POČETNAARHIVA
POČAST ŽRTVAMA PARTIZANŠTINE U GOSPIĆU
SELIMO OKO VRHOVINA
KOVAČ U LICI I ISTRI
MARIHUANSKA REVOLUCIJA DRUGA BERE
MISA ZA POGINULE BRANITELJE
POČAST POGINULIMA
PLENKOVIĆ I BOŽINOVIĆ HIGIJENIČARI
PROF. DR. SC. NIKOLA JURETIĆ
RAT IZ 1809.
BLAGDAN SVETOG ILIJE
PREDSJEDNIK I POVJERENIK ANTONIO MILINKOVIĆ
SPAŠAVANJE U TRNAVCU
ŠTAMPAROVI SU IZ ČANKA
POČAST POGINULIMA
PROMOCIJA KNJIGE, LIKOVNA IZLOŽBA, MISA I KONCERT
ČESTITKA ZA DAN DRŽAVNOSTI
O IZBORNOM "USPJEHU" HDZ-a
JUBILEJI MSGR MILE BOGOVIĆA
HSLS-OV EU KANDIDAT IVICA ŽUVELA U GOSPIĆU
EUROPEJCI NA PLACI
OBILAZAK LIKE
Potpisi za kraći rad
ZABORAVLJANJE ŽRTAVA ZA HRVATSKU
POČAST LIČKOJ MLADEŽI
KAD JE LIKA ČVRSTA, ČVRSTA JE I HRVATSKA
NATJEČU SE I 44 STRANA VOJNIKA
RAT IZ 1809.
ŠTO JE PREVIŠE, PREVIŠE JE
ORGANIZIRAN BESPLATAN PRIJEVOZ IZ GOSPIĆA
LISTA MARJANE PETIR
UTEMELJENJE HDZ-A U GOSPIĆU
Tiskan prvi broj političkog dnevnika Demokracija

PRVI BROJ MEMORABILIKE

POČAST ŽRTVAMA PARTIZANŠTINE U GOSPIĆU

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. kolovoza 2019. u 12.30 sati

GOSPIĆ - Danas prije podne Karalo Starčević, gradonačelnik Gospića, sa suradnicima odao je počast žrtvama partizanštine po završetku Drugog svjetskog rata. Počast je odana povodom današnjeg europskog Dana totalitarnih režima.

Svijeću je zapalil izaslanstvo Društva političkih zatvorenika koje već godinama inzistira na dostojanstvenoj sahrani i odavanju počasti žrtvama partizanskog terora. Svijeće su zapalila i izaslanstva domovinskih udruga.

Molitvu je predvodio vlč. Mario Vazgreč, gospićki župnik, a vijenac su položili pripadnici Ličke pukovnije.

Treba reći da je proteklih godina temeljem usmenih anketa pojedinaca ustanovljena lista od 3453 žrtve partizanske osvete nad stanovnicima Gospića i okolice. Međutim, treba biti svjestan činjenice da su likvidacije, klanja, ubojstva i druga zlodjela trajali i trajali, ne danima, ne mjesecima već nekoliko godina. Samo u okolici Ličkog Osika i Mušaluka brojne su grobnice s tisućama likvidiranih hrvatskih i drugih , posebno njemačkih, vojnika iz 1945. a da nikada nisu niti obilježene. Na Balatinu su partizani likvidirali cijelu dočasničku školu i momci su još uvijek na desnoj obali ispod župne crkve. A o lauf grabama punim leševa u gospićkom okruženju, a posebice u Jasikovcu, ne treba ni govoriti, pune su pobijenih nevinih Hrvata. Bezbrojne su žrtve likvidirane i zakopane na današnjem parkiralištu kod Gradskog groblja i nikoga danas to ne zabrinjava. Nekada je tu bilo talinajsko grovlje i nakon kapitulacije Italije ostale su otvorene reke i čekale su partizane i njihove likvidacija. Kažu očevici da je cesta od zatvora, odnosno Žute kuće, do ograde groblja godinama bila - krvava od žrtava koje su dovažane zaprežnim kolima i bacane u plitke jame. Godinama je uz zapadnu živicu prema Gimnaziji kostrmaš izbacivao ljudske kosti koje se danas povremeno pronalaze za razno-raznih komunalnih radova. Žalosno je da ova tragedija tone u bespuća zaborava i lagodnosti neodgovornih pojedinaca na vlasti i pri vlasti i u novoj Hrvatskoj, umjesto da se nevinih sjećamo s pijetetom. (M. ČULJAT)

Prekid struje u

SELIMO OKO VRHOVINA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. KOLOVOZA 2019. 14.30 SATI

GOSPIĆ - Obavještavamo korisnike mreže da će zbog planiranih radova na postrojenjima naše elektroenergetske mreže bez opskrbe električnom energijom biti naselja: Rudopolje, Gornje Vrhovine, Babin Potok, Končarev Kraj i Plitvički Ljeskovac. Prekid u opskrbi je predviđen za 27. kolovoza od 9 do 14 sati.

U susret predsjedničkim izborima

KOVAČ U LICI I ISTRI

Predsjednički kandidat HSLS-a Dejan Kovač popio je danas kavu s gospićkim novinarima.

Kovač i Franić ispred Tesline gimnazije u Gospiću/Snimio Marko ČULJAT Lika press Gospić
Kovač i Franić ispred Tesline gimnazije u Gospiću/Snimio Marko ČULJAT Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. kolovoza 2019. u 13 sati

Pripremio Marko ČULJAT
GOSPIĆ - Danas prije podne s ličkim novinarima susreo se Dejan Kovač, predsjednički kandidat HSLS-a. S njim u društvu je bio Ante Franić, dopredsjednik stranke. Kovač je zatim posjetio rodnu kuću Nikole Tesle koji mu je znanstveni idol, a popodne je bio u Istre i u Barbanu na njihovoj viteškoj trci na prstenac. U Gospiću je tiskovnu održao ispred Gimnasiuma gdje je Tesla završio Nižu gimnaziju prije nastavka školovanja u Rakovcu kod Karlovac.

- Želim otići u Teslin Smiljan upiti malo te životne energije koja je Teslu nadahnjivala, na žalost, životne energije koje ovdje nema. Nisam slučajno došao u Ličko-senjsku županiju jer moja istraživanja pokazuju da ovdje živi svega sedam ljudi na četvornom kilometru. Kategorijski područje koje je ispod 1o stanovnika je na razini pustinje. Fascinantno je što lika ima prekrasne resurse, a ima pustinjsku populacijsku politiku. Razlog je tema moje kampanje: produktivna nebirokratska Hrvatska.- rekao je Kovač i objasnio na što se to odnosi.

Produktivni građani su doktori koji spašavaju naše živote i učitelji koji školuju našu djecu. Moramo razlikovati one koji su došli putem znanja i obrazovanja, a ne političkim vezama. Ličko-senjska županija ima oko 11 tisuća zaposlenih, a područje je napustilo oko 4000 zaposlenih, a nitko nije ni trepnuo. Znači da u zadnjih pet godina politika nije ništa napravila da se stanje promjeni.

- Frapantna je činjenica da pola zaposlenih radi u javnom državnom sektoru i na državnom su proračunu što je neodrživo. Problem je u građanskoj šutljivoj Hrvatskoj koja se ne buni protiv ovoga, da ta jedna birokratska manjina čini cijelu Hrvatsku zatvoreni i da kontrolira sve resurse.-rekao je Kovač.

Odgovarajući na naše pitanje o državnoj centralizaciji prihoda NP Plitvice, koji bi trebao biti zamašnjak razvoja ne samo Like, odnedavno je u državnom proračunu Kovač je rekao:
- Sve naše vlade su u programima imale decentralizaciju proračuna ali se nikad nije dogodila. Upravo se treba fiskalnom redistribucijom napraviti da prihodi ostaju tamo gdje su i ostvareni na razini lokalne samouprave i da se koriste za strateške projekte tog područja. Lako je upravljati Hrvatskom iz Zagreba i tamo živjeti, neka dođu ti političari da vide kako se živo ovdje i u Slavoniji gdje je svaki drugi dom prazan i napušten.

Osvrt našeg čitatelja

MARIHUANSKA REVOLUCIJA DRUGA BERE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. kolovoza 2019. u 10.30 sati

Piše Drago Krpina

U svom, ne baš kratkom političkom djelovanju mnogo puta sam pomislio pa i javno o tomu govorio, kako je za Hrvatsku velika šteta što na hrvatskoj političkoj sceni ne postoji izvorna hrvatska socijaldemokratska stranka koja bi istinski artikulirala stvarne interese onog dijela hrvatskog biračkog tijela koje bi prema poznatim politološkim modelima u takvoj stranci trebalo prepoznavati svog političkog predstavnika.

Osnovavši devedesetih godina Hrvatsku socijaldemokratsku stranku, s takvim naumom pokušali su Antun Vujić i Željka Antunović. Nažalost vrlo brzo su odustali i ugurali se pod skute Račanova SKH-SDP-a koji se nikad nije istinski odrekao svog jugoslavenskog i komunističkog nasljeđa. Prije priklanjanja partiji Vujić je vodio žestoke polemike s Račanom, osporavajući mu pravo na pozivanje na hrvatsku socijaldemokratsku tradiciju s kojom komunistička ideologija a osobito praksa nisu imali nikakve veze.

Kako onda tako i danas. Partija ne može preskočiti vlastitu sjenu. Umjesto stvarnog socijaldemokratskog ekonomskog i socijalnog programa oni i dalje nude ideološke crkotine pridodajući im od vremena do vremena marihuanske i slične mirodije. Svojevremeno sam s Račanom vodio oštre polemike o njegovu gorljivom zagovaranju ideje o legalizaciji takozvanih lakih droga pri čemu se on javno hvalio i osobnim amsterdamskim iskustvima s pušenjem marihuane. Smatrao sam da Račan svojim izjavama kako je višekratno konzumirao "lake" droge zapravo sudjeluje u promicanju takva ponašanja. Upozoravao sam da su svi ovisnici o teškim drogama započeli s onim "lakim". O tragičnim, pak, posljedicama ovisnosti suvišno je trošiti riječi. Za svjedoke je dovoljno pozvati roditelje i članove obitelji mladih ljudi koji su potonuli u pakao ovisnosti. Jednoj od bezbrojnih tragičnih sudbina osobno sam svjedočio baš ovih dana.

Upravo u tom kontekstu snažno me se dojmilo jučerašnje programsko zauzimanje Račanova mlađahnog nasljednika na čelu Partije, nevoljnog Davora Bernardića, za legalizaciju marihuane u Hrvatskoj, što bi po njemu, dalo veliki zamah hrvatskom gospodarstvu a napose turizmu.

"LEGALIZACIJA MARIHUANE IMA POZITIVAN UTJECAJ NA TURIZAM JER BI SLOBODNO UŽIVANJE U KANABISU MOGLO PRIVUĆI NOVE GOSTE", kako prenosi Večernji list, bulazni brižni Bernardić, uz asistenciju partijske disidentice u crnom. Za smrznuti se!

Ovom svojom opasnom i tragičnom tlapnjom, kojom po uzoru na svog "predšasnika" na čelu Partije, Ivicu Račana amstredamskog, popularizira drogu, mlađani partijski vođa, Bernardić, samo još jednom svjedoči o svojoj temeljnoj političkoj ispraznosti i dezorijentiranosti. Nakon najave partijskog vrha o usrećivanju Hrvata i njihovih gosta marihuanom, bilo bi zanimljivo kad bi istraživački novinari napravili solidnu anketu među roditeljima ovisnika, koji su najpozvaniji govoriti o toj temi, iz koje bi najšira hrvatska javnost, mogla steći objektivan dojam o svoj tragičnosti pogubnosti Bernardićeve zamisli o marihuanskom biznisu u Hrvatskoj.

Nelagoda koju osjećam dok čitam kako drug Bere najavljuje marihuansku revolucije doziva mi u pamet sve češće medijske špekulacije o mogućoj poslijeizbornoj "velikoj koalicij". Znanstvena fantastika? Hm, mnogih čuda smo se već nagledali na hrvatskoj političkoj pozornici.

U slučaju famozne Istanbulske konvencije već je uspješno testirana mogućnost suglasja. Ostanu li stvari takvima kakve jesu, nije baš sasvim nezamislivo da, u ne tako dalekoj budućnosti, svjedočimo reprizi suglasnosti i o procvatu hrvatskog turizma prema zamisli Dvora Bernardića i njegove podupirateljice u crnom.

Pa, makar, i u ovom slučaju, uz "zaštitnu" interpretativnu izjavu.

