POČETNAARHIVA
ZLATNA POVELJA U GOSPIĆ
VIRTUALNI ČASOPIS
PTSP - NA RUBU SMRTI I LUDILA
LIČANI POBRALI NAGRADE
Radionica "ŠTO SVE"
ANALE UMJETNICI LIČKOG PODRIJETLA
ZAVRŠEN 37. SUSRET LIKOVNIH STVARALACA
56. LIČKI LIKOVNI ANALE
NEDA MIRANDA BLAŽEVIĆ-KRIETZMAN
37. IZLOŽBA NAJBOLJIH RADOVA
ZAVIČAJ JE STALNO SU SRCU I DUŠI
LIČANI U BRODU
DONACIJA BISKUPIJI I MUZEJU LIKE
STIŽE BIBLIOBUS
NASTALO TRIDESETAK UMJETNINA
KOLONIJA U KRŠU
SLIKARSKA IZLOŽBA HRVATSKOG SABORA KULTURE
NASTUP GOSPIĆKE DEGENIJE
37. SUSRET LIKOVNIH STVARALACA
NOVI ŽIVOT MUŠALUČKE PUČKE ŠKOLE
IZLOŽBA CRTEŽA ŠPIRE DMITROVIĆA
LJETO U MUŠALUKU

Matica hrvatska Zagreb

ZLATNA POVELJA U GOSPIĆ

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. studenoga 2021. u 7.45 sati

GOSPIĆ - Matica hrvatska dodijelila je Zlatnu povelju gospićkom ogranku za knjigu Jose Vrkljana "Ceste Ličko-senjske županije". Ova knjiga prvijenac Vrkljana izašla je u zajedničkom izdanju Matice i Veleučilišta Nikole Tesle. (Ln)

Muzej Like Gospić

VIRTUALNI ČASOPIS

Tiskano izdanje dijelit će se besplatno ispred Muzeje u utorak.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. studenoga 2021. u 9.45 sati

GOSPIĆ - Zbog epidemiološke situacije i širenja pandemije u gradu i okolici novi, treći broj časopisa Likamvus, Muzej Like predstavio je - virtualno. Predstavila ga je glavna urednica Marija Rukavina-Vranić, a redstavljanje je na poveznici www.youtube.com/watch?v=TSvlfUCAFAQ

U ovom broju obrađeno je 12 tema iz kulturne i povijesne baštine Like, od srednjeg vijeka do kraja 20. st.

16. studenog 2021. (utorak) od 10:00 do 12:00 sati ispred zgrade Muzeja Like Gospić svi zainteresirani mogu preuzeti svoj primjerak. Ukoliko nisu tada u mogućnosti, mogu to učiniti tijekom tjedna u radno vrijeme Muzeja. Časopis je dostupan u pdf formatu na muzejskoj web stranici muzejlike.hr/likamvs-strucni-casopis-muzeja-like-gospic . (LN)

Bibliografski izlog

PTSP - NA RUBU SMRTI I LUDILA

Petar Bukovac izdao je u vlastitoj nakladi ovu knjigu na temu koja muči brojne hrvatske branitelje i njihove obitelji.

Naslovnice Bukovčeve autobiografske knjige
Naslovnice Bukovčeve autobiografske knjige
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. studenoga 2021. u 22 sata

Priredio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Večeras je u našu redakciju stigao materijal o jednoj knjizi čiji je autor Petar Bukovac (63), lička korjenika, djed mu je iz Kutereva, dugogodišnji je novinar u zagrebačkim redakcijama. Sudjeluje u osnivanju hrvatskih stranaka u Zagrebu, a 1991. na zagrebačkom Črnomercu sudjeluje u organiziranju ratnih stožera i zatim dobrovoljno odlazi u rat. Ratovao je na slavonskom, kordunskom i banijskom bojištu. Osnivač je i prvi predsjednik braniteljske udruge ZNG - Zajednica nezaposlenih gardista. Nakon 2012. godine liječi se od PTSP-a i više je puta liječen u psihijatrijskim ustanovama.

- Domovinski je rat iznjedrio najbolje ljude na površinu, znamo ih kao branitelje. Ali svijet oko njih nije bio spreman za njihovu izvrsnost, za njihovu hrabrost, za njihovu velikodušnost. Odbacio ih je, proglasio pacijentima, problematičnima i što je najvažnije, oduzeo im je životne prilike, prilike za stvaranje, za rad, za rast u zadovoljstvu s obitelji i djecom i u državi koju su stvorili. Lažljiva politika odradila je svoje i gotovo cijeli naraštaj branitelja likvidirala iz normalnih životnih tijekova. Zašto? To je već druga i podulja priča. Kako bilo, naši su se ratnici nakon povratka u mirnodopski život našli izgubljeni. Onaj san, ona ideja o državi, koja ih je pokrenula, za koju su bili spremni na svaki rizik, pa i položiti vlastiti život, ta se ideja promijenila u neku ružnu hibridnu modulaciju. - kaže u uvodniku Marko Jurič, glavni urednik knjige koji autora zna od samih početaka rada u nekadašnjoj novinskoj kući Vjesnik u Zagrebu, od koje je danas ostala samo Plava vrpca Vjesnika za hrabre pomorce diljem svjetskih mora.

- Uvjeren sam kako su svi likovi u ovoj priči sastavni dio našega društva i da su imali pravo na dostojanstveniji život od onog koji su imali. Društvene nepravde nikad do kraja neće biti ispravljene niti će ova životna knjiga nešto bitno promijeniti. Ipak, u njoj su spomenuti bitni problemi golemog broja hrvatskih branitelja koji su nastali nakon Domovinskoga rata. Ovaj mali prikaz najbolje će razumjeti upravo oni koji su bili ili su još uvijek u sličnoj situaciji. Njihovi skromni životi neshvatljivi su onima koji upravljaju hrvatskim društvom i koji misle da znaju kako ono treba izgledati, iako u teškim vremenima osnivanja hrvatske države nisu sudjelovali. Naravno, bitno im je da grade svoje karijere na zaslugama stradalih u ovom prikazu, ali nikada nisu ništa poduzeli u vezi s njihovim položajem. Ni na bitnim obljetnicama nikada ih ne spominju, već narcisoidno naglašavaju svoju važnost radi svoga osobnog interesa. Ideali Domovinskoga rata s njima nemaju nikakve veze.- kaže autor knjige u predgovoru.

