organizacije. To je veliki uspjeh i Hrvatska treba biti ponosna! (LPS)

Održavanje biološke raznolikosti

UVOZ RISOVA

Iz Rumunjske su uvezena dva risa na Dinaride.

Doru na slobodi/ Snimio Vedran Sljepčević
Doru na slobodi/ Snimio Vedran Sljepčević
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. lipnja 2019. u 17:40 sati

Pripremila Magda Sindičić, aistentica na Veterinarskom fakultetu Zagreb
Fotografije: Vedran Sljepčević, Aleš Pičulin i Miha Krofel

ZAGREB - Prošlog mjeseca dva rumunjska risa su nastanjena u Dinaridima. Doru je ispušten u Hrvatskoj u Nacionalnom parku Risnjak 4. svibnja, a deset dana kasnije ,14. svibnja Goru je ispušten u Sloveniji, u Loškom potoku. Naseljavanja su dio velikog međunarodnog projekta LIFE lynx, kojeg su-financira Europska komisija.

Krajem 19. stoljeća risovi su izumrli u većem dijelu Europe, pa tako i u Hrvatskoj i Sloveniji. Današnju populaciju risa imamo zahvaljujući slovenskim lovcima koji su 1973. godine naselili šest životinja iz Slovačke u Sloveniju. Iako su se risovi iz Slovenije proširili na Hrvatsku, Italiju i sve do Bosne i Hercegovine, nažalost populacija je do danas ostala izolirana. Stoga su se tijekom godina bliski srodnici počeli pariti međusobno. To parenje u srodstvu je uzrokovalo promjene zbog kojih je danas ugrožen opstanak risa u Hrvatskoj i Sloveniji.
- Znanstvenici i stručnjaci su ove godine pomoću fotozamki u Sloveniji potvrdili prisutnost tek 17 odraslih risova, a u Hrvatskoj oko 40. U sljedećih pet godina u populaciju ćemo uključiti još 12 životinja iz Rumunjske i Slovačke, koje bi trebale zaustaviti parenje u srodstvu ali i povezati risove u Dinarskim planinama s risovima u jugoistočnim Alpama.-izjavio je Rok Černe, koordinator projekta u ime Zavoda za gozdove Slovenije.

Doru i Goru su u prirodu ispušteni obilježeni ogrlicama, pomoću kojih znanstvenici prate njihovo kretanje. Profesor Tomislav Gomerčić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nam je ispričao kuda su se životinje kretale do sada:
- Doru je nakon ispuštanja boravio na području između Nacionalog parka Risnjak i Platka, a zatim se uputio preko granice u Sloveniju. Posljednje lokacije smo primili s područja Javornika, zapadno od autoceste Ljubljana - Kopar. Nažalost ta prometnica je nepremostiva prepreka za divlje životinje, jer nema prijelaze poput zelenih mostova. Goru je nakon ispuštanja na kratko navratio u Hrvatsku, zatim se vratio u Sloveniju, stigao gotovo do Ljubljane i onda se ponovno vratio u blizinu lokacije gdje je ispušten. Sada se nalazi na području Male Gore. Ovi prelasci granica nam ukazuju zašto je važna suradnja susjednih zemalja u zaštiti ugroženih vrsta.

Oba mužjaka sada istražuju stanište u potrazi za prostorom gdje će uspostaviti svoj teritorij - svaki ris živi na vlastitom području, za mužjake prosječne veličine oko 200 četvornih kilometara.

Na području Like, na Velebitu već petnaestak godina kamerama se prate risovi i ima 15 odraslih jedinki. Na području Nacionalnog parka Plitvice u dvije orasle životinje i jedna je ženka ove godine i ima tri mladunca. Problem je s Ličkim sredogorjem koje je slabo pokrivenom.