Uz 24. godišnjicu osloboditeljske Oluje

MISA ZA POGINULE BRANITELJE

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. kolovoza 2019. u 19 sati

GOSPIĆ - 24. godišnjica Vojno-redarstvene operacije Oluje iz 1996. danas je obilježena svetom misom u gospićkoj porvostolici koju je predvodio gospićki župnik Mario Vazgeč. NA misi su bili i brojni branitelji iz Primora. Nakon toga autobusima se išlo put Ljubova gdje su položeni vijenci na spomenik palim braniteljima tijekom Oluje. (MAČ)

Uz velike državne praznike

POČAST POGINULIMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. kolovoza 2019. 11.30 sati

GOSPIĆ - Izaslanstvo Udruge građana Marakana danas prije podne, uoči održavanja tradicionalnih sportskih turnira, odalo je počast hrvatskim poginulim braniteljima i civilnim žrtvama. Najprije su zapaljene svijeće na spomeniku u središtu grada, a potom i kod spomen-križa u groblju. (MAČ)

Komentar čitatelja

PLENKOVIĆ I BOŽINOVIĆ HIGIJENIČARI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. SRPNJA 2019. U 10 SATI

Piše Erih Lesjak

U mandatu aktualne post-postizborne koalicijske Vlade HDZ-HNS-SDSS u "soft" totalitarnom revivalu oživljeni i etablirani staljinistički ideološki, politički i društveni higijeničari predsjednik Vlade RH Andrej Plenković-Višinski i ministar unutarnjih poslova Vlade RH dr. sc. Davor Božinović-Berija, staljinističkim metodama diferencijacije i progona "unutarnjih" neprijatelja utjeruju red u društveni etički i moralni rasap i anomiju; koje su prethodno upravo oni i nitko drugi svojom kadrovskom i ostalom politikom te i bez izbornog legitimiteta tj. političke potpore birača kreirali, stvorili i provodili!
Umjesto demokraciji i čovjeku XXI. stoljeća primjerenih i inherentnih introspekcije, analize, samokritike i ostavke autorâ konkretne politike i nalogodavaca Andreja Plenkovića i Davora Božinovića; oni provode strategiju - neka živi i cvjeta primitivna kamenodobska projekcija vlastitih propusta, pogrješaka i odgovornosti u izvršitelje-ministre kao društvene "Pedrâ koja vise" i "žrtvene jarce"!
U stvarno demokratskim državama nepisano je pravilo, politički standard i društvena obveza da se ministri smjene ili oni (ne)dragovoljno podnesu ostavku nakon što se pokaže i dokaže da u radu njihova resora nisu bili uspješni i realizirali zacrtani vladin program; ili nakon odstupanja od društvenih normi i moralnih standarda raznim aferama, skandalima, sukobom interesa i slično. Predsjednik pak Vlade u Republici Hrvatskoj Andrej Plenković upravo je smijenio ili iznudio ostavku tako što ih je prethodno preko medija osramotio i kompromitirao u javnosti pet ministara/ministrica, ali ni za jednog nije navedeno da je razlog za smjenjivanje nešto što je učinio ili propustio učiniti tijekom dosadašnjeg mandata. Naprotiv, sva ta odstupanja od pozitivnih društvenih normi i moralnih standarda, suspektne nelegalnosti, sukobi interesa i slično za koje uopće nisu bili procesuirani ni sankcionirani, datiraju iz davnih vremena prije nego što su predloženi i potvrđeni za ministre! Za ministre ih je nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 2016. predložio tadašnji mandatar a današnji predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, što znači i da je jamčio za njihovu svekoliku primjerenost te da je stoga isključivo on i odgovoran za njihovu stručnu kompetenciju te političku i moralnu adekvatnost za izbor na tu i takvu visoku državnu dužnost!
Ministar nije predsjednik mjesnog odbora a da se za tu dužnost može i smije predložiti prije nego se pomno pregleda njegov iscrpan životopis. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković može u svom dobro (pre)poznatom "vjerodostojnom" stilu i načinu manipuliranja i obmanjivanja javnosti tvrditi da za sve te "nepodobštine" tadašnjih kandidata i kasnijih ministara nije znao, no u tu minhuzenovsku izliku nitko normalan mu ne može i ne smije (po)vjerovati! Jer, poodavno je utvrđena standardna procedura predlaganja kandidata i potvrda ministara u predstavničkom tijelu, tako da je potpuno razvidno i sigurno da su njihovi životopisi i sve ono društveno negativno što im se unatrag mjesec i nešto više dana u cilju kompromitacije odjednom pripisuje bilo poznati mandataru za sastav vlade Andreju Plenkoviću znatno prije nego ih je predložio kao kandidate za ministra! Samo to tada njegovu "istančanom" osjećaju za etiku i pravdu uopće nije smetalo, a s druge strane imalo je veliki potencijal u budućnosti za eventualni pritisak, discipliniranje, ucjene pa i smjenjivanje ako dođu ta i takva vremena te političke i društvene okolnosti i potrebe.
I doista ta i takva vremena te političke i društvene okolnosti artikulirali su se i kumulirali poslije nedavnih izbora za Europski parlament, na kojima je osobna kandidacijska lista Andreja Plenkovića doživjela potop biblijskih razmjera, i u odnosu na EU-izbore iz 2014. izgubila 37 posto odnosno više od jedne trećine (1/3) glasova birača! No, nije to bio slučajan i izoliran izborni neuspjeh HDZ-a i njegova predsjednika Andreja Plenkovića, nego neprekinuta nizanka gubljenja glasova i političke potpore birača koja je počela prijevremenim saborskim izborima 2016., i nastavila se na redovitim i prijevremenim područnim i mjesnim izborima za predstavnička tijela u Gradu Zagrebu, Ličko-senjskoj županiji i Gradu Iloku. No totalitarna svijest i sustav vrijednosti kao i mentalni atavizam te arivistički moral ne dopuštaju suočavanje u zrcalu s vlastitim nakaznim licem nesposobnog i nemoralnog političara i serijskog izbornog gubitnika, nego odgovornost za izborne katastrofe projicira i traži u drugima tj. u "crnim labudovima" po sofizmu šibicarskog ranga "Ja sam o svemu autokratski odlučivao, a za sve nepovoljne rezultate mojih odluka drugi su odgovorni i krivi!". A ti "crni labudovi" su nitko drugi doli do apokalptičnih rezultata europskih izbora u svibnju mjesecu 2019. "moralnopolitički podobni", ugledni i dragi stranački drugovi i suradnici te neporočni ministri. Pa su im se uz asistenciju ministra unutarnjih poslova dr. sc. (po svemu sudeći mentor za doktorat bio mu je prof. dr. sc. Lavrentij Pavlovič Berija) Davora Božinovića iz arhiva represivnog aparata i tajnih službi počeli vaditi dosjei. A potom također po nalogu Andreja Plenkovića i dr. sc. Davora Božinovića dostavljati odabranim medijima i novinarima "psima totalitarne medijske represije", a oni ih danima u vidu u nekim prošlim vremenima po zlu dobro znanom staljinističkom konceptu huškačke i linčerske kampanje i zastrašivanja iz dana u dan plasirali čitateljima tobože kao rezultat "istraživačkog novinarstva". Može se misliti kojeg i kakvog istraživačkog novinarstva, kada se po nalogu predsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova iz arhiva poznatih "službi" dobiju u redakciju dosjei selektivno "naciljanih" ideološko-politički i sociokulturno nepodobnih ministara, koji dosjei inače po voluntarističkom, a ne pravnom i demokratskom načelu bez znanja i odobrenja predsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova nikome nisu dostupni! Kao da su čitatelji po QI većinom debili pa ne mogu shvatiti o kome i čemu se tu i za koga radi, a za koje ih i kakve intelektualne bogalje neki urednici očito drže podmećući im spin o navodnom istraživačkom novinarstvu a ne o planu i akciji predsjednika Vlade RH, ministra unutarnjih poslova i odgovarajućih "službi".

KAKO SU NA JAVNI LINČ I SMJENJIVANJE REAGIRALI MINISTRI?
A ministri, kako su pak na to sve danima javno prozivani, etiketirani, ozloglašavani, sramoćeni kao u neka davna staljinističa a danas oživljena vremena; reagirali ponižavani i zlostavljani ministri i njihove obitelji? Pa uglavnom kao prototipski pripadnici ohlokratske nomenklature, pravi beskičmenjaci, lakaji i služinčad; pokorno, mazohistički i bespogovorno! No, kad već nemaju samopoštovanja, časti, dostojanstva i odgovornosti prema samom sebi; imaju li odgovornosti prema vlastitoj djeci pa da mogu tako servilno i ropski dopustiti da im se djecu trajno tj. za sva vremena društveno optereti, žigoše, ozloglasi i stigmatizira kao potomke ministara koji su bili prevaranti, lažovi, korupcionaši i suspektni kriminalci?
Znaju li ti isti ministri tko je i kako u po zlu i velikoj javnoj šteti dobro poznatoj aferi Agrokor-Borg, s ortacima u planski pripremljenom udruženom kriminalnom pothvatu "zamračio" više od 300 milijuna kuna? Znaju li ti ministri da su radnici/porezni obveznici iz država članica Europske unije dali novac potreban za gradnju Pelješkog mosta, a taj unosan posao vrijedan 375 milijuna eura nisu dobile tvrtke i izvođači iz država Europske unije u kojima ti isti radnici rade, za kruh svagdanji zarađuju i plaćaju porez, nego tvrtka iz Kine!? Zašto je taj posao dobila tvrtka iz Kine? Je li možda zato što su piloti koje proizvodi ta tvrtka toliko kvalitetni i dugi, pa zabijeni u morsko dno dosežu do dubine Marijanske brazde? Ili možda zbog toga što je konstrukcija njihova mosta melodiozna pa kad puše jugo svira kao znamenite morske orgulje na rivi u Zadru? Ili gledano s hiperrealističkog prosudbenog motrišta, možda ipak zato što je more tamo toliko biološki pogodno za život i reprodukciju morskih mekušaca, da eurounijska koruptivna hobotnica ima svoje pipce i protagoniste i u Republici Hrvatskoj? Što na kraju pokoreni i pokorni ministri znače vašoj djeci i unučadi etiketa, žig, sramota i sudbina nasljednika odioznih korupcionaša i prevaranata; a nečijoj djeci pa i unučadi slast i mast ujma te "miraza" i od Pelješkog mosta! Što vam pak znači i znači li vam išta to da je ministar planktonskog izbornog legitimiteta od 475 preferencijskih glasova dr. sc. Davor Božinović, upravo nagrađen i promaknut za potpredsjednika Vlade RH unatoč evidentnim antidemokratskim postupcima i zlouporabama u Ministarstvu unutarnjih poslova?