U knjizi Bukovac otvoreno piše o svojim psihološkim problemima i veoma crnim mislima o obračunu sa samim sobom s ratnom bombom koja je bila u njegovoj Jazovki kako je zvao svoj sobičak gdje je živio nakon rastave. Tu ga je s crnim mislima našao Čičak i trgnuo iz transa polusvijesti i vratio u stvarnost. Nakon toga završio je na psihijatriji Rebra i počeli su brojni problemi s kojima se susreću i dan danas tisuće i tisuće hrvatskih branitelja…
Zatim slijedi niz autorovih sjećanja na boravak u bolnicama gdje su svi bili urokani tabletama za smirenje. Zorno opisuje svoje sjećanja i emocije iz bolnice gdje je vrtio filmove iz nekadašnjeg ratničkog života. Sjeća se Mede, jednog od njih 17 dobrovoljaca koji su iz Zagreba krenuli u Slavoniju, a Medo je bio najstariji. Poginuo je kod Petrinje 18. ožujka 1992., a njegove posmrtne ostatke skupljali su po cesti. Na kraju je završio na Mirogoju a Pero je napisao oproštajni govor što ge je posebno slomilo, a on je slomio bocu rakije.

Slivonja je jedan lik iz priča Bukovca koji je pravi div, a prolupao je kao klinac kada su mu Srbi masakrirali obitelj negdje u okolici Voćina… živio je kod bake a zatim nastavlja život po psihijatrijskim bolnicama.

Autor je bio raketaš u jugo vojsci i kada su se tražili raketaši odmah se javio u Rudolfovu vojarnu 1991. S njim je u JNA raketašima bio pokojni Andrija Andabak, kiler spskih tenkova u Nuštru. Zarokao je 32 oklopna JNA užasa koji su devedeset prve razarali Hrvatsku od Vukovara do Dubrovnika. Čak su zajedno išli i na odsustvo. Kako je taj čovjek gađa na vježbama to je bilo nestvarno. I muhu je u letu mogao pogoditi.

Redaju se priče za pričom, sve tragičnija jedna od druge, pisane sažeto, razumljivo, pravo po novinarski, bez uvijanja. Na kraju knjige na 91 stranici završavaju priče slijedećim tekstom:
- Nema više Mede, Čička, Bake, Nade, Džemsa, Lije, Jože, Grge, Luke, Prije… Znam da ni mene jednoga jutra neće biti. Bit ću zaboravljen kao i svi spomenuti u ovoj priči, a tramvaj broj 11 i dalje će voziti Zagrebom od Dubrave do Črnomerca.

CRNA STATISTIKA I RECENZIJE
Ima još jedna stranica s faksimilom službenih podataka Ministarstva hrvatskih branitelja iz kolovoza ove godine: s crnom statistikom: od 1996. do 2020. godine preminule su 72.957 hrvatskih branitelja, a suicid je izvršilo njih 3.120.

- Pred nama je djelo koje govori o iskustvu. Koliko je osobno, toliko je životno i osebujno. Narativnim, ponekad i naturalnim opisima, autor gradi tekst u kojemu se isprepleću uspomene suvremenika jednog kriznog vremena s minucioznim raščlambama emocija likova, a sve viđeno očima vještog promatrača. Knjiga je svježa i u vremenu nekih novih katastrofa. Kao takva može poslužiti i kao iskustveni vodič za bolje razumijevanju jedne generacije koja, iako su brojni njezini protagonisti izgubljeni - ne želi biti zaboravljena. - napisao je u svojoj recenziji mr. sc. Davor Moravek, psihijatar i pisac.

- Čak se i obična zubobolja može pojačati, a tjelesni bolovi postaju teži za podnošenje. Dakle taj, u ovom slučaju ratni flashback, neprekidno se vraća potaknut nezadovoljstvom i nepravdom. Sve navedeno realistično je opisano u ovoj živopisnoj knjizi koju upotpunjuju mnogi opisi zaboravljenih i zauvijek izgubljenih sudrugova protagonista ove priče. Zato preporučujem ovu knjigu kako biste dobili uvid u mračni svijet psihičkog stradanja na koji ne nailazite svaki dan. Napisao je drugi recenzent mr. Drago Plečko.

21. Festival bunjevačkih pisama u Subotici

LIČANI POBRALI NAGRADE

Pjesma ličko-slavonskog šumara Branimira Mikića dobila tri nagrade i osvojila drugo mjesto.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. listopada 2021. u 19 sati

GOSPIĆ - Kako javlja požeški portal požega.eu nakon uspostave suradnje Festivala tamburaških pjesama Zlatni glas zlatne doline iz Kaptola i Festivala bunjevačkih pisama u Subotici daje rezultate jer izvođači iz naše zemlje gostuju kod Subotičana s novim pjesmama.

Prošlog vikenda 21. Festival bunjevačkih pisama održan je internetom i izvedeno je 15 skladbi a dvije su bile iz Hrvatske. Jednu od tih pjesama napisali su, uglazbili, otpjevali i odsvirali - Ličani.

Pjesma je to ličko-slavonskog šumara Branimir Mikića "Starogradske noći" koji ima desetak uglazbljenih pjesama s kojima je nastupio na festivalima tamburaške glazbe. Pjesmu su uglazbili Zvonimir Tonković, primaš tamburaškog sastava Patrioti iz Otočca, koji su redovni gosti kaptolačkog festivala. Pjesma je osvojila tri nagrade i ukupno drugo mjesto. Dvije nagrade osvojio je Slaven Stilinović i to za najbolju vokalnu izvedbu i za najboljeg debitanta, a treća je nagrada pripala Zvonimiru Tonkoviću, za najbolji aranžman.

POGLEDAJTE I POSLUŠAJTE PJESMU IZ LIKE U SUBOTICI:

www.youtube.com/watch?v=SyrSacT2iiM

Likovna radionica u Muzeju Like u Gospiću

Radionica "ŠTO SVE"

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. listopada 2021. u 19.15 sati

Piše: Vesna Bunčić
Snimila: Iva Maras

GOSPIĆ - Nikolina Manojlović-Vračar, čijem je stvaralaštvu posvećen ovogodišnji 56. Lički likovni anale, održala je sinoć radionicu s članovima Likovne udruge Lika, na koju su se odazvali: Nikica Jelić, Kristina Šimon-Starčević, Ivana Brajković, Katarina Rast, Vita Kravchenia-Naglich, Dražen Mileusnić i najmlađa Martha Miletić. Priključili su se još i Igor Zdunić, magistar slikarstva i gospićki profesor Gimnazije i nastavnica likovne kulture Osnovne škole dr. Jure Turića Neda Čačić.

Radionica "ŠTO SVE" se temelji na njenoj autorskoj istoimenoj zbirci pjesama šaljivog podnaslova "Ilustrirana enciklopedija glagola". Baveći se temom glagola hrvatskog jezika, radionica upućuje sudionike na razumijevanje i korištenje jezika kao osnovnog alata za spoznavanje sebe i svijeta koji nas okružuje i kao takva je usmjerena na razvoj apstraktnog razmišljanja. Svaki sudionik je dobio hamer papir i tuš. Svatko je crtao "svoj" glagol ne govoreći nikome koji je glagol zamislio. Nakon crtanja slijedila je odgonetka "Pogodi glagol". Jedan po jedan pokazuju ostalima svoje crteže, a oni pokušavaju pogoditi koji je glagol nacrtan. Na kraju se svi crteži slažu jedan uz drugi kao zajednički "glagolski" uradak spreman za fotografiranje.