Vijest iz Općine Gračac

EURI ZA ZAPOŠLJAVANJE ŽENA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. lipnja 2019. u 18 sati

GRAČAC - Načelnica općine Nataša Turbić potpisala je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za poziv "Zaželi - program zapošljavanja žena". Ugovore su korisnicima uručili Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Projekt će narede dvije i pol godine financirati Europski socijalni fond u iznosu od 2,7 milijuna kuna, a usmjeren je na zapošljavanje žena pripadnica ciljanih skupina, njihovo obrazovanje i olakšavanje pristupa tržištu rada. Budući da će žene zaposlene na ovom projektu u okviru radnih zadataka biti usmjerene na skrb o starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju, projekt će rezultirati višestrukim koristima za zajednicu od kojih su najznačajnije međugeneracijska solidarnost, socijalna uključenost, smanjenje rizika od siromaštva i povećanje kvalitete života na gračačkom području koje je inače najveća hrvatska općina. Na realizaciji će biti zaposleno 20 žena koje će voditi brigu o 150 korisnika. (LPS)

Tržište rada

SVE MANJE NEZAPOSLENIH

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. lipnja 2019. u 17 sati

GOSPIĆ - Krajem svibnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područni ured evidentirano je 1511 nezaposlenih što bilo smanjenje za 235 osoba ili 13,5 posto. Bila su prijavljena 252 slobodna radna mjesta. Najviše su se tražile medicinske sestre čak 21 ali tražio se i 21 liječnik, tražilo se i 20 komunalnih redara te brojni konobari, kuhari, prodavači, drvni radnici čistačice …

Broj korisnika novčane pomoći smanjen je za preko 15 posto i bilo je 235 korisnika koji su ukupno dobili nešto preko pola milijuna kuna ili u prosjeku 2,1 tisuću kuna na ruke. (LPS)

NOVE PONUDE ZA GURMANE U GOSPIĆU

UZ PALAČINKE I ŠTRUDLINE LIČKA PICA I SLADOLED

Nikola Baričević - Briks popodne nudi nove delicije Gospićanima a i ostalim putnicima namjernicima.

Detalj iz Briksova Zdravljaka/Snimio Marko Čuljat Lika press
Detalj iz Briksova Zdravljaka/Snimio Marko Čuljat Lika press
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. svibnja 2019. u 20 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Među ličke poznatije sportaše spada i Nikola Baričević - Briks koji je među prvima istrčao maraton Gospić - Plitvice - 70 kilometara. Briks je odavna savladao tajne nekoliko istočnjačkih borilačkih obrambenih vještina pa i druge podučava u svom Sportskom centru. U Centru je i teretana u koju rado dolaze mlađi naraštaji da bi nabildali koji mišić i šesnije izgledali.

Baričević, koga oni stariji pamte to obiteljskom nadimku Pargan, nedavno je otvorio Zdravljak koji radi samo popodne od 14 do 22 sata osim ponedjeljka. U ponudi ima desetak različitih tradicionalnih pica, ali ličku i slavonsku. U ličkoj je mesnata, šarena, slanina i kapula, a u slavonskoj je kulen. Po želji na sve pice ovih dana dodaje, dok je sezona rasta, narezani medvjeđi luk koji gospićani traže i uz kapulu na ličkoj pici. Briks ga bere na Velebitu svakih nekoliko dana jer se smije konzumirati samo svjež.

Uz ove delicije svakako će pristajati cijeđeni voćni sokovi, voćni čajevi ili slastice. I tu je dobar izbor. Na jelovniku su poznate Briksove palačinke i štrudlini, ima ih od sira i jabuka, a pekmezi su proizvedeni na prirodan način bez konzervansa. Sir koji koristi za nadjev je iz, opet poznate, Krasnarske sirane Tomaić.

I na kraju u ponudi je i nekoliko vrsta domaćih sladoleda kakav se nekada pravio u slastičarnicama u Gospiću.

Briks je sa svojom obitelji redoviti izlagač na tradicionalnoj izložbi Jesen u Lici, a on je i posljednji lički grnčar. O tome nekom drugom prilikom.