ŠTO NA SVE TO KAŽE PREDSJEDNICA REPUBLIKE?
A što na sve to kaže i kako to komentira Predsjednica Republike? Upravo je bila u posjetu dičnom Vrbniku "nad morem", gdje je za medije izjavila: "Ne bojim se za stabilnost Vlade". Dakle, kao što se iz te i takve izjave može vidjeti i shvatiti, njezini savjetnici još je nisu upoznali s rezultatima prijevremenih parlamentarnih izbora koji su održani 11. rujna 2016. godine! Naime, na tim je izborima HDZ odnosno njegove kandidacijske liste u 11 izbornih jedinica ukupno dobile 682.687 glasova birača, a što je samo 17,58 posto biračkoga tijela od 3.882.274 birača. Mogu li, i ako mogu kako to mogu biti stabilni vlada, vlast i društvo u kojem Vlada nema izborni legitimitet razmjeran i primjeren demokratskim standardima, jer je na izborima dobila glasove odnosno političku potporu od tek samo 17,58 posto biračkoga tijela? A članak 1. st. 2 Ustava RH jasno i nedvosmisleno određuje: "U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana".
A iz "koliko" to naroda proizlazi vlast post-postizborne koalicijske vlade HDZ-HNS-SDSS? Izborni legitimitet SDSS-a zanemariv je ne samo kvantitativno što je logično i politički opravdano te stoga demokratski apsolutno prihvatljivo kao par exellence demokratska stečevina, ali je i više nego upitan zbog političkog paradoksa i demokratske anomalije da se njegovi (i ostalih nacionalnih manjina) zastupnici biraju u parlament po posebnom biračkom pravu - a u njemu imaju opći politički mandat! Demokratski standardno i obvezujuće, ustavnopravno logično i politički prihvatljivo je samo da mandat općenito u parlamentu bude istovjetan biračkome pravu iz kojeg proizlazi: ako je biračko pravo opće onda je i politički mandat u parlamentu opći kao što je to kod nemanjinskih zastupnika, ali ako je biračko pravo posebno onda i politički mandat u parlamentu mora biti istovjetan tj. - poseban a ne opći kao što ga sada imaju zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru!
Izborni pak legitimitet odnosno današnja politička potpora HNS-u u biračkome tijelu doslovno je groteskna jer iznosi negdje oko 2 posto biračkoga tijela! Što znači da izborni legitimitet i aktualni politički legitimitet koalicijske Vlade HDZ-HNS-SDSS uglavnom čine glasovi i politička potpora 682.687 birača koliko ih je na izborima ukupno glasovalo za HDZ-ove kandidacijske liste, a iz radnopragmatičnih potreba zanemarit će se činjenica da je iz poznatih razloga u međuvremenu i ta brojka HDZ-ovih birača značajno smanjena. A to je samo 17,58 posto odnosno manje od jedne četvrtine (1/4) biračkoga tijela ili tek svaki šesti hrvatski državljanin s biračkim pravom! O kojoj i kakvoj se to stabilnosti Vlade, vlasti i društva uopće može govoriti, kad više od 1.902.997 birača (jer bi tu trebalo dodati i birače kojih su glasovi "propali" jer su glasovali za liste koje nisu prešle izborni prag!) a što je pak više od polovice biračkoga tijela (!) uopće nije predstavljeno odnosno nemaju svog političkog predstavnika u toj i takvoj Vladi ili u najvišem državnom predstavničkom tijelu tj. Hrvatskome saboru?
No, Andrej Plenković nema demokratski legitimitet ni u političkoj stranci HDZ kojoj je predsjednik što su i pokazali tzv. "izbori" za predsjednika HDZ-a održani 17. srpnja 2016.g. i to iz najmanje dva razloga: 1. nije izabran nego je oktroiran, rukopoložen i nametnut članstvu HDZ-a jer nije imao protukandidata pa to stoga i nisu bili izbori jer se nije moglo birati između dva ili i više kandidata, nego je bilo tek puko glasovanje i potvrda odnosno svojevrsna aklamacija tog jednog i jedinog kandidata; i 2. od tadašnjih 208.277 članova HDZ-a za tog jedinog kandidata Andreja Plenkovića glasovalo je samo 97.823 ili 46,96 posto što znači ispod 50 posto ukupne brojke članova, a to ujedno znači i da on ne samo da nema demokratski izborni legitimitet, nego da nema čak ni taj puki totalitarni "jednokandidatski" svojevrsni aklamacijski legitimitet!
Na isti je način za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Ličko-senjske županije "izabran" a stvarno nametnut Plenkovićev kadrovski gojenac Marijan Kustić. Naime, na tzv. "izborima" jer nije imao protukandidata koji su održani 9. rujna 2018.g. od ukupno 8498 članova te županijske organizacije samo 2792 ili tek 32,80 posto svoj je glas dalo tom jedinom kandidatu na farsi od izbora Marijanu Kustiću. Odmah poslije izbora dao je sljedeću izjavu: "Počinje naša nova era, označit će je i povratak HDZ-a u velikom stilu na idućim lokalnim izborima". I kako se to "HDZ u velikom stilu vratio na idućim lokalnim izborima", valjano pokazuju i dokazuju rezultati prijevremenih izbora za Skupštinu ličko-senjske županije koji su održani 9. ožujka 2019.; a koje je izazvao Andrej Plenković odnosno HDZ neusvajanjem prijedloga županijskog proračuna! Unatoč tome što je u izbornoj kampanji osobno sudjelovao Andrej Plenković i time zlorabio mjesto predsjednika Vlade RH i niz ministara koji su danima hodočastili širom Like i obećavali građanima "med i mlijeko", koalicijska kandidacijska lista HDZ-a i partnera kojoj je nositelj bio Marijan Kustić dobila je 7.631 ili 35,42 posto glasova od ukupne brojke birača koji su glasovali i osvojila 13 vijećničkih mjesta. Što znači da je u odnosu na izbore koji su održani 2017. HDZ dobio 6.414 ili 45,66 posto glasova birača manje i također pet vijećničkih mjesta manje! I to je ta "Nova era i povratak HDZ-a u velikom stilu" kako ga je svojedobno nakon što je rukopoložen na mjesto predsjednika ŽO HDZ-a Ličko senjske županije, najavio izborni gubitnik Marijan Kustić.
I upravo zbog toga što nema izborni legitimitet razmjeran i primjeren demokratskim standardima i političku potporu birača odnosno građana razmjernu i primjerenu istim tim demokratskim standardima, Vlada RH i njezin predsjednik provode vlast autoritarnim nedemokratskim metodama i sredstvima marginalizirajući demokratske institucije predstavničkog parlamentarnog sustava, zlorabeći pravosudni sustav te represivni aparat i tajne službe, i kršeći pri tome Ustav RH, zakone, načela pravne države, demokratske standarde i postulate, tržišno gospodarstvo, pluralizam i slobodu medija te ljudska i građanska prava i slobode, a nerijetko primjenjujući i "soft" nasilje!
Stabilnost svake vlade, vlasti i društva izvorno se stvaraju na slobodnim i ravnopravnim izborima i medijskim uvjetima za dotadašnju vlast i opoziciju, i proizlazi iz izbornoga legitimiteta koji je razmjeran i primjeren demokratskim standardima. A ako njega tj. tog i takvog izbornog legitimiteta nema, ne može se i ne smije ga se postizborno stvarati "kupovanjem" zastupnika, žetončića i preletača rušeći pri tome čak i sâm temelj demokratskog političkog poretka odnosno njegovu najvišu ustavnu vrjednotu - višestranački demokratski sustav! I stvarajući na taj način fantomske, nelegitimne, protuustavne i protudemokratske koalicije; ideološki i politički nelogične, inherentno proturječne te apsolutno protivne dominantnoj političkoj volji birača izraženoj glasovanjem na izborima. Zbog svega navedenog jedino ustavnopravno logičan i demokratski primjeren te politički obvezujući postupak nelegitimne koalicijske Vlade HDZ-HNS-SDSS i isto tako nelegitimnog njezina predsjednika Andreja Plenkovića jest da podnesu - ostavku, i da Predsjednica Republike raspiše prijevremene parlamentarne izbore obzirom na činjenicu da je ostalo više od godinu dana do ustavnog roka za redovite izbore!

In memoriam ličkom znanstveniku

PROF. DR. SC. NIKOLA JURETIĆ

Danas je u Zagrebu sahranjen hrvatski znanstvenik rođen na Udbini.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. srpnja 2019 u 11.15 sati

Piše: Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Svaka je smrt iznenađenje za bližnje, za poznanike i prijatelje. Tako je i mene jutros iznenadila u jednim novinama obavijest o smrti i današnjoj sahrani prof. dr. sc. Nikole Juretića (85) koji je bio redovni sveučilišni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Nas dva prvi smo se puta čuli negdje početkom 1995. godine kada sam počeo s pripremama za izdavanje Ličkog kalendara. On je to čuo i javio mi se s prijedlogom nekoliko tema njegovih poznanika, znanstvenika, iz Zagreba. I ja sam objavio članak o biljnom pokrovu Udbine i okolice. U međuvremenu smo se ponekad čuli telefonom, i prije godinu dana dogovorili da mi napiše svoje biografske podatke za Likapediju koju sam počeo pripremati.

Rođen u obitelji oca Stjepana i majke Lucije, rođ. Stošić na Udbini, 18. II. 1935. U vihoru Drugoga svjetskog rata od 1942. je s roditeljima je u izbjeglištvu: najprije u Zagrebu, a zatim u Bošnjacima kraj Županje. U svibnju 1945. kao desetogodišnjak zajedno s ocem i dvije godine starijim bratom na tragičnom je "putovanju" sve do Bleiburga u Austriji. Nakon te kalvarije dospijeva s majkom, dva brata i sestrom u Čepin kod Osijeka. Prva dva razreda osmogodišnje škole završava u Čepinu, a dva niža razreda gimnazije u Osijeku. U Osijeku završava i srednju školu (1956). Tijekom srednjoškolskog obrazovanja intenzivno se bavi sportom u kojem na regionalnoj razini postiže zapažene rezultate (nogomet, rukomet, atletika). Po završetku gimnazije upisuje studij biologije - smjer eksperimentalna biologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF-u). Studij završava 1961. Kao izvrstan student, odmah nakon diplomiranja, zapošljava se u svojstvu asistenta u Virološkom laboratoriju Biološkog odjela PMF-a u Zagrebu. U to vrijeme Laboratorij vodi istaknuti profesor virologije Davor Miličić, kasnije redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). On mu je mentor za cijelo vrijeme njegovog znanstvenog razvoja. Pod vodstvom D. Miličića magistrira (1966.) i doktorira (1970) u području biologije - uža struka virologija. Na PMF-u je docent (1974), pa izvanredni profesora (1978). Četiri godine potom unaprijeđen je u zvanje redovitog profesora da bi nešto kasnije bio izabran u trajno zvanje redovitog profesora. S navršenih 70 godina života (2005) odlazi u mirovinu.
Radi usavršavanja boravi na više inozemnih sveučilišta i znanstvenih institucija. Najprije 6 mjeseci boravi u Mikrobiološkom institutu Mađarske akademije znanosti i umjetnosti u Budimpešti (1971) gdje radi s poznatim mađarskim virologom Jozsefom Horváthom, kasnije mađarskim akademikom. S njim u suautorstvu objavljuje brojne znanstvene radove. Nakon toga boravi na poslijediplomskom studiju na Universität des Saarlandes, Saarbrücken (Njemačka) kod istaknutog njemačkog virologa profesora Carla Wettera kod kojega usavršava imunokemijske metode u određivanju srodstva među virusima. (1972). Potom boravi godinu dana (1973/74) kao visiting research scientist na University of Wisconsin, Madison, SAD. gdje radi u laboratoriju svjetski poznatog američkog profesora Roberta W. Fultona. Plod toga boravka su dva zapažena zajednička znanstvena rada objavljena u prestižnom svjetskom časopisu Intervirology. U tim su radovima prikazani rezultati istraživanja nekih virusa čija je genomska RNK podijeljena između više tipova virusnih čestica. Tijekom toga boravka svladava suvremene molekularnobiološke tehnike u istraživanju virusnog genoma. U sveučilišnoj aktivnosti, uz nastavna zaduženja, najviše vremena posvećuje znanstvenom radu. Objavio je oko 100 izvornih znanstvenih radova od kojih je većinu publicirao u relevantnim inozemnim znanstvenim časopisima (npr. Virology, Intervirology i Naturwissenschaften). U njegovim su radovima često suautori istaknuti inozemni znanstvenici od kojih je najviše onih iz Mađarske, Njemačke i SAD. Većina znanstvenih radova odnosi se na istraživanje citopatoloških, imunobioloških, molekularnobioloških i fizičkih svojstava virusa. Pritom kao modele koristi različite biljne viruse bilo one s izometričnom ili anizometričnom česticom. Unaprijedio je dvije metode istraživanja virusa: metodu radijalne imunodifuzije i metodu imunoelektroforeze. Zapažen je njegov doprinos boljem poznavanju nekih RNK virusa s podijeljenim genomom te boljem razumijevanju elektronskomikroskopske strukture virusnih staničnih kristala. Radovi su mu citirani nekoliko stotina puta u primarnim i sekundarnim znanstvenim časopisima te u četrdesetak inozemnih knjiga i udžbenika u kojima se mogu naći i ilustracije preuzete iz njegovih radova. Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu s više od 80 znanstvenih priopćenja, a održao je na inozemnim sveučilištima više pozivnih predavanja. Objavio je također više od 120 stručnih i znanstvenopopularnih članaka te više nastavnih tekstova (skripta, upute za praktikume). Posebno je mnogo znanstvenopopularnih članaka objavio u časopisu Priroda od kojih je neke zbog aktualnosti preuzimao dnevni tisak te radio i televizija. Godine 2002. objavio je knjigu - udžbenik Osnove biljne virologije (320 str.). To djelo predstavlja prvi sveučilišni udžbenik iz područja biljne virologije na hrvatskom jeziku.
U okviru nastavne djelatnosti predavao je na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi više različitih kolegija. Većinu kolegija, uključujući i njihove praktikume, kreirao je sam. Povremeno je predavao na osječkom i splitskom sveučilištu. Bio je mentor brojnih diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Zapažen je njegov doprinos osnivanju i razvoju studija molekularne biologije na PMF-u u Zagrebu te zalaganje za uvođenje međunarodnih kriterija u vrednovanju znanstvenog rada u području biologije u nas. Djelovao je više godina u brojnim različitim tijelima Sveučilišta u Zagrebu. Na PMF-u je obnašao dužnost predstojnika zavoda, pročelnika odsjeka i prodekana fakulteta. Na poziv čeških znanstvenih vlasti bio je dugogodišnji recenzent znanstvenih projekata koje je odobravala i financirala Grant Agency of Cech Republic. Također je bio dugogodišnji član uredništva časopisa Acta Bot. Croat. i časopisa Priroda.
Za uspješno obnašanje svih najvažnijih dužnosti sveučilišnog nastavnika (znanstveni rad, popularizacija znanosti, stručni rad te nastavni rad) dobio je prestižne državne nagrade i priznanja. Dobitnik je Godišnje državne nagrade za znanost RH (1997), Godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti RH (2002), Nagrade "J. J. Strosmayer", koju dodjeljuje HAZU, za knjigu-udžbenik Osnove biljne virologije (2003), Spomen-medalje Sveučilišta u Zagrebu za doprinos radu i razvitku sveučilišta (2005) te Posebnog priznanja časopisa Priroda (2000) za višegodišnji autorski doprinos tom časopisu.

Uz proslavu jedne 210. obljetnice

RAT IZ 1809.