Program "ŠTO SVE" stavlja u korelaciju književni i likovni izraz, prema modelu iz zbirke. Nakon što je izveden, program je potpuno održiv i primjenjiv u radu učitelja. Svojom zaigranošću i istovremenom ozbiljnošću predstavlja pedagoški izazov.

Otvoren je 56. Lički likovni anale

ANALE UMJETNICI LIČKOG PODRIJETLA

Ovogodišnja 56. po redu izložba Likanala posvećena je Nikolini Manojlović-Vračar iz Zagreba.

Autorica ovogodišnjeg Likanala u gospićkom muzeju/Snimio Marko Čuljat
Autorica ovogodišnjeg Likanala u gospićkom muzeju/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. listopada 2021. u 23 sata

Pripremio: MArko ČULJAT

GOSPIĆ - Zahvaljujem se autorici na dolasku u Gospić i njenoj izložbi koja je od 1966. godine ugostila naše brojne umjetnike. Od srca joj se zahvaljujem na dolasku. - rekao je Karlo Starčević, gradonačelnik Gospića otvarajući večeras u Muzeju Like 56. izložbu Ličkog likovnog anala.

Nikolina Manojlović-Vračar (45) rođena je Zagrepčanka ličkih korijena. Slikarstvo je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u klasi prof. Ante Rašića (2001). Djeluje kao samostalna umjetnica istražujući umjetničke prakse, Aktivna je u stvaranju zidnih mozaika i murala i autorica je više slikovnica i zbirki pjesama. Tema njene večerašnje izložbe koja ostaje otvorena točno mjesec dana je - ŠTO SVE ilustrirana enciklopedija glagola, a na jednom postamentu na istu temu je izložena i njena istoimena knjiga (2018). Ona je u prošlosti Likanala jedini autor koji je izložio dva rezultata svoga rada - ilustracije rađene u tušu i tiskanu knjigu. Sada je, pored ostalog, specijalizantica na smjeru Art terapija poslijediplomskog studija na Sveučilištu Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku.

- Kroz autoričin osobni odabir možemo vidjeti ilustracije koje je uradili za svoju zbirku pjesama koja se sastoji od šezdeset pjesama posvećenih različitim glagolima hrvatskog jezika. Napisala je u UVODnom GLAGOLanju Vesna Bunčić, savjetnica i urednica kataloga i autorica likovne koncepcije izložbe.

- Mogli bismo reći da stanovita nepretencioznost ovakvih radova doprinosi njihovoj poetičnosti te da su pred nama crteži koji predstavljaju male kreativne misaone igre koje dopuštaju da ih doživimo na različite načine, a nerijetko mogu djelovati i meditativno. - napisao je kataloga Konkretno GLAGOLjanje uz apstraktno OBLIKovanje Franjo Dulibić, profesor povijesti umjetnosti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Hrvatski sabor kulture i Gacko pučko učilište

ZAVRŠEN 37. SUSRET LIKOVNIH STVARALACA

Danas je dodjelom nagrada i priznanja završen tradicionalni susret hrvatskih amaterskih likovnim umjetnika.

Umjetnici iz cijele Hrvatske danas su stigli u Otočac na 37. Susret Hrvatskog sabora kulture/Snimio Marko ČULJAT
Umjetnici iz cijele Hrvatske danas su stigli u Otočac na 37. Susret Hrvatskog sabora kulture/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. listopada 2021. u 19 sati, dopuna katalogom 25. listopada 2021. u 16.30 sati

OTOČAC - Od 19. rujna do danas trajala je izložba najboljih djela iz svih hrvatskih krajeva, a dio sudionika danas se sastao da bi se upoznali, razmijenili mišljenja, a manji ih je dio dobio nagrade i priznanja. I stručni žiri je danas po prvi put vidio izložene originalne radove koje je osjenjivao što nije bilo nimalo lak posao.

Manifestaciju su organizirali Hrvatski sabor kulture iz Zagreba i Gacko pučko otvoreno učilište Otočac. U ugodnom i uređenom prostru doma u kome je 1943. održano prvo zasjedanje ZAVNOH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske). Izložba je bila u manjoj dvorani koja je inače puna dnevnog svjetla ali je i dobro postavljena rasvjeta, a trebalo je izložiti čak 92 rada od prispjelih 313. Svečanost dodjele nagrada, na kojoj su glazbeni dio izvele članice Ženske folklorne skupine iz Otočca, bila je u obnovljenoj 3D kino dvorani i s dobrim ozvučenjem.

Manifestaciju je otvorio Dražen Jelavić, tajnik Hrvatskog sabora kulture, koji okuplja 80 tisuća članova u cijeloj državi. Zahvalio se domaćinima na dobroj suradnji s domaćinima i čestitao autorima koji su svojim radovima donijeli sunce u Otočac. Dobrodošlicu sudionicima Susreta poželjeli su Nada Avsec, ravnateljica Pučkog i Goran Bukovac, gradonačelnik Otočca koji je istakao da bi svijet bez umjetnosti bio pust i dosadan, ona nas potiče na stvaralaštvo.

Na susretu su danas bili i članovi Prosudbenog povjerenstva Zoran Homan, slikar i Sonja Švec, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja. Oni su istakli da je nakon lanjskog online susreta današnji susret veliko osvježenje.
- Šteta je što se veliki broj udruga nije prijavio, bili su radovi iz 31 udruge, jer ne treba sumnjati da i u nema kvalitetnih stvaralaca. Na Susretu se vidi vitalnost amaterskog stvaralaštva. Interesantno je da su se u mnoštvu kvalitetnih radova na našoj likovnoj sceni pojavila neka nova imena i novi sadržaji na tragu suvremene hrvatske likovne scene. Izložba je dokaz da ovi radovi mnogo vrijede, šteta što je bilo malo kiparskih radova.- rekao je Homan, dodajući da rad po fotografiji nije manje vrijedan jer upravo slikareva interpretacija i reinterpretacija mnogo znači.
- Lijepo je vidjeti da su unatoč tragedijama umjetnici stvarali pronalazeći ono lijepo u njima. Bilo je mnogo kandidiranih radova, ali ima i dosta nagrada, a dugima poručujemo da budu uporni u svom radu. - naglasila je Švec.

Evo i nagrada ovogodišnjeg Likovnog natječaja Hrvatskog sabora kulture:

Nagrada za najuspješnije likovno djelo pripala je Robertu Prpiću iz Karlovca,
Nagrada za najuspješniju likovnu udrugu pripala je Hrvatskom likovnom društvu iz Zagreba,
Nagrada za najuspješnije likovno djelo mladog autora pripala je Marthi Miletić (rođ. 2005) iz Ličkog Osika i članici Likovne udruge lika iz Gospića,
Nagrada za najuspješnije trodimenzionalno djelo pripala je Ladi Kovačević iz Hrvatskog likovnog društva Zagreb,
Posebna nagrada Povjerenstva za posebno ostvarenu atmosferičnost u radu pripala je Nikici Jeliću iz Likovne udruge Lika iz Gospića.