Pice se za van mogu naručiti na telefon 099/ 334 89 34.

OPREZNO S MEDVJEĐIM LUKOM
Danas smo imali priliku skoknuti, po drugi put, s Briksom u berbu medviđeg luka. Kako proljeće odmiče tako se i luk penje sve više i više po Velebitu. Prije ovog zadnjeg nevrimena brali smo ga na kraju trnovačkih bara, a danas na Oštarijama. Tu nas je Briks upoznao i upozorio s mrazovcem koji pomalo liči na medviđi luk, ali samo onima koji su zalutali u šumu i onda im je bolje da se ne pačaju u berbu da se ne bi otrovali. Naime, mrazovac je otrovan.

Lako je uočiti razliku. Kad se uđe u medviđi luk odmah se osjeti i miris po bilome luku. Luk ima široke i mekane mat listove, a listovi mrazovca su znatno uži, grublji su i sjaje se.

PRVI LIČKI VLOG O BERBI MEDVIĐEG LUKA NA VELEBITU

LIČKO TRŽIŠTE RADA

KRENULO ZAPOŠLJAVANJE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. svibnja 2019. u 9 sati

GOSPIĆ - Koncem prošlog mjeseca Područnom uredu za zapošljavanje evidentirano je 1746 nezaposlenih osoba, što smanjenje za 297 osoba ili gotovo 15 posto. Najveći broj nezaposlenih osoba evidentiran je u ispostavi Gospić i to 520 osoba.

S ličke liste nezaposlenih radnika prošlog mjeseca skinute su 424 osobe od kojih je posao dobila 353 radnika. (LPS)

ODRŽIVO RIBARSTVO

ČUDOVIŠTE IZ MORA JEDE SVU RIBU

Promotivnom kampanjom WWF želi upoznati javnost s prijetnjama koje vrebaju iz dubina naših neodrživih navika, kako bi utjecali na stvaranje odgovorne i održive budućnosti.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. SVIBNJA 2019. U 13 SATI

ZAGREB - Skriva se u mraku, priprema se za napad, vreba oceanom poput goleme morske zmije. Hoće li Nonoy uspjeti spasiti svjetska mora i oceane od čudovišta koje proždire svu ribu?

Iako zvuči kao najava za avanturistički igrani film, radi se o scenama video spota nastalog u okviru projekta Fish Forward kojega svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF provodi već više od četiri godine. Nažalost, ne radi se o fikciji već našoj stvarnosti. Uz video spot i billboarde s geslom "Ova vrsta uskoro bi mogla nestati. I riba također!", WWF želi upoznati javnost s prijetnjama koje vrebaju iz dubina naših neodrživih navika, kako bi utjecali na stvaranje odgovorne i održive budućnosti.

Ovim projektom želi se povećati svijest kupaca i poslovnog sektora o važnosti odabira održivih proizvoda iz ribarstva te ukazati na utjecaje koje naše navike imaju na više od 800 milijuna ljudi koji ovise o moru kao glavnom izvoru hrane i prihoda. Svatko od nas godišnje u prosjeku pojede 20 kg proizvoda iz ribarstva - skoro dvostruko više nego prije 50 godina. Na globalnoj razini prelovljeno je 30 % ribljeg fonda dok se 60 % lovi do maksimalnih granica. EU je najveći uvoznik proizvoda iz ribarstva na svijetu - uvoz pokriva oko 70 % domaće potrošnje, a gotovo polovica od toga potječe iz zemalja u razvoju.