Brinjski pukovnici (prvi i treći s desna): Tominac i Rajković odaju počast starim bojovnicima u Italiji
Brinjski pukovnici (prvi i treći s desna): Tominac i Rajković odaju počast starim bojovnicima u Italiji
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. srpnja 2019. u 11.40 sati

GOSPIĆ - Od našeg suradnika Nikole Tominca, pukovnika HV-a u mirovini i sudionika proslave dobili smo poveznicu o proslavi 210. obljetnica "RATA IZ 1809. GODINE" u Malborghettu - Ogulinski graničari pod zapovjedništvom Milete pl. Vučetića od Brinja s pravom se smatraju austrijskim Leonidom. NA obilježavanju je bio i drugi Brinjak, također pukovnik Valentino Rajković.

https://www.nacionalno.hr/obiljezena-210-obljetnica-rata-iz-1809-godine-u-malborghettu-ogulinski-granicari-pod-zapovjednistvom-milete-pl-vucetica-od-brinja-s-pravom-se-smatraju-austrijskim-leonidom

SINČERANI PROSLAVILI

BLAGDAN SVETOG ILIJE

Detar proslave Ilinje u Sincu
Detar proslave Ilinje u Sincu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. srpnja 2019. u 8.45 sati

SINAC - Svetkovina Ilinje, odnosno blagdan sv. Ilije Proroka održana je 21. godinu za redom. Organizator kulturnih događanja i ove godine bio je KUD "Lipa" iz Sinca uz suorganizatora Zavičajno društvo "Sinac" iz Zagreba, najstarije društvo Ličana u Zagrebu.

U svojstvu izaslanika gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, proslavi je prisustvovao povjerenik Stranke rada i solidarnosti za Ličko-senjsku županiju i predsjednik GO Gospić, Antonio Milinković. On je u pozdravu istakao da će Grad Zagreb i dalje pomagati promicanje narodne tradicije.

Na prigodnoj priredbi nastupili su KUD-ovi "Moslavka" iz Gračenice, "Srce Zagore" iz Solina, iz BIH, "Lipa" iz Sinca, Klapa "Bročanski bećari" i Zavičajno društvo "Sinac" iz Zagreba. (LPS)

NOVOSTI IZ RADA STRANKE 365

PREDSJEDNIK I POVJERENIK ANTONIO MILINKOVIĆ

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. srpnja 2019. u 18 sati

GOSPIĆ
- Jučer je Gradska organizacija 365-stranke rada i solidarnosti održana Izborna skupština na kojoj je izabrano novo vodstvo organizacije.

Za predsjednika je izabran Antonio Milinković, a za potpredsjednike Milan Pervan i Sanja Rukavina. Izabrani su i novi članovi Gradskog odbora kao i tajnik gradske organizacije Ivica Marić.

Milinković je zahvalio na danom povjerenju i naglasio da će rad Gradske organizacije biti usmjeren prema mladima kroz afirmaciju različitih programa i pozvao sugrađane da se pridruže na stranačkim tribinama, radionicama i drugim kulturnim, društvenim i političkim aktivnostima.

Milinković je imenovan i za povjerenika stranke za Ličko-senjsku županiju. (LPS)

Nova akcija HGSS-a iz Gospića

SPAŠAVANJE U TRNAVCU

Paraglajder se prizemlji u slobodnom padu.

Prva pomoć povrijeđenom letaču/Foto HGSS GS
Prva pomoć povrijeđenom letaču/Foto HGSS GS
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. srpnja 2019. u 12.30 sati

GOSPIĆ - Od Josipa Brozičevića, pročelnika gospićke stanice HGSS dobili smo priopćenje da su jučer predvečer bili u novoj akciji spašavanja paraglajdera u Trnavcu koreničkom selu udaljenom od Korenice 15 kilometara zapadno. Selo je zabačeno južno od državne ceste Borje-Pogledalo- Donji Babin Potok, ali ima asfalt.

Pretpostavlja se da je tijekom leta paraglajder je imao tehničkih teškoća s krilom na kojem je letio te let i slijetanje nisu normalno završili. Naime, krilo se preklopilo i u slobodnom padu obrušilo na tlo. Drugi letači su ga na svu sreću brzo pronašli i zvali 112 i HGSS. Unesrećeni se žalio na bolove u leđima što je bilo i očekivano s obzirom na način pada. Spašavatelji su brzim pregledom utvrdili stanje te pristupili zbrinjavanju. Povrijeđeni letač je postavljen je u vaku madrac kako bi bio potpuno imobiliziran te sa nosiljkom transportiran do ceste gdje je daljnu brigu preuzeo tim hitne medicinske pomoći.

Koreničko područje je popularno među domaćim i stranim letačima svih vrsta letjelica. Tako je i jedno letjelište na Plješevicu kod Bjelopolja, a kažu stručnjaci da su za ovakve letove ponajbolji uvjeti u cijeloj Europi sa sjevera Plješevice ponad Željave. Inače ovakve su nesreće do sada bile veoma rijetke. (LPS)

Ličke korjenike

ŠTAMPAROVI SU IZ ČANKA

Djed i baka dr. Andrije Štampara otišli su trbuvom za kruvom u Slavoniju.

Rodna kuća dr.Andrije Štampara u Brodskom Drenovcu/Snimio Franjo Memedović
Rodna kuća dr.Andrije Štampara u Brodskom Drenovcu/Snimio Franjo Memedović
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. srpnja 2019. u 20 sati

Javlja Franjo Memedović

BRODSKI DRENOVAC - Radovi na obnovi i adaptaciji rodne kuće velikana svjetske medicine, dr. Andrije Štampara trebali su već odavno u nekim fazama biti pri kraju, ali oni na žalost još uvijek nisu niti započeti.

Poznato je da je Grad Pleternica odlučio rodnu kuću dr. Andrije Štampara pretvoriti u Spomen kuću i muzej i na takav način odati priznanje i zahvalnost najpoznatijem drenovčaninu, te Drenovac postaviti na kartu rodnih mjesta svjetskih velikana, što bi trebalo potaknuti i razvoj ruralnog turizma na ovom području.

Kako nam je rekla gradonačelnica Grada Pleternice Antonija Jozić, koja se posebno zauzima da ovaj projekt uspije, problemi su najprije nastali kod raspisivanja natječaja za izbor izvođača radova na ovom objektu, a kada je konačno izabran izvođač i kada je sa njim potpisan ugovora isti do sada nije ušao u posao iz objektivnih razloga i velike zauzetosti, ali bez obzira na to, ispoštovati će preuzetu ugovornu obvezu. Prema riječima gradonačelnice Jozić, radovi na Štamparovoj kući u Drenovcu sigurno će biti započeti ove godine, a Drenovčani i poštovatelji djela i lika dr. Andrije Štampara se nadaju, da će iduće godine biti i nastavljeni, te privedeni potpunom završetku.

Tko je Andrija Štampar?
Tijekom realizacije projekta Likapedije, prvoga i jedinoga priloga za enciklopediju ovog dijela Hrvatske, krajem prošle godine na Štamparove ličke korijene upozorio nas je druge velikan hrvatske i svjetske medicinske znanosti ličkih korijena - akademik Marko Pećina koji je i sam radio na uređivanju njegovog Dnevnik s putovanja 1931. ? 1938.

Tijekom istraživanja trebalo je izlistati brojne knjige, internet i Štamparov CV je rastao i rastao. Prošle zime stjecajem okolnosti u Gospiću sam zahvaljujući dr. Sandri Čubelić, koja zna čime se već godinama bavim, upoznala s njegovim unukom Ivanom Lukovnjakom iz Zagreba. Iznenadio se kada sam rekao da ga tražim već duže vrijeme zbog dida Andrije. I on mi je potvrdio da su njihovi korijeni u Čanku, selu koje se ugnijezdilo ispod Ličkog sredogorja istočno od Ličkog Lešća, Ličke pruge i Ramljana, a zapadno od Bunića. Selo je početkom Domovinskog rata bilo okupirano.

Zahvaljujući tome susretu priređena je iznenađujuća biografija, odnosno životopis, tog svjetskog velikana koji je godinama djelovao u cijelom svijetu, a posebice kada je pao u nemilost kralja u Beogradu koji ga je godinama sprječavao u radu. (MAČ)

Uz Dan državnosti

POČAST POGINULIMA

Odavanje počasti za Dan državnosti
Odavanje počasti za Dan državnosti
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. lipnja 2019. u 11 sati

GOSPIĆ - Povodom današnjeg Dana državnosti brojna izaslanstva Županije, Grada, policije, vojske i domovinskih udruga odala su počast poginulima. NA Trgu Alojzija Stepinca položen je vijenac i zapaljene su svijeće kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata i kod biste dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika. Molitve je predvodio župnik Mario Vazgeč. (LPS)

Uz predstojeći Dan državnosti

PROMOCIJA KNJIGE, LIKOVNA IZLOŽBA, MISA I KONCERT

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. lipnja 2019. u 18 sati

LOVINAC
- KIC i Udruga Ličana Vrilo mudrosti Slavonski Brod zajednici su dogovorili za subotu 22. lipnja u 19:00 sati promociju knjige dr. Josipa Fajdića: "Leksikon istaknutih i zaslužnih Gospićana u prošlosti i sadašnjosti". Nakon toga biti će izložba slika Brođana Zvonimira Petanovića i Josipa Šimića "Doživljaj prirode"

U lovinačkoj župnoj crkvi sv. Mihovila 15. lipnja s početkom u 19 sati biti će sveta misa, te odavanje počasti kod biste dr. Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku, a nakon toga u 20 sati u KIC-u će biti koncert Klape "Senjkinje". (LPS)

Zajednica utemeljitelja HDZ-a Gospić

ČESTITKA ZA DAN DRŽAVNOSTI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. svibnja 2019. u 17 sati

GOSPIĆ - Od Miroslava Petryja., predsjednika Županijske organizacije Zajednice utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" dobili smo slijedeću čestitku:
Dragi sugrađani i žitelji Ličko-senjske županije, ovim putem vam želim sretan Dan hrvatske državnosti odnosno 30. svibanj, kada smo 1990. nakon prvih višestranačkih izbora konstituirali prvi demokratski višestranački Sabor. Pobjedom HDZ-a na izborima 1990. godine pod vodstvom predsjednika dr. Franje Tuđmana završena je polustoljetna komunistička vlast u Hrvatskoj, te je otvoren put stvaranju demokratske, samostalne, neovisne i jedine nam domovine Hrvatske države. Ovim putem s ponosom obavještavam pučanstvo da ćemo na 30-tu obljetnicu konstituiranja prvog višestranačkog Sabora, odnosno 30. svibnja iduće godine, i službeno vratiti obilježavanje 30. svibnja kao Dana hrvatske državnosti.
Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što!

Pismo čitatelja

O IZBORNOM "USPJEHU" HDZ-a

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. svibnja 2019. u 12:30 sati

Piše Drago Krpina

Bahati i nasilni pokušaj promjene svjetonazorskog i ideološkog identiteta HDZ-a, (Istanbulska konvencija i ostalo) dobio je rječit i logičan odgovor stranačkog biračkog tijela.

Ustrajno oslanjanje na bivše i (izgledno) buduće zatvorenike (Čačić, Saucha ...), na "poduzetničko" krilo Pusićkinog HNS-a (našla se tu i Milanka Opačić, zlu ne trebalo) te na notornog etnobiznismena i glasnogovornika miloševićevske politika Milorada Pupovca i besramno proračunsko financiranje njegovog glasila koje iz broja u broj vrijeđa i ponižava hrvatski narod i njegove nacionalne, vjerske i kulturološke vrijednosti dobilo je nedvosmislen odjek među HDZ-ovim biračima.

Vrli svjetonazorski preoblikovatelji HDZ-a koji su se u ovoj stranci, nakon dvodesetljetnog kalkuliranja, obreli, isključivo zato što su procijenili da će, zlorabeći povjerenje HDZ-ovih članova i birača, najbrže i najuspješnije napredovati u svojim karijerističkim ambicijama (kojima je nebo granica), ako imaju uši neka čuju, ako imaju oči neka vide.

Pokušaj da se u, posljednji tren, licemjerno, u pomoć prizove Tuđmana i njegovu nacionalnu politiku pokazao se posve prozirnim i opravdano neučinkovitim. Propovjednik teze da "HDZ ne smije biti talac jednog čovjeka", uz pomoć sviju onih koji su mu to glasno ili prešutno odobravali, učinio je ovu povijesnu državotvornu stranku taocem osobnih narcisoidnih (europskih) ambicija.

Srećom, u politici nikad ništa nije konačno gotovo.

20. obljetnica Gospićko-senjske biskupije

JUBILEJI MSGR MILE BOGOVIĆA

20. je obljetnica ustoličenja i 80. rođen dan oca Mile

Dio uzvanika i autora knjige u gospićko katedrali prije početka svete mise
Dio uzvanika i autora knjige u gospićko katedrali prije početka svete mise
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. svibnja 2019. u 14:45 sati

Priredio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Na današnji dan prije dva desetljeća msgr. Mile Bogović imenovan je pomoćnim riječko-senjskim sa sjedištem u Gospiću i posebnim zadatkom da ispita mogućnost osnivanja nove biskupije sa sjedištem u Gospiću. Nakon njegova izvješća Sveta je Stolica 25. svibnja 2000. proglasila utemeljenje Gospićko-senjske biskupije i ujedno Bogovića imenovala prvim gospićko-senjskim biskupom koji je danas proslavio i svoj 80. rođendan.

Tim povodom u katedrali su se na svetoj misi prije podne okupili predstavnici civilne vlasti, šestorica biskupa i brojni gosti među kojima i dvojica akademika Damjanović i Bratulić.