Nakon toga podijeljene su brojne Pohvalnice i Priznanja sudionicima Susreta i organizatorima.

ŠKICNITE ZERA I U KATALOG U IZDANJU HRVATSKOG SABORA KULTURE KOJI JE OBJEVLJEN 25. svibnja 2021. na njihovoj mrežnoj stranici:


www.hrsk.hr/admin/uploads/doc/katalog_pdf_final.pdf

Muzej Like Gospić

56. LIČKI LIKOVNI ANALE

Ovogodišnji Likanale posvećen je slikarici Nikolini-Manojlović-Vračar.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. listopada 2021. u 21,30 sati

GOSPIĆ - U ponedjeljak 25. listopada u 19 sati u Malom salonu Muzeja Like Gospić će biti otvoren 56. Lički likovni anale koji će predstaviti dio stvaralačkog opusa Nikoline Manojlović-Vračar, zagrebačke multimedijalne umjetnice ličkih korijena. Izložba je organizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Gospića.

- Izložba prezentira crteže - apstraktne ilustracije, izrađene za autoričinu knjigu ŠTO SVE - ilustrirana enciklopedija glagola gdje se ona upušta u avanturu crtanja glagola (što sve buči, gmiže, leti, mlatara, odjekuje…), koristeći različite likovne elemente: točku, crtu, plohu i teksturu.- kaže u uvodnom tekstu kataloga Vesna Bunčić, muzejska savjetnica i kustosica izložbe.

Neposredno prije otvorenja izložbe, autorica će održati i radionicu u 17 sati sa članicama i članovima Likovne udruge Lika, uz poštivanje važećih epidemioloških mjera. (Ln)

In memoriam

NEDA MIRANDA BLAŽEVIĆ-KRIETZMAN

(Gračac, 1951. - Zagreb, SAD, 19. X. 2021.)

Neda Miranda Blažević-Krietzman/Foto DHK
Neda Miranda Blažević-Krietzman/Foto DHK
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. listopada 2021. u 9.30 sati

ZAGREB - Na svojoj mrežnoj stranici Društvo hrvatskih književnika objavilo je da je u utorak, 19. listopada, u Zagrebu u 71. godini preminula njihova članica Neda Miranda Blažević-Krietzman. Sprovod će biti u ponedjeljak 25. listopada u 12 sati u Velikoj dvorani na Krematoriju u Zagrebu.


Neda Miranda Blažević-Krietzman rođena je 1. siječnja 1951. u Gračacu. Odrasla je u Zagrebu. Studij komparativne književnosti i sociologije završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao urednica u Obrazovnom programu na Radio Zagrebu (1981. - 1989), Od 1993. do 2007. je bila profesorica komparativne književnosti i interdisciplinarnih studija na Sveučilištu sv. Katarine u američkome gradu St. Paulu u SAD-u (1993 - 2007), a od 2007. živi i radi u San Diegu u Kaliforniji i u Zagrebu. Prvu zbirku pjesama Zebra preko St. Ruka objavila je u izdanju Matice Hrvatske (1976). Do 2015. objavila je dvanaest knjiga pjesama na hrvatskom, njemačkom, engleskom i francuskom, četiri romana, (na hrvatskom i engleskom), tri knjige pripovijedaka, dvije knjige eseja na engleskom, dvije radio drame, dva filmska scenarija i tri kazališne drame (na hrvatskom i engleskom). Za knjigu pjesama Vezuvska vrata (Fraktura, Zaprešić, 2011) primila Nagradu DHK-u "Tin Ujević" (2012). Za dvojezični ep Dioklecijanova Palača-Diocletian's Palace (DHK/The Bridge, Zagreb (2008), s engleskog preveo Mate Maras, primila je nagradu Udruženja pisaca San Diega za najbolju knjigu poezije (2008), 2009. Za knjigu eseja na engleskom, On Both Sides of the Language (Na obje strane jezika), primila je Američku nagradu "Denny" za izvrsnost u pisanju (2005). Piše na engleskom i hrvatskom. Pjesme, priče i eseje objavila je u mnogim hrvatskim, talijanskim, francuskim, njemačkim i američkim antologijama i časopisima. Primila je nekoliko međunarodnih stipendija za književnost i umjetnost.

Slikarstvom se počela aktivno baviti 1976. Likovno se usavršila u Zapadnom Berlinu. Održala je petnaest samostalnih izložaba slika na platnu, crteža, skulptura, instalacija, fotografija i foto-kolaža u muzejima, kulturnim centrima i galerijama u Zagrebu, Hvaru, Osijeku, Splitu, Rovinju, Berlinu, Minneapolisu, St. Paulu, Winoni, Elk Riveru, New Yorku, La Jolli i San Diegu.

Hrvatski sabor kulture Zagreb

37. IZLOŽBA NAJBOLJIH RADOVA

U subotu sve završava u 13 sati u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu.

Plakat za izložbu u Otočcu
Plakat za izložbu u Otočcu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. listopada 2021. u 15.30 sati

ZAGREB/OTOČAC - 37. Susret likovnih stvaralaca - likovna manifestacija Hrvatskog sabora kulture koja svake godine u jednoj od hrvatskih galerija okuplja hrvatske likovne udruge i najuspješnije autore, ove se godine održava u subotu, 23. listopada u predivnom okruženju Gacke doline - gradu Otočcu i u Spomen-domu Prvog zasjednja ZAVNOHA-a 1943.

Susret likovnih stvaralaca, koji se ove godine održava u svom 37. izdanju, tradicionalno prati izložba najboljih slika i skulptura odabranih na godišnjem likovnom natječaju Hrvatskog sabora kulture.

Ovogodišnji domaćin, Gacko pučko otvoreno učilište Otočac, otvorilo je svoja vrata za čak 92 rada različitih slikarskih i kiparskih tehnika koji su za izložbu odabrani u konkurenciji od 313 prijavljenih radova. Za odabir radova zaslužno je stručno Povjerenstvo: slikar i umirovljeni kustos Zoran Homen te povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec-Španjol koji su za izložbu odabrali izvrsne radove u različitim tehnikama - od olovke, rapidografa, pastela, akvarela, tuša, akrila i ulja na platnu pa sve do kombiniranih tehnika i radova u mediju skulpture i keramike. Autori radova dolaze iz svih krajeva Hrvatske, a osim samostalno prijavljenih autora, većinu čine članovi čak 29 hrvatskih likovnih udruga i sekcija.

Izložba je otvorena 17. rujna 2021. o čemu smo opširno izvijestili. Ulaz je slobodan za sve posjetitelje još do 23. listopada 2021. kada će s početkom u 13 sati biti 37. Susret likovnih stvaralaca kojim će ujedno biti zatvorena ovogodišnja izložba. U prigodnom programu 37. Susreta bit će proglašeni dobitnici nagrada za najbolja likovna postignuća uz dodjelu nagrada, pohvala i priznanja autorima i udrugama i nastup Vokalne skupine Folklornog društva Otočac.rovjerena vijest iz pouzdanog izvora ima i nagrada za sudionike iz Ličko-senjske županije. Strpite se do subote navečer kako biste saznali imena.