- Potrošači mogu i moraju biti dio rješenja. Održivi izbor čini razliku za naša mora i oceane, a na taj način brinemo o egzistenciji ljudi diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda.- navodi Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo i voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Što možemo učiniti?
Pri kupnji proizvoda iz ribarstva, pripazite na svoje odabire te potražite mjerodavne oznake. Prednost dajte održivo ulovljenim i odgovorno uzgojenim vrstama kao što su dagnje, orada, brancin, srdela, šarun, cipal i oslić. Ako kupujete ribu iz uzgoja, provjerite nosi li ASC (eng. ASC - Aquaculture Stewardship Council) oznaku koja jamči odgovornost i održivost. Potražnja za ribom iz ulova vrlo je visoka među europskim potrošačima te takvi proizvodi predstavljaju gotovo 76 % ukupne potrošnje po stanovniku. Zbog lošeg i kritičnog stanja mnogih ribljih stokova, održivi izbor od velike je važnosti. Potražite proizvode s MSC (eng. MSC - Marine Stewardship Council) oznakom.

Kako bi olakšao odabir, WWF je pripremio vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva - www.kojuribukupiti.org . Preporuke u skladu s jednostavnim sustavom semafora za više od 60 različitih vrsta pomoći će potrošačima da brzo i odgovorno odluče koju ribu kupiti. Vodič također uključuje riblje recepte renomiranih europskih kuhara, kao i priče koje se kriju iza vašeg tanjura prilikom svakog odabira ribe koja se na njemu nalazi.
Napravi razliku, biraj održive proizvode iz ribarstva!

Video prilog:

www.youtube.com/watch?v=LIHyGMbmx_Q&feature=youtu.be

Tržište rada

VIŠE ZAPOSLENIH

Nedostaje ličkih zidara jer nema škole
Nedostaje ličkih zidara jer nema škole
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. TRAVNJA 2019. U 11 SATI

GOSPIĆ - Tijekom prošle godine, stoji u godišnjem izvještaju gospićkog ureda za zapošljavanje, registrirane su prosječno mjesečno 15.402 zaposlene osobe što je povećanje za 4,4 % i 2035 nezaposlenih osoba što je za smanjenje 22,7 %; aktivnog stanovništva je bilo prosječno mjesečno 17.437 osoba povećanje za 0,3 %; prosječna godišnja stopa nezaposlenosti 11,7% je snižena za 3,4 postotna boda.

Najviše mladih osoba starosti oda od 20 do 24 godine 255 ili 12,5 % i od 50 do 54 godine - 253 ili 12,4 %; osoba mlađih od 29 godina bilo je ukupno 595 što predstavlja 29,2 % od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodnu godinu prosječno smanjenje broja nezaposlenih osoba zabilježeno je u svim dobnim skupinama, a najviše kod osoba starih od 15 - 19 god. za 32,2 % i od 30 - 34 god. za 28,7 %. Očito je ličko školstvo u rasporaku u obrazovanju radne snage s potrebama poslodavaca koji se žale da nema - radnika.

Spolna struktura nezaposlenih osoba - u ukupnom broju nezaposlenih u Ličko-senjskoj županiji evidentirano je prosječno mjesečno 1.106 žena i 929 muškaraca
Najviše je nezaposlenih koji čekaju na posao od 3 do 12 mjeseci - 597 osoba i do 3 mjeseca - 586 osoba koje zajedno čine 58,1% od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Sukladno navedenom 852 osobe ili 41,9% nezaposlenih je u evidenciji nezaposlenih duže od godinu dana, odnosno u kategoriji dugotrajno nezaposlenih osoba. S liste nezaposlenih bilo je 389 korisnika novčane naknade što je bilo smanjenje za deset posto.

U turističkoj sezoni je bilo prilično zapošljavanja poslodavci su trebalo čak potrebu za 1250 radnika u 78 različitih zanimanja; zaposlene su 582 osobe iz evidencije. Najviše ih je bilo s kontinentalnog dijela županije Korenice 198 i Otočca 86 osoba, te u primorskom dijelu županije u ispostavi Senj 159 osoba.
Mjerama aktivne politike zapošljavanja sufinancirano je 448 nezaposlenih osoba od čega 249 ili 55,6% žena i 199 ili 44,4% muškarca. (LPS)