Euharistijsko slavlje zahvale najavio je msgr. Zdenko Križić, gospićko senjski-biskup ordinarij. Istakao je velik značaj dolaska biskupije preko Velebita u čemu su velike zasluge njegovog predšasnika msgr. Bogovića.

- O svome kolegi nadahnuto je danas propovijedao msgr. Ante Ivas, šibenski biskup u miru. - Nas svečar ima danas dvije obljetnice od stotinu godina, a to je dug period. Kada smo prolazili Likom morali smo zaobilaziti Udbinu gdje je bilo zabranjeno i snimanje. Udbina je neka druga sudbina s različitom sudbinom od one službene, a danas je tamo poželjno doći, hodočastiti jer se otvaraju vidici na sve predjele Like našega roda dike, a posebno na krvavo Krbavsko polje. Istina Udbine se nije smjela ni poštovati ni cijeniti. Krbavsko polje je bilo puno spomenika puškonosaca nigdje uzdignutog križa Mile je tamo izradio trajan spomenik onima koji su branili i obranili ovaj prostor. Rekao je Ivas.

Nakon svete mise sudionici su se uputili u obližnje Pučko učilište gdje je predstavljena najnovija knjige msgr. Bogovića. Jubilarni je to zbornik "Spašavanje povijesti" koji ima 54 autora i 500 stranica.

- Često smo se nalazili na biskupskim konferencijama, osnivanje Gospićko-senjske biskupije svi smo biskupi prihvatili i sudjelovali u njenom osnivanju. Obogaćeni smo tvojim žarom koji si pokazao istražujući povijest. - rekao je na promociji Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK.

- Bogović je uspješno prenio metodu čitanja naroda, a ovaj put autori su čitali njega. Povijst treba spasiti jer je dugo vremena iskrivljivana.- rekao je Ante Bežen, govoreći o ovoj knjizi.

DOBAR DAN GRAĐANI, DOVIĐENJA BIROKRATI!

HSLS-OV EU KANDIDAT IVICA ŽUVELA U GOSPIĆU

Žuvela, Franić i Klanac ispred stare gimnazije u Gospiću/Snimio Marko Čuljat Lika press
Žuvela, Franić i Klanac ispred stare gimnazije u Gospiću/Snimio Marko Čuljat Lika press
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. svibnja 2019. u 17 sati

GOSPIĆ - Danas popodne Ante Franić, potpredsjednik nacionalnog HSLS-a i predsjednik Županijske organizacije i Bariša Dejanović, član Predsjedništva ŽO HSLS-a ugostili su Ivicu Žuvelu, kandidata za europske parlamentarne izbore HSLS-a, inače predsjednika zadarske organizacije HSLS-a i Marka Klanca, predsjednika ŽO HSLS-a.

Žuvela je na HSLS-ovoj listi broj 13 peti kandidat, liječnik je ginekolog s radnim mjestom u Benkovcu i protekle tri godine uzastopno su ga pacijentice birale za najliječnika Hrvatske.


HSLS-ov program se zove "Dobar dan građani, doviđenja birokrati", a sastoji se od tri glavne točke:

1."Europska unija je rješenje, a nije problem"
Hrvatskoj je mjesto u EU po povijesnim, civilizacijskim i znanstvenim dosezima. Na nama je da pametnom gospodarskom politikom uhvatimo priključak u ekonomskim parametrima.

2."Schengen sada i odmah"
Što brži ulazak u Schengen je vitalno i strateško pitanje Hrvatske, a inteligentni razvoj granice imperativ. Pogranični pojas je potencijalno novo tržište koje treba iskoristiti. Davanjem npr. luke Gaženica u koncesiju to smo propustili iskoristiti za revitalizaciju Ravnih kotara, Bukovice i šire.

3."Protiv ortačkog kapitalizma, a za narodni kapitalizam utemeljen na vladavini prava" Vrednovanjem stručnosti i sposobnosti, a ne podobnosti moramo stvoriti uvjete za konkurentan razvoj slobodnog tržišta u Hrvatskoj.

- To su načela na kojima su upravo liberali i stvorili Europu. Na nama je da ih promoviramo u našem postsocijalističkom društvu. Iako Hrvatska nema tradiciju liberalizma, sve je veći broj onih (naročito malih i srednjih poduzetnika) koji uviđaju da nam trenutni sustav ne odgovara. Nefunkcioniranje naslijeđenog sustava se očitava i u zdravstvu, što mi je bio motiv osmišljavanja reforme zdravstva u Hrvatskoj- rekao je dr. Ivica Žuvela.

Da bi se uopće stanje popravilo, potrebno je najprije detektirati probleme u zdravstvu. Sredstava ima, ali se troše neracionalno. Prevencija oboljenja je višestruko jeftinija od liječenja razvijene bolesti, a u tom segmentu smo među najlošijima u Evropi. Posljedično se stvara pritisak na sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu, koriste se najskuplje dijagnostičko-terapijske usluge, stvaraju se liste čekanja i smanjuje udio onih koji doprinose u sustav u odnosu na korisnike zdravstvene zaštite. Administracija je prevelika a neučinkovita. Pacijenti su za potrebne usluge prisiljeni platiti nešto što je već plaćeno, ali nedostupno, liječnici su potplaćeni, nezadovoljni i preopterećeni. (LPS)

U susret europskim izborima

EUROPEJCI NA PLACI

BAndićevci odaju počast poginulima u Gospiću/Snimio MArko Čuljat Lika press Gospić
BAndićevci odaju počast poginulima u Gospiću/Snimio MArko Čuljat Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. svibnja 2019. u 11:15 sati

GOSPIĆ - U susret europskim parlamentarnim izborima nešto više od tjedan dana prije glasovanja nekolicina europskih kandidata došlo je i do ličke metropole.

Jutros su najprije stigli izaslanici Bandićeve stranke 365- Stranka rada i solidarnosti i kandidati umirovljeni general mr. sc. Jozo Milićević i hrvatski gimnastičar dr. sc. Marijo Možnik u pratnji glavnog tajnika Dalibora Bastalca, Mire Lace, Pave Vukelića i članova stranke. Njih su na Trgu blaženika Alojzija stepinca dočekale stranačke kolege te grupa gospićkih branitelja koji su ratovali s generalom Miličevićem. Položen je vijenac i zapaljene su svijeće na spomeniku poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata, a nakon kavice zajednički su odšetali do gospićke place.

Tamo je u međuvremenu otvoren županijski štand povodom Europskog tjedna gdje su županijske službenice dijelile promidžbeni materijal.

Nedaleko ulaza u placu bio je i pravaški štand, a s građanima je razgovarao i častio svojim pivom Karlo Starčević, gospićki gradonačelnik, predsjednik Hrvatske stranke prava i kandidat za Europski parlament HSP ima zajedničku listu sa Neovisnima za Hrvatsku. To je lista broj dva, a Starčević je treći na toj listi i očekuje da će Ličani ponovo glasovati za njega kao što su ga izabrali za gradonačelnika i člana Županijske skupštine. (MaČ)

Predizborni skup HDZ-a u Gospiću

OBILAZAK LIKE

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. svibnja 2019. u 23:15 sati

GOSPIĆ - Danas je veći dio od 12 kandidata liste broj 9 HDZ-a za europske parlamentarne izbore obišao dio Like. Boravili su na Plitvicama i u Korenici, na Ljubovu su odali počast poginulima u Oluji, a predizborni skup održan je u Gospiću.

Zanimljivo je da je na skupu prvi od kandidata govorio general Stjepan Adanić, posljednji na listi. On je podigao temperaturu u dvoranu svojim riječima. Najprije se zahvalio Ličanima na velikom doprinosu tijekom Domovinskog rata i da je sadašnja Vlada omogućila razvoj i da je učvrstila hrvatsku poziciju u Europi i svijetu. Istakao je kako su u tijeku velike investicije, da je uspješno riješen Agrokor i da će biti riješena i brodogradnja.

- Suverenisti ne poštuju Tuđmanovu ostavštinu, SDP je u raspadu i slobodnom padu, a Koalicija Joce Amsterdama nije htjela čak ni htjela uzeti hrvatsko ime. - naglasio je general Adanić.

Skup je otvorio Mario Stilinović, predsjednik Izbornog stožera za Ličko-senjsku županiju i rekao da Lika ponovo proživljava teške dane i da se računa na pomoć u razvoju tog dijela države i da Lika nije deset tisuća bosonogih sljedbenika.

Kandidate je pozdravio i Marijan Kustić, novi predsjednik ŽO HDZ-a istakavši da 26. svibnja ponovo treba pokazati snagu kao na nedavnim županijskim izborima jer je to prioritet. (MaČ)

Sindikati kontra Vlade

Potpisi za kraći rad

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. svibnja 2019. u 15 sati

GOSPIĆ - Danas, predzadnjeg dana prikupljanja potpisa za referendum protiv vladinog prijedloga da se u mirovinu ide nakon 67 godina života, prikupljani su potpisi na ulazu u placu. Bio je veliki interes i ponekad je trebalo čekati za potpisivanje. Sindikati se nadaaju da će danas i sutra sakupiti dovoljan broj potpisa unatoč vladinoj protukampanju u javnosti. (LPS)

Pismo čitatelja uz obilježavanje senjskih žrtava u Gospiću

ZABORAVLJANJE ŽRTAVA ZA HRVATSKU

Spomenik hrvatskim mučenicima označen zelenom ptrijelom
Spomenik hrvatskim mučenicima označen zelenom ptrijelom
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. svibnja 2019. u 22:15 sati

Priredio: Ivan Vukić

Danas je skupina Gospićana predvođena županom dr. Darkom Milinovićem i gradonačelnikom Karlom Starčevićem odala počast senjskim žrtvama polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomenika Domovinskim žrtvama. Molitvu za spas njihovih duša služio je gospićki župnik Mario Vazgeč.

Iza spomenika senjskim žrtvama mali je grob u koji su pohranjeni dijelovi kostiju otkopanih bagerom prilikom iskopa kanala za polaganje električnoga kabela preko skupnog stratišta i grobišta ispred Gradskoga groblja sv. Marije Magdalene. Nikada nećemo saznati čije su to kosti, možda gradonačelnika Josipa Josana Kolakovića ili njegova sina, možda gimnazijskoga profesora Josipa Janjića ili njegova sina Zvonka ili pak Nine Adžije čija je majka odjevena u crnu skamenjena kao kip stajala u živici prateći kako joj sina odvode na stratište, a možda su kosti Levara kojega je "narodna vlast" objesila. Bio je visok i kada su ga objesili nogama je dodirivao pod. Partizanke, potaknute njegovom smrtnom agonijom, u ekstazi uz vriskanje objesile su se o njega dok nije izdahnuo.

Ove žrtve leže u grobu do senjskih žrtava jedne uz druge, a ipak "daleko", bez molitve za njih. Podjela u hrvatskom društvu nepremostiva je, jedni su lijevi, a drugi su desni. Postoje tako i dvije Hrvatske, domovinska Hrvatska i iseljena Hrvatska, kojoj se broj, nažalost, umnožava. Podjela je toliko velika i tako snažna da u razvoju tapkamo na mjestu. Hrvatska desnica i iseljena Hrvatska pruža ruku pomirenja hrvatskoj ljevici, koja je ne prihvaća. Kažu, neće miješati kosti partizana i ustaša, priznajte da ste fašisti, a mi smo antifašisti, pobjednici u ratu. Ovome hrvatskom ludilu ne vidi se kraj. Hrvati lutaju kroz svoju "hrvatsku pustinju" 917 godina i ne vide njezin kraj, kao ni mogućeg hrvatskoga MojsijU koji će nas izvesti iz "pustinje".

Neshvatljivo je da za hrvatsku ljevicu i službene povjesničare novija hrvatska povijest počinje i završava s Nezavisnom Državom Hrvatskom. NDH i sve povezano uz nju za njih je zločinstvo, kao i svi oni koji ne dijele njihovo mišljenje. U svemu postoji akcija i reakcija, postoje uzročno posljedične sveze pa uvažavajući to pametni lako u dijalogu nađu rješenje. Evo nekih od ključnih povijesnih događaja koji ukazuju da novija hrvatska povijest ne počinje i završava s NDH i razložno ih analizirajući doći će se do uzroka podjela i do izlaza iz ovoga hrvatskoga ludila.

29. listopada 1918. proglašena je Država SHS na prijevaru i protiv volje hrvatskoga naroda, te od tada počinje hrvatska kalvarija suživota sa Srbima. Hrvati su bili izvrgnuti do tada neviđenom nasilju, pljački i obespravljenosti.
5. prosinca 1918. prosinačke žrtve, ubojstvo Hrvata izvršeno na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
1920. - Bjelovarske žrtve, pobuna seljaka u Velikom Trojstvu u proljeće 1920. stradalo troje seljaka, u jesen 3. rujna 1920. u Velikom Grđevcu ubijeno opet troje seljaka, a isti dan u Čazmi ubijeno još dvoje seljaka.
8. veljače 1925. - Stajničke žrtve, ubijena trojica mještana u Stajnici.
20. lipnja 1928. izvršen atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini u Beogradu.
6. siječnja 1929. kralj Aleksandar uvodi diktaturu.
7. siječnja 1929. utemeljen je ustaški pokret.
18. veljače 1931. organizirano je ubojstvo dr. Milana Šuflaja, umro sutradan 19. veljače.
7. lipnja 1932. pokušaj ubojstva dr. Mile Budaka.
6./7. rujna 1932. Velebitski ustanak.
3. rujna 1933. ubijen dr. Ivo Pilar.
9. listopada 1934. ubijen kralj Aleksandar u Marseillu.
19. veljače 1935. Sibinjske žrtve. U Sibinju kod Slavonskoga Broda ubijeno 14 ljudi.
5. svibnja 1935. Žitničke žrtve. Pobijeni seljaci Žitnika i Klanca u Gospiću.
9. svibnja 1937. Senjske žrtve. Pobijeni Gospićani u Senju
10. travnja 1941. proglašena NDH.
4. travnja 1945. partizanski pokolj u Gospiću.