Realizaciju izložbe i 37. Susreta likovnih stvaralaca materijalnom potporom omogućili su Ministarstvo kulture i medija RH, Ličko-senjska županija i Turistička zajednica grada Otočca.

*Realizacija 37. Susreta likovnih stvaralaca 23. listopada 2021. u GPOU-u Otočac bit će održana u skladu s odlukama i mjerama Nacionalnog stožera Civilne zaštite RH, uz obvezno predočenje EU digitalne COVID potvrde za sve posjetitelje i uzvanike. (Ln)

Promocije knjige u Lovincu

ZAVIČAJ JE STALNO SU SRCU I DUŠI

Večeras je promovirana knjiga o Ličanima u Slavonskom Brodu i okolici.

Detalj s večerašnje lovinačke promocije
Detalj s večerašnje lovinačke promocije
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. listopada 2021.u 22 sata

Priredio: Marko ČULJAT

LOVINAC - Lovinački Kulturni centar bio je večeras domaćin promocije knjige "Brodski lički tragovi, prilozi za povijest doseljavanja u Slavonski Brod i okolicu" čiji su izdavači Zavičajna udruga "Vrilo mudrosti" iz Slavonskog Broda i tvrtka "Diozit" iz Slavonskog Broda koja je i obavila tisak knjige.

Ova je udruga utemeljena 6. listopada 1991. nakon egzodusa Lovinčana preko Velebita pred najezdom pobunjenih Srba i njihovih pomagača s istoka. Bio je to znak podrške starome kraju kome su se mnogi pridružili. U godini srebrnog jubileja, odnosno 25. obljetnice osnivanja, mnogi od 500 članova Udruge prionuli su poslu i latili se pera i pisanja. Zahvaljujući tome nastala je u mnogo čemu jedinstvena knjiga o Ličanima u Slavoniji, koji su srcu i duši uvijek nose stari kraj i ne srame se svoga podrijetla. Poslije Oluje 1995. u Udrugu su se učlanjivali i drugi Ličani.

Knjiga ve enciklopedijskog formata i na gotovo 400 bogato ilustriranih stranica našlo se obilje materijala koji do sada nigdje nije objavljen. Uredničkog posla latio se Marinko Krpan, iz Krpanske Drage u Svetome Roku, a o knjizi su govorili i Zvonko Petanović, aktualni predsjednik Udruge inače iz Podlapca, Zdenka Topolovac iz Svetoga Rokam Zdravko Grčević iz Otočca.

Čulo se je kako su do sada uspješno organizirane 23 Ličke večeri koje su počele s gostovanjem KUD-a iz Ličkog Lešća i s Tomom Jagodićem, ali i s neizbježnim Karlom Starčevićem, današnjim gradonačelnikom Gospića i njegovom Velebitskom pivom, koji je i večeras bio gost u Lovincu. Istaknuto je da su oni napustili zavičaj, ali zavičaj je ostao u njima i njegovanjem zavičajnog i lokalnog njegovano je i nacionalno. Udruga je priredila brojne slikarske izložbe i književne večeri.

Prvi Ličani u slavoniju stigli su još 1715. godine. U knjizi je i lista od oko 450 ličkih prezimena u Brodu i okolici što je ustanovljeno anketom za knjigu. U knjizi je i 70 biografskih zapisa.

Lovinac

LIČANI U BRODU

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. listopada 2021. u 8.20 sati

LOVINAC - Danas će u 18 sati u KIC-u pod pokroviteljstvom Općine Lovinac biti promocija knjige "Brodski lički tragovi", prilozi za povijest doseljavanja Ličana u Slavonski Brod i okolicu, u nakladi Zavičajne udruge Ličana "Vrilo mudrosti" iz Slavonskog Broda.

U lokalnim, slavonskobrodskim okvirima jedinstveno je to publicističko djelo koje osvjetljava gotovo tri stoljeća dugu povijest doseljavanja Ličana u ovaj dio Slavonije, objavljeno 2020. godine u nakladi Zavičajne udruge Ličana "Vrilo mudrosti" (utemeljene 6. listopada 1991. kao Zavičajno društvo Lovinac), najstarije ličke zavičajne udruge u Slavoniji s 30 godišnjom tradicijom.

Na 400 bogato ilustriranih stranica knjige, koju je uredio tajnik Zavičajne udruge Marinko Krpan, a tekstove uz brojne članove napisali Zdravko Grčević i Darija Mataić-Agičić, uvodno se donosi povijesni pregled formiranja stanovništva Like nakon oslobođenja od Turaka, prateći prva doseljavanja u Slavoniju početkom 18. stoljeća (1715.) te najintenzivnija doseljavanja od sredine 19. do sredine 20.stoljeća, s popisom naselja u Slavonskom Brodu i okolici u koja su doseljavali Ličani te jedinstvenim popisom petstotinjak ličkih prezimena koje danas nalazimo u Brodu i okolici, a koja su nažalost mnogima danas ostala jedina prepoznatljiva poveznica na ličke korijene.

Slijede brojne priče, sjećanja i kazivanja o doseljavanju iz 20-ak mjesta diljem Like (Lovinac, Sveti Rok, Ličko Cerje, Ričice, Gudura, Duboki Dol, Rudopolje, Boričevac, Udbina, Podlapača, Čanak, Kaluđerovac, Perušić-Konjsko Brdo, Brinje, Otočac, Jezerane, Mogorić, Alanak-Lički Novi) te useljavanju u brojna naselja u slavonskobrodskom kraju.

U poglavlju o poznatim Brođanima ličkoga podrijetla obuhvaćeni su životopisi 70 znamenitih osoba koje su ostavile neizbrisiv trag u društvenom životu Slavonskog Broda i okolice: od svećenika Vida Došena, rektora Zagrebačkog sveučilišta Matije Mesića, balerine svjetskog glasa Mije Čorak-Slavenske, poduzetnika i političara Dane Daniše Čavčića, sindikalnog vođe Miloša Krpana, liječnika i ravnatelja brodske bolnice dr.Vilima Vrkljana, narodnih heroja NOR-a Nikole Mike Babića i Stjepana Sekulića Jucka, prvog gradonačelnika Slavonskog Broda u neovisnoj Hrvatskoj dr.Mate Vukelića, pa do brojnih suvremenika. Otkriva se pritom i nekoliko zanimljivih i dosad javno nedovoljno poznatih detalja, poput ličkog podrijetla (po majci Mariji Draženović iz Jezerana) bivšeg premijera Ivice Račana te također po majci Mandi Kegljen iz Podlapače akademika i pjesnika Dragutina Tadijanovića te namjerno prešućivani podatak da je vojni pilot Brođanin Zdenko Babić, sin Mande Šikić iz Gudure-Ričice, kao mladi poručnik 1956.godine prvi u bivšoj državi avionom letio brže od zvuka.

O kulturnom identitetu Ličana vrijedan prilog napisala je prof. mr. Darija Mataić Agičić, a humoristične dosjetke i šale u autohtonom ličkom ikavskom izričaju iz torbe neponovljivog "dida Josine" iz Sv.Roka "izvadio" je Željko Krpan iz Belišća.

Vodeći se u proteklih 30 godina osnovnom vodiljom: "Slavonijo u srcu te nosim, Liko moja s tobom se ponosim", Zavičajna udruga "Vrilo mudrosti" izgradila je brojne prijateljske spone s pojedincima, udrugama i institucijama diljem Like i Slavonije, kojima je posvećeno poglavlje pod nazivom "Zrnca prijateljstva" (KUU "Gacka" Ličko Lešće, Općina Brinje, Karlo i Manda Starčević iz Pazarišta, Tome Alar s Udbine, Šimo Pavlović iz Korenice…). (Ln)

"Vila Velebita" Požega

DONACIJA BISKUPIJI I MUZEJU LIKE

Iz Požege je stiglo 35 umjetnina.

Kratki pregled donacije ...
Kratki pregled donacije ...
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. listopada 2021. 19.15 sati

POŽEGA/GOSPIĆ - Iz Ličkog zavičajnog društva "Vila Velebita" dobili smo priopćenje o vrijednoj donaciji Gospiću. Naime, nesebičnim i kontinuiranim zalaganjem poznatog liječnika, publicista i kulturnog djelatnika, rođenog Gospićanina, prof. dr. Josipa Fajdića koji je utemeljitelj i predsjednik Društva da 1997., u cilju zbližavanju dviju hrvatskih regija, upućena je donacija od 30 umjetnina Gospićko-senjskoj biskupiji i pet umjetnina Muzeju Like. Muzej je dobio djela, ulja na platnu, akademskih slikara: Mate Jurkovića, Josipa Alebića, Željka Mucka … Umjetnine su nastajale na likovnim kolonijama koje je organiziralo Društvo u Požegi.

- U ime Gospićko-senjske biskupije želim zahvaliti Vama i svim članovima Ličkog zavičajnog društva Vila Velebita na vrijednom daru od 30 djela likovnih radova hrvatskih autora koji će krasiti prostore naših biskupijskih institucija. Posebno nam je drago što na ovaj način, naši ljudi iz Like, koji su morali napustiti svoj zavičaj i poći u druge krajeve domovine, pokazuju da duhovne i afektivne veze sa zavičajem nisu prekinute i da korijeni Like u njima još uvijek žive. Daj Bože da se mnogi tim korijenima posve vrate da ovi predivni krajevi ne ostanu bez svojih predivnih ljudi.
Uz iskrenu zahvalnost na daru, želim Ličkom zavičajnom društvu Vila Velebita i članovima njihovih obitelji, Božji blagoslov u životu i radu, te da nastave njegovati tradicijske običaje svoga zavičaja, čuvati povezanost sa zemljom svojih korijena, te svjedočiti i promicati duhovno i kulturno bogatstvo ljudi iz ovog dijela Lijepe naše. Sa ovim željama sve vas srdačno pozdravljamo s obećanjem da ćete biti uvijek prisutni u našim molitvama jer vas uvijek smatramo tijelom naše biskupije.- zahvalio se msgr. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup na donaciji. (Ln)

Samostalna narodna knjižnica Gospić

STIŽE BIBLIOBUS

Ravnatelj gospićke knjižnice Milan Šarić (predzadnji desno) na svečanosti u Ministarstvu kulture
Ravnatelj gospićke knjižnice Milan Šarić (predzadnji desno) na svečanosti u Ministarstvu kulture
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23.rujna 2021. u 14.15 sati

GOSPIĆ - U Godini čitanja, a preko Ministarstva kulture RH u akciji "Čitanjem do uključivog društva" za 12 projekata, knjižnicama među kojima je i Samostalna narodna knjižnica iz Gospić dodijeljena su bespovratna sredstva od 35 milijuna kuna. Bit će to prvi bibliobus u Ličko-senjskoj županiji. Ubuduće će knjige čitateljima biti pristupačnije jer će bibliobus obilaziti i sela. Za bibliobus je odobreno 3,7 milijuna kuna uz učešće Grada od 37 posto. (Ln)

Likovna kolonija u Eko selu Krš

NASTALO TRIDESETAK UMJETNINA

Divankanje Ličana i Dalmatinca uz ognjište u Kršu/Snimila Martha Miletić
Divankanje Ličana i Dalmatinca uz ognjište u Kršu/Snimila Martha Miletić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. RUJNA 2021. U 22.30 SATA

KRŠ - U 'ednom zaselku ovog kosinjskog sela u kome su ne samo obnovljene stare i derutne kuće, nego su od dijela starog materijala kompletno presložene i obnovljene i s nekim popratnim sadržajima za ugodan boravak u prirodi nastalo je Eko selo Krš poduzetne obitelji Baričević iz Otočca.

Kod njih je protekla tri dana boravilo dvadesetak slikara koji su stigli u organizacija gospićke Likovne udruge Lika na koloniju. Slikalo se punom parom, čak i jutros, a umjetnik Željko Kranjčević-Winter, ponijet će kući u Rijeku svoju instalaciju od tri elementa da dovrši pozadinu svoje ispletene mreže veličine srednjeg radijatora.

Svoju drugu sliku danaska j' završila i naša suradnica Martha Miletić, pitavši razrednicu prof. Anelu Serdar-Pašalić, slobodan dan. U Kršu smo bili nešto prije dogovorenog termina, ali je kapija bila zatvorena. Nastao je nekakav poremećaj u hodogramu, Martha je postala zera nervozna, al' sam je ka' sivonja upra' da idemo unutra. Otvorio sam lisetinu na ulazu, uša autom u dvorišće i nama zatvorija lisu. Bome je bilo ladno, brijala je bura priko Baričevićevih brnašica iz pravča Otočca. I Martha se brzo snašla, ušavši u jednu kamenu kuću noseć' svoj nezavršeni rad pod nadstrešnicu rekavši da unutra dvoj' kolonista igraju - biljar. Marthi sam uz ognjište, na kome se mogu peć i dva janjca, naša zaklon dok sam se snaša' i naložija vatru. Malo smo grijali leđa na domaćem ognju.

Uskoro je bila završena njena slika laneta iz lovišta koje graniči sa Selom i odnila ju uz jučer završenog otočkog labuda s Gacke kojega je fotografirala dva tidna ranije. Potlje smo ošli u ednu brvnaru di je počelo okupljanje i ostali' kolonista i bome smo uz divankanje lipo jaužnali niku ukusni kobasica, a bilo j' i domaće base OPG-a Miškulin iz Smiljana.