Ako je 1945. nastupilo zlatno doba za Hrvate u "bratskoj Jugoslaviji" zašto je došlo do njenoga krvavoga raspada, zašto je nestala u krvavom ratu kao što je u krvi nastala?
Pametnome dosta!!

Sjećanje na hrvatske žrtve

POČAST LIČKOJ MLADEŽI

Starojugoslavenski žandari ubijali su Hrvate u Lici i okolici kad su god htjeli.

Polaganje gradskog vijenca za spomenik Senjskim žrtvama/Snimio Marko ČULJAT
Polaganje gradskog vijenca za spomenik Senjskim žrtvama/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. svibnja 2019. u 15 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Danas su brojna izaslanstva Grada i Županije te domovinskih udruga odala počast domovinskim žrtvama u Gradskom groblju sv. Marije Magdalene. Na zajedničku grobnicu žrtava iz Senja i Žitničana koje su žandari ubili u Gospiću položeno je cvijeće i zapaljene su brojne svijeća. Počast su odala izaslanstva Grada i Županije, te čelnici domovinskih udruga, izaslanstvo Podružnice Hrvatskog društva političkih zatvorenika.

Danas je po prvi put odana počast i mladim zaručnicima Nikoli Bevendiću iz Gospića i Mandici Tonković iz Sinca koji su sahranjeni u obiteljsku grobnicu Bevandić.Molitve je predovio vlč. MArio Vazgeč, gospićki župnik.

Na sutrašnji dan, 9. svibnja, prije 82 godine u Senju je bila velika proslava HSS-a i mladež iz Like je pod vodstvom Ivana Murkovića iz Gospića otišla na proslavu. Ali, žandari su po naređenju dr. Petra Zeca, tadašnjeg direktora Opće bolnice Morton u Gospiću, koji je vodio ilegalnu četničku organizaciju naredio njihovu likvidaciju. Starojugoslavenski žandari su pod vodstvom narednika Maksa Besedića napravili zasjedu u Ulici Potok, nedaleko današnjeg Trga Cilnica i tu iz sveg oružja pucali na mladež koja je krenula u kamionima kući.

U senju su odmah poginuli: Katica Tonković (24) iz Sinca, Nikola Bevandić (24) iz Gospića, Marko Smolčić (20) iz Cesarice, Tomo Nikšić (23) iz Široke Kule i Frane Jelača (20) iz Gospića. Od zadobivenih rana podlegli su Petar Frković, iz poznate obitelji Gucinih (21) iz Ličkog Novog i Jakov Milković (23) iz Lukova Šugarja. Žandari su teško ranili Vladimira Adžiju (17) iz Lipa, Zlatka Vlahinića (21) iz Gospića, Milu Biljana (27) iz Mušaluka, Tomu Došena (19) iz Smiljana, te Branka Milinkovića (26) i Božu Markovića (35) iz Gospića.U prošloj državi nije bilo javnih komemoracija niti odavanja počasti Senjskim žrtvama, jer su one smatrane ustašama, čak je prof. Nikica Bićanić imao problema s milicijom kad je angažirao i platio zidara za uredi grobove jer su bili sagnjili drveni križevi. Sredstva za taj posao osigurale su obitelji pobijenih.

Dvije godine ranije nakon lažiranih izbora žandari su u Gospiću 6. svibnja 1935. pucali iz zasjede na početku Pazariške ulice na grupu od 200 ljudi iz Klanca i Pazarišta koji su došli prosvjedovati u Općinu. Žandari su ubili Josu Markovića i Martina Starčevića, teško ranili petero ljudi a lako je ranjeno 28 Klančana i Pazarištana.

Tih godina za vrijeme diktature Hrvati su ubijani na svakom koraku. Tako je iz zasjede u Trnovcu 9. travnja 1936. ubijen i Karlo Brkljačić - Kacan, narodni zastupnik, isto po nalogu Zeca.

Prema pričanju starijih Gospićana žandari su znali zimi i po noći pred zoru, kada su se momci vraćali iz prela, sačekati kog mladića ispendrečiti ga i ostaviti u prtini da se smrzne.

Razgovor s msgr. Milom Bogovićem, biskupom u miru

KAD JE LIKA ČVRSTA, ČVRSTA JE I HRVATSKA

Krajem mjeseca proslavit će se Dan Gospićko-senjske biskupije i 20. obljetnica ređenja prvog ličko-senjskog biskupa Mile Bogovića.

U jednoj procesiji u Gospiću/Foto arhiva Lika pressa Gospić snimio Marko ČULJAT
U jednoj procesiji u Gospiću/Foto arhiva Lika pressa Gospić snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. srpnja 2019. u podne

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Gospićko-senjska biskupija proslavit će svoj Dan 25. svibnja i 20. obljetnicu utemeljenja. Osim toga proslavit će se i 20. obljetnica ređenja prvog gospićko-senjskog biskupa msgr. Mile Bogovića i njegovih 80 godina života.
Nakon svečane mise koja počinje u gospićkoj prvostolnici u 10:30 sati, u podne će biti predstavljanje najnovije biskupove knjige - Zbornika Mile Bogovića u kome su prilozi brojnih autora.

Knjigu će predstaviti kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup, Ante Bežen, sveučilišni profesor u miru, Božidar Petrač u ime izdavača.

Zbog toga smo msrg. Milu Bogovića, gospićko-senjskog biskupa u miru, zamolili za intervju koji objavljujem u nastavku teksta.

Proteklo je punih 20 godina kako smo počeli, bar za mene kao novinara, dobru suradnju. Prvi smo razgovor imali u prostorima Sakralne baštine u Senju, nakon čega sam u Večernjaku objavio pola strane intervjua. Zatim sam bio u župnom dvoru na istovremenom čitanju bule u Rimu i u Gospiću. Kako ste Vi zadovoljni suradnjom s novinarima u okruženju?

Proteklo je i 30 godina od naših razgovora. Sjećam se kada sam te sreo kraj glavnog kioska u Gospiću početkom osamdesetih godina. Tada sam sa svojim kolegama radio na planu da se uspostavi što bolja suradnja sa svijetom kulture u Hrvatskoj, a posebno na području Riječko-senjske metropolije. Teško mi je sada reći kakvu je uspješnost imao taj prvi kontakt, ali znam da smo uskoro mi profesori s Riječke Teologije u Gospiću priredili, zajedno sa Staroslavenskim institutom iz Zagreba, jednu akademiju na koju su došli mnogi profesori iz gospićkih škola, a i neki iz svijeta politike. Bilo je to vrijeme kada se s mnogo oduševljenja pričalo o Kosinjskoj glagoljskoj tiskari. Taj naš "upad" u Gospić bio je za neke preuranjen i nepripremljen, pa je Jakov Blažević podijelio packe ličkim političarima i kulturnim djelatnicima što su se tako nisko spustili da su "ministrirali" popovima, a još gore što se prethodno nisu konzultirali s političkim šerifom za Liku.
Kada sam kao biskup došao u Liku imao sam jaku novinarsku pratnju zagrebačkih Ličana, pogotovo Ante Bežena i Ane Tomljenović. Prvi revijalni broj "Vile Velebita" bio je tome posvećen. Kod domaćih novinara osjetio sam dobronamjernost, ali i izvjesnu rezerviranost i distancu. Nisu se navikli gledati na Crkvu iznutra, što ona donosi narodu, nego izvana, u čemu ona smeta aktualnoj politici. Ličani u Zagrebu mogli su i prije devedesetih slobodnije misliti, a nakon toga disali su punim plućima i kao Hrvati i kao katolici. "Vila Velebita" okupila je Ličane sličnoga duha i usmjerenja. Šteta je što taj medij - ponikao i odrastao u Zagrebu - nije našao dovoljno prostora i razumijevanja u Lici pa se danas ne bismo mi ovdje trebali okretati na sve strane da se pokrije lički medijski prostor. Mnogi su pokušali, ali nisu požnjeli naročiti uspjeh.
Veću otvorenost nego u Gospiću osjetio sam u Otočcu, pogotovo kod Ruže Orešković i Hrvatskog radija Otočac. Ondje su i knjiška izdanja dobra i brojna. No, da ne idemo izvan novinarskih granica, u Gospiću sam prepoznao među novinarima kao visoke profesionalce tebe i Krunu Prpića. Kruno je umirovljen pa se više na primjećuje kao novinar, a ti se uspješno trudiš - i kao umirovljenik - nastaviti i razvijati svoju profesiju. Želio sam da u zborniku, koji je priređen za moju 80. obljetnicu života, napišeš kako si se snalazio kao novinar u vrijeme "komunističke demokracije" i kakav je bio prijelaz na tip hrvatske demokracije. Iz tvojih odgovora vidio sam da taj prijelaz nije bio ni lagan niti uvijek ugodan, ali je tvoja profesionalnost znala naći priključak bez većih lomova i prekida vlastitog odnosa prema društvu. Kod političara se to teže ostvaruje pa su više skloni prirediti nova izdanja svoje ličnosti.

Vašim dolaskom u Gospić i uspostavom Biskupije mnogo se toga promijenilo. Dočekale su vas razrušene crkve, a Vi ste potaknuli i gradnju Crkve hrvatskih mučenika. Da li je ona ostvarenje vašeg cilja poštovanja žrtava i što bi još trebalo učiniti?

Ja sam kao svećenik i povjesničar sanjao bolju Hrvatsku i bolji život na prostorima kojima se krećem. Kao takav mogu lakše od drugih razumjeti naše ljude koji se ne znaju nositi s više moći, bogatstva i vlasti - pa i slobode - nego što su prije imali. Poznavajući dinamiku povijesnog razvoja, imao sam neke vizije daljnjeg razvoja pa su mi drugi proširili prostor rada za njihovo ostvarenje - i postavili me za biskupa. Teškoće nisam shvatio kao smetnju, nego kao izazov za nove korake i pothvate.
Sjećam se svoga školskog kolege i prijatelja Josipa Šimca kojemu je grom, nedugo nakon što je došao u Sv. Juraj, srušio toranj. On je to izvanredno iskoristio da se bolje poveže s cijelom župom i da cijela župa postane čvršće povezana. Neki su u šali govorili da bi bilo dobro kada bi grom udario i u druge tornjeve. Jest, kad bi u sjeni svih tornjeva živio netko poput Josipa Šimca. Kad sam ga znao sresti, nije trebalo dugo čekati pa da počne hvaliti svoje župljane. On je u svojim župljanima prepoznao silnu dobrotu koja se po njemu i međusobno povezivala. Ja mislim da je te župljane imao na umu i kada je umirao u Riječkom svećeničkom domu. Mislio je on i dalje od svoje župe. Naručio je 100 komada kalendara "Hrvatski mučenici" i dijelio ih posjetiteljima, ali ih je ostalo jer je on umro prije nego ih je podijelio. Nošenje zajedničkih nevolja povezuje i oplemenjuje ljude i oni tada najbolje dožive ljepotu zajedništva.
S takvim osjećajima preuzeo sam upravu nove biskupije i kroz tu prizmu gledao na porušene crkve i ranjene duše svojih vjernika. Poznato mi je da pobjednički duh lako preraste u nabusitosti i u ponižavanje onih koji su drukčiji. Zato sam krenuo u širenje kulta mučenika, žrtava te nabusitosti i ponižavanja, bez obzira od koga su stradale. Iz toga je izrasla Crkva hrvatskih mučenika. Vidio sam da Hrvati u domovini i izvan nje osjećaju da je to potrebno; i zdušno su pomagali gradnju.
Taj smjer želio sam nastaviti i izgradnjom Svehrvatskog groba podno Crkve hrvatskih mučenika, gdje bi bila pokopana naša braća koja još od Drugoga svjetskog rata čekaju u raznim (hudim) jamama, jazovkama i jazbinama da ih pokopamo kao ljude, da javno očitujemo da su naša braća, a ne otpad i smeće, kako su se prema njima ponijeli njihovi mučitelji. Narod je i to prepoznao, ali kod službenih ustanova naišao sam na zid šutnje, ili tek verbalno odobravanje, pa i kod onih kojima su puna usta Hrvatske. Iako ni sam ne vjerujem da će taj projekt bit ostvaren za vrijeme moga života, imam dojam da je već sada naš narod dovoljno "zaražen" tom idejom pa nijednoj politici neće dopustiti da taj projekt ukloni s dnevnog reda. To znači da se nisam uzalud trudio.

Od samog dolaska preko Velebita tvrdili ste da Liku treba istraživati lopatom, arheolozi dosta rade, i vi ste dosta pisali i objavljivali knjige, a naročito sada kada ste biskup u miru. Što još možemo očekivati od Vas?

Da, rekao sam da povijest Like treba izlistavati krampom i lopatom. Kad sam s arheolozima i povjesničarima prolazio Krbavskim poljem, nismo nigdje naišli na neki biljeg da je ondje 9. rujna 1493. palo na tisuće branitelja. Bogato crkveno i kulturno srednjovjekovlje sakrila je zemlja. Smjela je pokazati samo spomenike narodnim herojima. Hvala Bogu, nad tim brojnim mučenicima procvjetala je uskoro Crkva hrvatskih mučenika.
Kao povjesničar zaokupljale su me tri teme: glagoljica, odnos s pravoslavljem i povijest područja današnje Gospićko-senjske biskupije.
Hrvatsku glagoljsku kulturu predavao sam studentima preko 30 godina i objavio dvadesetak radova. Ovih dana izići će knjiga u kojoj sam sažeo sve ono bitno iz tih radova. Uz ostalo, mislim da sam donio dosta razloga da se napusti mišljenje kako je glagoljica donesena u Hrvatsku odnekuda izvana, a izvan Hrvatske nema nijednog glagoljskog slova urezana ili uklesanog u tvrdu materiju. Ona je nastala na našem području i odavde se širila.
Moja diplomska i doktorska disertacija bave se odnosima sa srpskim pravoslavljem i svetosavljem. Nedavno sam objavio opsežnu knjigu na tu temu. Nemamo mi nikakvih problema s pravoslavnom vjerom ni kod Srba ni bilo gdje na zemlji. Problem je u političkoj formulaciji pravoslavlja (svetosavlju) koje prisvaja i osvaja tuđe prostore.
Za područje Gospićko-senjske biskupije imao sam u planu za svaki dekanat objaviti jednu knjigu; po prilici onako kako sam nedavno prikazao Velebitsko podgorje. To mi je uspjelo još samo za Slunjski dekanat, a djelomično i za Gospićki. Uz to sam dobro obradio i Vinodolski dekanat u Riječkoj nadbiskupiji. Dosta toga sam napisao i o Ogulinskom, Otočkom i Udbinskom dekanatu, ali ne onako sustavno kao o Slunjskom i dijelu Senjskog dekanata (Podgorje). Zbog viška godina zacijelo neću tako obraditi sve programirano, niti imam takvih ambicija, ali svakako bih želio svoj rad povjesničara zaključiti s knjigom "Kršćanski Senj - Senia Christiana". Volio bih time ujedno dognati do kraja djelo koje je započeo Josip Frković, ali ga nije uspio dovršiti. To će mi biti uvelike olakšano jer vidim da je voditeljica Biskupskog arhiva u Senju, Milena Rogić, zagrijana za taj projekt. To znači da će u radu biti iskorišteno gradivo iz tog arhiva. Tu je i četrdesetak Senjskih zbornika koji su objavljeni nakon Frkovića.

Lika je slabo razvijena, raspučena je. Jednom ste mi rekli da će biti dobro ako autocesta ne bude most preko Like. Da li je ona zaista most i kako ostvariti poziv popa Marka Mesića. - Treba pojti u Liku?

Mnogo puta sam govorio i pisao da treba misliti Hrvatsku. Još se nije dogodila potpuna integracija svih njezinog dijelova. Razumljivo je da će pokrajinske vlasti voditi najviše brigu o svom kraju, ali iz središnjice treba obuhvaćati pogledom cijeli hrvatski prostor, vidjeti gdje su spone slabe pa ih ojačati. Lika je doista most između hrvatskog sjevera i hrvatskog juga. Neprijatelji hrvatske države nastojali su prerezati tu kariku i onesposobiti Hrvatsku da živi. Hrvatska je i u prošlosti bila jaka kada je Lika bila jaka. Zato ovo područje nije za Hrvatsku jednako važno kao neka druga područja. Borio sam se da Crkva dođe u Liku sa svojom najjačom ustanovom - biskupijom. I to se dogodilo. Ne, dakako, samo mojim zalaganjem. To je jednostavno bilo tako očito da je nakon hrvatske samostalnosti cijela Crkva u Hrvata tražila to u jedan glas. Tražili smo da i državna vlast ojača tu važnu kariku, ali tu nije bilo sluha. Državna vlast ima takve instrumente da može i najvitalniju narodnu potrebu obezvrijediti, pa čak i izrugati. U sredini između Karlovca i Zadra treba planski raditi da se razvije grad s najmanje 50 tisuća stanovnika. On bi mogao zadržati osipanje stanovništva s ovoga područja koje je od životne važnosti za cijelu Hrvatsku. To znači: misliti Hrvatsku. Ono što je učinila Crkva sa svoje strane, treba učiniti i država: doći ovamo sa svojim najjačim ustanovama, pa i kojim ministarstvom. Ako se ovaj prostor tretira poput mosta preko kojega treba preći da bi se došlo od hrvatskog sjevera na hrvatski jug, onda će se u zemljopisnom središtu Hrvatske sve više širiti pustoš i pustinja. Toga se pribojavaju svi koji vole ovu državu - i oni u Lici i izvan nje. Tako sam uvijek gledao na ovaj kraj, posebno kada sam prihvatio službu gospićko-senjskog biskupa. Tako gledam i sada kao osamdesetgodišnjak.


8. natjecanje za najspremnijeg pripadnika HV-a

NATJEČU SE I 44 STRANA VOJNIKA

Natjecanje će biti na stazi od 40 kilometara.

Smotra sudionika natjecanja/Foto MORH
Smotra sudionika natjecanja/Foto MORH
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. svibnja 2019. u 20:45 sati

UDBINA - Otvorenje natjecanja za najspremnijeg pripadnika Hrvatske vojske "Memorijal bojnik Davor Jović - Prvi za Hrvatsku" održano je u nedjelju, 5. svibnja u vojarni Josipa Jovića. Sudionike natjecanja pozdravio je i poželio im dobrodošlicu zapovjednik natjecanja brigadir Željko Ljubas, zapovjednik Zapovjedništva za obuku i doktrinu "Fran Krsto Frankopan".

Od 2012. ovo je osmo natjecanje, a nositelj natjecanja ove godine je Zapovjedništvo za obuku i doktrinu. Kvalifikacijsko i glavno natjecanje održat će se 9. i 10. svibnja, a aktivnosti i pripreme u sklopu natjecanja provode se od 3. do 11. svibnja na prostoru vojarne Josipa Jovića i širem području općine Udbina.

Na natjecanju sudjeluju 82 natjecatelja iz postrojbi Hrvatske vojske, 20 pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RH, a s obzirom da je ovo je natjecanje od 2014. godine međunarodnog karaktera, na njemu sudjeluje i 44 pripadnika partnerskih i savezničkih vojski i NATO strateških zapovjedništava. Među natjecateljima je i osam žena iz Hrvatske te dvije strane natjecateljice, pripadnice oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.

Tijekom proteklog vikenda svi natjecatelji stigli su u Udbinu, upoznati su s rasporedom aktivnosti i naoružanjem koje će koristiti u sljedećih nekoliko dana. Strani sudionici svoj boravak u Hrvatskoj, zajedno s pripadnicima MUP-a, započeli su izletom u Zadar, a danas su počele pripreme, zatim slijede kvalifikacijsko i glavno natjecanje na kojem će na stazi dugoj približno 40 kilometara odmjeriti snage i pokazati svoju spremnost, znanje i vojničke vještine. (LPS)

Obavijest za građanstvo

Natjecanje za najspremnijeg pripadnika Hrvatske vojske "Memorijal bojnik Davor Jović - natjecanje Prvi za Hrvatsku 2019." održat će se 9. i 10. svibnja 2019. na području općine Udbina u Ličko-senjskoj županiji, a pripreme u sklopu natjecanja provode se od 3. do 11. svibnja 2019.

Prvi dan natjecanja, u četvrtak, 9. svibnja 2019. održava se kvalifikacijsko gađanje iz jurišne puške VHS-D2 i samokresa HS 9, a rezultati će odrediti redoslijed natjecatelja na startu glavnog natjecanja.

Drugi dan, u petak, 10. svibnja 2019. održava se glavno natjecanje. Natjecatelji moraju savladati stazu duljine 40 kilometara koja prolazi područjem vojarne "Josip Jović" i Krbavskim poljem, a završava ispred Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.

Na natjecanju sudjeluje 146 natjecatelja (pripadnici Hrvatske vojske i pripadnici MUP-a RH te pripadnici stranih oružanih snaga i NATO zapovjedništva), koji na sebi nose opremu i naoružanje ukupne težine 17 kilograma i pritom svladavaju dvanaest vojničkih zadaća (disciplina) raspoređenih po radnim točkama na stazi duljine 40 kilometara koja prolazi područjem vojarne "Josip Jović" i Krbavskim poljem, a završava ispred Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.

Također, u petak, 10. svibnja 2019. na Mjesnom trgu u Udbini održat će se mini natjecanje za djecu. Djeca iz Osnovne škole Udbina i vrtića Medo će uz suradnju i pomoć pripadnika Hrvatske vojske prolaziti mini stazu sa zaprekama i izvršavati postavljene zadaće, po uzoru na natjecanje "Memorijal bojnik Davor Jović - Prvi za Hrvatsku 2019."

Također, na Mjesnom trgu u Udbini posjetitelji će moći vidjeti vojno-akrobatsku vježbu Počasno-zaštitne bojne Hrvatske vojske.

U večernjim satima održat će se humanitarni koncert Jazz orkestra Hrvatske vojske ispred Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.

Tijekom dana na Mjesnom trgu u Udbini za građane će biti izložen taktičko-tehnički zbor naoružanja i vojne opreme, a za posjetitelje je organizirana i podjela vojničkog graha.


Tragom ličkih ratnika u prošlosti

RAT IZ 1809.

Navršava se 210. obljetnica rata austrijske i francuske vojske.

Čuvena  slika Albrechta Adama
Čuvena slika Albrechta Adama "Bitka kod Malborghetta"
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. svibnja 2019. u 22:40 sati

Piše Nikola Tominac

GOSPIĆ - Od našeg čitatelja i suradnika Nikole Tominca, pukovnika u miru Hrvatske vojske dobili smo prilog o ratu iz 1809. godine između austrijske i francuske vojske čija se 210. obljetnica obilježava ove godine.

Tijekom toga rata brojni su Ličani stradali u borbama, osobito u bitkama za Malborghett i Predil, naselja na tromeđi Austrije, Slovenije i Italije, te borbi protiv generala Augustea Frédérica Marmonta tijekom njegova pohoda iz Dalmacije kroz Liku prema Beču.

U proteklih nekoliko godina u nizu obljetnica navršilo je dva stoljeća od utemeljenja francuske imperijalne vlasti na ovim i širim prostorima. I u povijesti Prvoga francuskog imperija, i u povijesti cijeloga ovog prostora bile su to uistinu kratkotrajne epizode. Ipak su one, sve do danas, trajno bile kontroverzan motiv u povijesnom sjećanju i pamćenju svih ljudskih zajednica njihovih baštinica.

Radi obilježavanja značajnih događaja iz hrvatske vojne povijesti autor objavljuje rezultate istraživanja o operacijama francuskog generala Augustea Frédérica Marmonta na području Like tijekom njegova pohoda iz Dalmacije prema Be!u. Korištena je vrlo opsežna građa iz dva kapitalna djela koja su objavljena povodom stote obljetnice "Rata iz 1809. godine": "Krieg 1809" - II. svezak, autora Maximiliana v. Hoen-a i Aloisa Veltzea. Djelo je objavljeno u Beču 1908. godine. Drugo važno djelo je vojnog povjesničara, podmaršala Emila pl. Voinovicha "Bojevi u Lici, u ostaloj Hrvatskoj i Dalmaciji godine 1809", objavljeno u Zagrebu 1907. godine. Ova djela daju temeljne vojno-političke i operativne podatke potrebna za istraživanje. Ostali izvori segmetarno opisuju pojedine događaje iz ovoga vremena i sekundarnog su značenja. Kad je Napoleon u svibnju 1804. godine postao francuskim carem, to je u Beču izazvalo strah zbog mogućeg zahtjeva za krunom Svetoga rimskog cara. Habsburška dinastija više nije mogla računati na sigurni izbor na to prijestolje jer većina njemačkih kneževa više nisu bili rimokatolici, nego protestanti, a na mnoge od njih neposredno je utjecao Napoleon. Napoleon je u srpnju 1806. godine stvorio profrancuski Rajnski savez kojem je pristupilo 16 njemačkih kneževa. Tako je prestalo postojati Sveto Rimsko Carstvo, i Franjo II. (I.) bio je prisiljen odreći se časti posljednjeg svetog rimskog cara njemačke nacije. U želji da obuzdaju i ograniče moć francuskoga cara, europske zemlje predvođene Habsburškom monarhijom stvorile su Petu protunapoleonsku koaliciju i 1809. pokrenule novi rat. Zaokupljenost Francuske ratom u Španjolskoj, gdje su nakon lakih pobjeda francuski vojnici zapali u krvave i okrutne borbe sa španjolskom gerilom, davala je saveznicima optimističku prognozu. Austrija je 9. travnja 1809. objavila rat Francuskoj. Bojišnica se protezala od Španjolske i Italije na jugu do Poljske i Njemačke na sjeveru. Glavna bojišta i najveća vojna koncentracija bila su u Bavarskoj i Sjevernoj Italiji.