Za Kolonije je nastalo tridesetak slika koje će prodati Rotari klub iz Gospića kako bi pomogli jednu siromašnu pazarišku obitelj. (MaČ)

Likovna udruga Lika Gospić

KOLONIJA U KRŠU

Slikarica Katarina Rast svoje dvije gotove slike odložila je uz druge gotove radove/Snimio Marko ČULJAT
Slikarica Katarina Rast svoje dvije gotove slike odložila je uz druge gotove radove/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. RUJNA 2021. 20.45 sati, foto dopuna 19. rujna 2021. u 12 sati

KRŠ - U zaselku Vijenac kosinjskog sela Krš danas je započela radom Likovna kolonija Likovne udruge iz Gospića "Lika Art residency". Dvadesetak umjetnika okupilo se danas prije podne pod nadstrešnicom Eko sela Krš koje je u vlasništvu otočke obitelji Baričević.

Kako nam reče Nikica Jelić, predsjednik Udruge, stiglo je 19 umjetnika i to 13 amatera i šest akademskih slikara. Osim iz Gospića, umjetnici su stigli iz Rijeke, Plitvičkih Jezera, Stubice i Lovinca, a za neke je osiguran i smještan u Selu.

Pokrovitelj kolonije su Grad Gospić i Rotari klub iz Gospića. Rotarijanci će od prodaje umjetnina pomoći jednu siromašnu obitelj u Kalinovači kraj Pazarišta. (MaČ)

Gacko pučko otvoreno učilište u Otočcu

SLIKARSKA IZLOŽBA HRVATSKOG SABORA KULTURE

Povjerenstvo je za izložbu odabralo 92 rada od prispjelih 313.

Razgledavanje izložbe prije otvaranja/ Snimio Marko ČULJAT
Razgledavanje izložbe prije otvaranja/ Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. rujna 20121. u 23.30 sati

Pripremio Marko ČULJAT

OTOČAC - U velikoj dvorani Gackog pučkog učilišta večeras je otvorena 37. izložba likovnih radova "Susret likovnih stvaralaca" u organizaciji Hrvatskog sabora kulture. HSK je ljetos raspisao javni natječaj i umjetnici amateri stariji od 15 godina poslali su 313 svoja rada, a posebno povjerenstvo za otočku izložbu odabralo je samo 92. Uvodnu riječ priliko otvaranja izložbe rekle su Nada Avsec i Snježana Bogdanić, ravnateljica i kustosica Pučkog učilišta.

- Unatoč godini punoj izazova bilo je inspirativno pregledavati pristigle radove i uvidjeti kako se prijavljeni autori u pravilu nisu referirali na nesreće koje su nas zadesila, već su pronašli inspiraciju u najrazličitijim područjima života - od krajolika i urbanih veduta pa sve do portreta i interpretacija nadrealnih i imaginarnih svjetova. - napisala je u predgovoru kataloga izložbe Sonja Švec-Španjol, mag. hist. art.

- …moramo konstatirati da su i ovi 37. Susreti, unatoč svim epidemiološkim nedaćama, pokazali svu vitalnost neprofesionalnog likovnog stvaralaštva u Hrvatskoj… To je samo znak da će ovakvo stvaralaštvo i nadalje igrati važnu društvenu ulogu u sredinama u sredinama u kojima nastaje, a posebno u zadovoljenju duhovnih i stvaralačkih potreba samih autora. Zato se već veselimo,, narednim 38. Susretima. - napisao je u pogovoru kataloga Zoran Homan, viši kustos i slikar.

Izložba ostaje otvorena do 23. listopada kada će biti svečano zatvaranje i dodjela nagrada i priznanja najboljim umjetnicima.

Vinkovačke jeseni

NASTUP GOSPIĆKE DEGENIJE

Na jesenskim 50. Dječjim vinkovačkim jesenima nastupili folkloraši Osnovne škole iz Gospića.

Gospićka skupina Degenija u Vinkovcima/Foto Degenija
Gospićka skupina Degenija u Vinkovcima/Foto Degenija
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. rujna 2021. u 20.30 sati

GOSPIĆ - Folklorna skupina Degenija Osnovne škole dr. Jure Turića ove je prošlog vikenda predstavljala je Ličko-senjsku županiju na 50. Dječjim Vinkovačkim jesenima.

Mladi folkloraši nastupili su prvog dana dvodnevnog boravka u Vinkovcima, na Međužupanijskoj smotri dječjih folklornih skupina na Trgu bana Josipa Šokčevića. Izvornim ličkim pjesmama i plesovima, ponosno noseći ličku narodnu nošnju, predstavili su Ličko-senjsku županiju. Drugog dana sudjelovali su u tradicionalnom mimohodu ulicama Vinkovaca gdje su se također na centralnoj pozornici predstavili kratkim programom.

Boravak u Vinkovcima iskoristili su i za posjet Vukovaru. Na Ovčari i na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, paljenjem svijeća odali su počast hrvatskim žrtvama. Obišli su i VGV - vodotoranj Vodovoda grada Vukovara, simbol hrvatskog zajedništva u Domovinskom ratu.

Domaćini mladim folklorašima bili su članovi KUD-a S. Mađer iz Cerića kraj Vinkovaca, Srdačni domaćini učinili su sve kako bi Ličanima boravak u Slavoniji bio ugodan pa su im ostali uzvratni susret u Županiji. Voditeljica folklorne skupine Degenija Antonija Rosandić ističe da je putovanje u Vinkovce osigurala Ličko-senjska županija i da su ponosni što su bili županijski predstavnici u Vinkovcima. (Ln)

Gacko pučko učilište Otočac

37. SUSRET LIKOVNIH STVARALACA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. rujna 2021. u 19.45 sati

OTOČAC - Izložbe likovnih radova 37. Susreta likovnih stvaralaca biti će u petak, 17. rujna u 19 sati u velikoj dvorani Gackog pučkog otvorenog učilišta. Hrvatski sabor kulture organizator je, a Gacko pučko otvoreno učilište domaćin i suorganizator ovogodišnje izložbe na kojoj će bit će izložena 92 rada odabrana na likovnom natječaju. Autori radova dolaze iz svih krajeva Hrvatske, a ima izu i iz Gospića i okolice, a osim samostalno prijavljenih autora većinu čine članovi udruga i sekcija. Izložba 37. Susreta likovnih stvaralaca održava se uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH, Ličko-senjske županije i Turističke zajednice grada Otočca. Izložba će biti zatvorena 23. listopada u 13 sati kada će uz prigodan program biti dodjela nagrada i priznanja sudionicima.

Ulaz je besplatan uz kovid potvrde. (Ln)

Uspješno završeno "Ljeto u Mušaluku"

NOVI ŽIVOT MUŠALUČKE PUČKE ŠKOLE

Proteklih ljetnih praznika mališani Ličkog Osika i okolice okupljali su se kod obnovljene školske zgrade.