Međutim, razvoj događaja nije išao na ruku habsburških vojnih zapovjednika. Njihove snage potisnute su iz Bavarske prema širem području Beča i tamo su se trebale odigrati sudbonosne bitke ovoga rata. Zbog toga dolazi do habsburškog povlačenja iz Italije, a usput je i Marmont krenuo iz Dalmacije prema Beču kao ojačanje francuskim snagama. Da bi ga spriječili u ovim namjerama protiv njega će se na podru!ju sjeverne Dalmacije i Like boriti hrvatske krajiške pukovnije. Glavne bitke ovoga pohoda odvijale su se u dolini rijeke Zrmanje na podru!ju sjeverno od Knina, u blizini Gračaca, Gospića i Brinja. Krajiške su postrojbe u ovim bojevima iskazale zavidno junaštvo i otpor, bez obzira što se radilo o neopremljenim i neuvježbanim starcima i dječacima, jer su elitne krajiške postrojbe već sudjelovale u habsburškom pohodu u Italiju.

Ovo je ujedno nastavak priloga "Hrvatske krajiške pukovnije u francuskohabsburškom ratu 1809. godine, objavljenog u Senjskom zborniku broj 37 (2010.). Treba napomenuti da će u nastavku istraživanja o sudjelovanju Ličana u Napoleonovim ratovima biti obrađene njihove aktivnosti u sastavu francuskih snaga, odnosno, vrijeme Ilirskih pokrajina (provincija) na našem području. Posebno će biti obrađene vojne aktivnosti u katastrofalnom Napoleonovom pohodu na Rusiju, gdje su Ličani prošli pravi pakao ruske zime i pretrpjeli goleme gubitke.

Ovom prilikom želimo odati počast stradalima u borbama o kojima možete više saznati na poveznici:

hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=104461




Sindikat u akciji za referendum

ŠTO JE PREVIŠE, PREVIŠE JE

Sindikati se bune zbog većeg staža prije penzije

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. svibnja 2019. u 14 sati

GOSPIĆ - Članovi raznih sindikata ovih dana su vrijedni i prikupljaju potpise sugrađana za referendum kojim bi se spriječila Vlada da donese zakon o odlasku u penziju sa 67 godina života.

"67 je previše" organizirano je po cijeloj državi. U Gospiću su od lokalnih vlasti dobili odobrenje za samo dvije lokacije i to na glavnom trgu i na ulazu u placu, međutim nisu mogli dobiti ispred katedrale jer je to državni a ne crkveni prostor iako je Gospićko-senjska biskupija, za razliku od Zagrebačke nadbiskupije, dozvolila prikupljanje potpisa ispred crkava u Gospićko-senjskoj biskupiji.

Sindikalci su više nego zadovoljni. Jučer su dobili 500 potpisa s ojbovima, a i danas prije podne na Praznik rada oni su radili jer je bilo dosta posla. U petak, će na placi biti pojačana ekipa sindikalaca jer očekuju da će Ličani stubokom biti za smanjenje radnog staža. (LPS)

Pripreme za odavanje počasti u Blajburgu

ORGANIZIRAN BESPLATAN PRIJEVOZ IZ GOSPIĆA

Detalj spomenika u Blajburgu/Foto Wikipedija
Detalj spomenika u Blajburgu/Foto Wikipedija
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. travnja 2019. u 16:45 sati

GOSPIĆ - Zbog zaključka austrijske katoličke crkve ove godine bilo je dosta prijepora oko održavanja komemoracije u Blajburgu gdje je u svibnju 1945. bio pokolj hrvatskih vojnika. Na kraju je dogovoreno da će se poštivati austrijski zakoni i propisi i da sudionici svete mise neće nositi nepoželjna obilježja.

Organizator puta u Gospiću je Vlado Jurčić. Besplatan prijevoz autobusom može se rezervirati na njegov telefon broj: 091/509 30 95. Reče da već ima 20 prijava. Mole se svi zainteresirani za put na koji se kreće u prvim sati 18. svibnja, znači iza ponoći 17. svibnja, da se osiguraju suhom hranom i napicima za taj cijeli dan. (LPS)

EU parlamentarni izbori

LISTA MARJANE PETIR

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. travnja 2019. u 18 sati

ZAGREB - Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, koja na predstojeće izbore za EU parlament izlazi kao nezavisna zastupnica, predstavila je danas svoju listu kandidata za europske izbore u Hrvatskoj kući "Materina priča", u Zagrebu.

- Lista koju predvodim na ovim izborima lista je ljudi iz naroda koji su se dokazali svojim radom i primjer su izvrsnosti u područjima kojima sam se najviše posvetila u svome dosadašnjem radu. Podrška koju sam dobila me također obvezuje da i dalje radim na dobrobit hrvatskoga naroda, a budućnost stvaramo zajedno.- rekla je Petir te pozvala sve građane da 26. svibnja izađu na izbore i daju svoju podršku listi broj 21. (LPS)

Na cvjetnu nedjelju 1990.

UTEMELJENJE HDZ-A U GOSPIĆU

Večeras su na proslavi bili brojni stranački čelnici.

HDZ-ovci na prošlavi utemeljenja stranke u Gospiću/Snimio Marko Čuljat Lika press Gospić
HDZ-ovci na prošlavi utemeljenja stranke u Gospiću/Snimio Marko Čuljat Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. travnja 2019. u 22 sata

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Večerašnja atmosfera na svečanosti 29. godišnjice utemeljenja HDZ-a pomalo je ličila na onu na cvjetnu nedjelju 8. travnja 1990 u kinu Jedinstvo. Dvorana je u KIC-u bila puna, stajalo se kao i te 1990. Večeras je među brojnim uzvanicima bio i dr. Ante Kutle, koji je te 1990. izabran za počasnog predsjednika gospićkog HDZ-a i jedini je tada htio doći u Gospić, a bio je i iduće godine kada je pala prva hrvatska krv na Ljubovu.

- Vršnjak sam HDZ-a po rođenju i imam posebnu čast, obvezu i odgovornost kao nositelj stranačke liste Hrvatska za generacije jer smo i danas jedina snaga za promjene koje već provodimo. - rekao je večeras na skupu Karlo Resler.

Dobrodošlicu uzvanicima i stranačkim kolegama zaželio je Ivica Radošević, povjerenik za Gospić, a Miroslav Petry, predsjednik Županijske Zajednice utemeljitelja HDZ-a evocirao je uspomena na te teške ali slavne dane. Radilo se gotovo u ilegali, utemeljitelje nisu mogle zaustaviti nikakve prijetnje i uspješno je ostvaren tisućugodišnji san o samostalnom državi.

- I ovaj put na županijskim izborima smo dokazali da smo najveća politička opcija, idemo putem dr. Franje Tuđmana uz pomoć Vlade i ministara koji su obišli Liku u kojoj će život biti mnogo bolji.- rekao je Marijan Kustić, predsjednik ŽO HDZ-a.

Ministar branitelja Tomo Medved uputio je riječi zahvale obiteljima poginulih, ranjenih, umrlih i nestalih branitelja i zahvalio članovima HDZ-a na doprinosu stvaranja hrvatske države jer je to stranka koja ima rješenje za sve probleme.

Stjepan Adanić, pomoćnik tajnika HDZ-a, je govorio o poslovima na nacionalnom nivou naglašavajući da je upoznat s paklom kakav je bio u Gospiću u Domovinskom ratu, ali je država ipak pozicionirana i u svijetu i u Europi.

Tiskan prvi broj političkog dnevnika Demokracija

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. aprililia 2019. u 14:15 sati

ZAGREB - Danas 1. aprila 2019.g. u Zagrebu je tiskan i pojavo se na prodajnim mjestima prvi broj političkog dnevnika Demokracija, što je izazvalo veliko zanimanje demokratske javnosti i čitatelja. Time je prevladan jedan od mnogobrojnih demokratskih deficita u samo formalno i fiktivno demokratskoj državi Republici Hrvatskoj, u kojoj ne postoji politički dnevni list nezavisne i demokratske uređivačke koncepcije primjerene novinarskom profesionalizmu i demokratskim standardima, te demokratskom društvu i državi.

U prvom broju političkog dnevnika Demokracija jedna od glavnih tema su pluralizam i sloboda medija općenito te posebno onih tiskanih, kao temeljni preduvjet i doslovno conditio sine qua non uspostave, funkcioniranja i opstojanja stvarno, a ne samo formalno i fiktivno demokratske države, društva i javnosti. Pa zbog toga takvoj državi semantički i više priliči naziv - demonkratura, a ne u političkoj, ekonomskoj i društvenoj stvarnosti neutemeljeni i stoga lažni naziv - "demokracija"! I parodiju pa bila to i ona od demokratske države treba nominirati značenjski odgovarajućim nazivom, a ovdje konkretno taj odgovarajući naziv upravo je - parodija!

Ujedno se čitatelje ovog članka obavještava da će u Zagrebu danas 1. travnja 2019.g. u 19,00 sati u dvorani "Vijenac" na adresi Kaptol 29a, demokratskoj javnosti biti predstavljena nova knjiga publiciste, književnika i nezavisnog novinara Tihomira Dujmovića koja ima naslov "Regija kao treća Jugoslavija". Knjigu će predstaviti u demokratskoj javnosti ugledni te u narodu poštovani hrvatski intelektualci i demokratski političari prof. dr. sc. Andrija Hebrang i dr. sc. Zlatko Hasanbegović.
Erih Lesjak


Novi časopis u Lici

PRVI BROJ MEMORABILIKE

Sinoć je promoviran prvi broj znanstvenog časopisa.

   Detalj s promocije časopisa
Detalj s promocije časopisa
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. ožujka 2019. u 11:15 sati

GOSPIĆ - Sinoć je u velikoj dvorani Odjela za nastavničke studije u Gospiću predstavljen prvi broj znanstvenog časopisa MemorabiLika, sunakladnika Državnog arhiva u Gospiću i Sveučilišta u Zadru.

- Ovaj prvi lički znanstveni časopis zamišljen je kao serijska periodična publikacija koja će se objavljivati jednom godišnje u tiskanom i u elektroničkom obliku, a njegova je tematika vezana za povijest, kulturu (jezik, književnost, običaje, krajolik, arhivsko gradivo) i geografiju Like. U njemu će se objavljivati znanstveni radovi, arhivsko gradivo, arhivska obavijesna pomagala, prikazi znanstvene literature, znanstvenih skupova i drugi prinosi važni za zavičajnu povijest, geografiju i kulturu.- kaže Ivica Mataija, ravnatelj DAG-a.

Prvi broj MemorabiLike donosi radove o ličkoj povijesti, arhitekturi, arheološkim istraživanjima, etnološkoj baštini, baštinskim ustanovama i vrelima za istraživanje ličke povijesti. Rezultati istraživanja lokacije groba popa Marka Mesića, pogled znanstvenika iz Bosne i Hercegovine na bosančicu i prekograničnu korespondenciju osmanlijskih dužnosnika bihaćkoga kraja i ličkih vojnih vlasti, vojne arhitekture Gospića na prijelazu 19. i 20. stoljeća.

Nadalje tu su napisi o arheološkim istraživanjima Sokolca u Brinju i kosinjskoga područja, važan su prinos rasvjetljavanju do sada slabo istraženih segmenata ličke povijesti čijem se istraživanju, poglavito suvremenim temama, nude i nova vrela pohranjena u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, u zbirci Vjesnikove novinske dokumentacije. Rad o svečanom ženskom kožunu donosi rezultate terenskog istraživanja područja Pazarišta i vrijedan je prinos poznavanju ličke, ali i ukupne hrvatske etnološke baštine, a prikaz djelovanja muzeja na području Like donosi zanimljiv i koristan pregled djelovanja malobrojnih ličkih muzejskih ustanova, od vremena njihovog osnutka do današnjih dana.

U prilozima su objavljena dva rada. Prvi, posvećen književnom stvaralaštvu dr. Ante Starčevića, a drugi, gospodarskim i političkim prilikama u općini Otočac prije Domovinskog rata. U rubrici osvrti i prikazi objavljeni su tekstovi o knjigama i zbornicima te održanim znanstvenim skupovima koji s različitih znanstvenih motrišta govore o specifičnim ličkim temama. Časopis su predstavili njegov glavni urednik Ivica Mataija i članovi uredništva msgr. dr. Mile Bogović, dr. sc. Ivan Brlić, dr. sc. Tatjana Kolak, dr. sc. Vesna Grahovac Pražić i dr. sc. Fikret Midžić. Skup je u ime domaćina predstavljanja pozdravila pročelnica Odjela dr. sc. Sanja Vrcić Mataija, a u ime Sveučilišta u Zadru kao sunakladnika časopisa, prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić. NA promociji su bili dr. Darko Milinović, ličko-senjski župan i msgr. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup. (LPS)