Obnovljeni razred sa starim namještajem/Snimila Nita Bunčić
Obnovljeni razred sa starim namještajem/Snimila Nita Bunčić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. RUJNA 2021. U 12.45 SATI

Snimila: Nita Bunčić

Pripremila: Marijana Orešković

MUŠALUK - Kako se ljeto bližilo kraju, tako je i "Ljeto u Mušaluku" krajem kolovoza završilo s otvorenjem izložbe dječjih radova i učenika Osnovne škole dr. Franje Tuđmana u Ličkom Osiku koja je bila i organizator mušalučkog ljeta.

Često se tijekom ljeta pričalo kako je ljubav oživjela školu u Mušaluku. Istina! Ljubav je pokretač svega, ima svoj početak i cilj. Izvor ljubavi, iz koje se rodio "Projekt Mušaluk", leži u ljubavi koju su nama, kao djeci, darovali naši učitelji jer su nas učili vrijednostima i odgojem odgajali.

Potaknuti željom da nove generacije djece imaju mogućnost doživljaja sve ljepote i topline seoske škole, zavičaja, učiti zavičajnu povijest i uživati u zajedničkim trenucima, bez mobitela i tehnologija koju nameće današnje potrošačko društvo, osmišljen u sklopu "Projekta Mušaluk" i "Ljeto u Mušaluku". Cijelo ljeto trajale su likovne radionice na kojima su djeca svojim vrijednim ručicama, u raznim tehnikama, oslikavala ličke velikane - Nikolu Teslu, Antu Starčevića ali i popa, pisca, pjesnika i prevoditelja Frana Biničkog, krsnog imena Francisko, koji je rođen u Malom Selu koje je danas dio Mušaluka 11. srpnja 1875., a život skončao u partizanskom zatvoru u Gospiću 1. svibnja 1945.

Posebno ozbiljni u svome radu dokazali su se prilikom izrade slikovnice o njegovu životu i djelu, dječaka kojeg su po lički zvali Vranje i koji je svoj životni put započeo upravo iz tog sela gdje se i danas može vidjeti Franova rodna kuća, podno brda Golica, svega par minuta hoda od škole. Popu Franu Biničkom djeca su kroz izradu slikovnice utkala neku novu dimenziju i oživjeli lik i djelo istaknutog domoljuba i katolika.

Sati bajkaonice odveli su najmlađe sudionike Ljeta u čudesne šume i duboka mora. Školom i školskim vrtom odzvanjao je dječji smijeh i smijeh svih pratitelja koji nisu propustili trenutak biti ponovo bili mali i uživati u pastirskim i seoskim igrama. Djeca su se okušala u raznim ličkim igrama: skok u vreći, povlačenje užeta, jaje u žlici i niz drugih igrica kroz koje su učili kako su se u davnini, čuvajući svoja stada, zabavljala djeca.

Posebno veselo bilo je za vrijeme projekcije filma na u kinu na otvorenom u školskom vrtu gdje su prikazani dugometražni animirani crtani filmovi "Čudesna šuma" i "Čarobnjakov šešir". Izložba dječjih radova rezultat je uspješnog "Ljeta u Mušaluku" na čijem je otvorenju najavljen nastavak rada na "Projektu Mušaluk" s "Jeseni", a potom i "Zimom u Mušaluku".

Muzej Gacke Otočac

IZLOŽBA CRTEŽA ŠPIRE DMITROVIĆA

Detalj iz kataloga Dmitrovićeve izložbe u Otočcu
Detalj iz kataloga Dmitrovićeve izložbe u Otočcu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. KOLOVOZA 2021. U 19 SATI

OTOČAC - Izložbe crteža Špire Dmitrovića u Gackomu pučkom otvorenom učilištu biti će otvorena 2. rujna (četvrtak) u 19 sati.

Izložba zanimljivog naziva - Ego(no)izam - govori o pojavi koja je neodvojiva od čovjeka - o pogreškama proizišlima iz egoizma, ali i o još jednoj pojavi koja je istinski ljudska - o potrebi da se na egoizam ukaže, a pogreške pokuša ispraviti. Izložba je dio ciklusa Lokalni umjetnici u Muzeju kroz koji se od 2014. godine predstavljaju lokalni autori, a obuhvatit će 24 crteža nastala u tehnici poentilizma i jednu drvenu skulpturu.

- Nadahnutnovim životnim iskustvima i promišljanju svijeta u globalu, ovaj umjetnik, duboko prožet humanizom, predstavio nam je estetski dotjerane i vrlo zanimljive, ali intrigrantne crteže. Tako je još jedanput obogatio lepezu raznolikih likovnih interesa i tema.- napisao je u predgovoru kataloga izložbe Jole Bolić.

Špiro Dmitrović (Biskupija kraj Knina 1953) živi u Čoviću kraj od Otočca. Likovnom umjetnošću intenzivnije se počeo baviti tijekom 1990-ih godina. Član je i suosnivač Udruge željezničara slikara "Plavo svjetlo". Do sada je sudjelovao na 50-ak skupnih i 11 samostalnih izložbi. Izložba ostaje otvorena do 30 rujna. (GPOU)

Osnovna škola dr. Franje Tuđmana Lički Osik

LJETO U MUŠALUKU

U Mušaluku je obnovljena školska zgrada i ovog ljeta je okupljalište mladih.

Pred početak prikazivanja prvog filma u školskom dvorištu u Mušaluku
Pred početak prikazivanja prvog filma u školskom dvorištu u Mušaluku
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. srpnja 2021. u 15.45 sati

Pripremila: Tajana Puškarić

MUŠALUK - Nitko zapravo ne zna je li Čudesna šuma strašno daleko ili sasvim blizu, u nju se stiže samo uz pomoć mašte. U samom srcu Čudesne šume nalazi se njen najčudesniji proplanak, tu čarobno stablo pruža moć i zaštitu svakome tko se skloni pod njega.

Kao što čarobno stablo pruža moć i zaštitu u Čudesnoj šumi, tako mušalučka škola čini za svu djecu koja u nju kroče svojim nožicama i čistim srcima. Jučer poslijepodne je tako u sklopu projekta "Ljeto u Mušaluku", u njenom starom voćaru, ispod čarobnih stabala i zvjezdanog neba održana produkcija crtanog filma "Čarobnjakov šešir". Za vrijeme produkcije članovi radne skupine projekta "Mušaluk" podijelili su gledateljima, kojih je bilo stotinjak, kokice i sok kako bi što bolje uživali u ovom malom, ali srcem velikom kinu na otvorenom. Zahvaljujemo svima na tako velikom odazivu, a samim time i na podršci koju nam dajete jer prepoznajete naš rad.

"Ljeto u Mušaluku" svakako još uvijek traje. Utorkom se održavaju likovne radionice, a srijedom pastirske igre i bajkaonice u Područnoj školi u Mušaluku s početkom u 10 sati. Također, 20. kolovoza u 19:30 sati, održat će se još jedna projekcija crtanog filma na otvorenom, a 31. kolovoza održat će se izložba dječjih radova u 18:30 sati. Kao i čudesna šuma ova mušalučka škola vječno će ostati carstvo ljubavi i radosnog života, u njoj ima mjesta za svakoga tko dođe uz pomoć mašte.