Kultura

IZLOŽBA O KRAJIŠKIM UTVRDAMA ZABORAVLJENE STARE UTVRDE MARTHA PREDSTAVLJA LIKU U KRIŽEVCIMA NASTUP GOSPIĆKIH MALIH FOLKLORAŠA NASTUP NA VINKOVAČKIM JESENIMA KULJANI TREĆI U HRVATSKOJ OTKRIVA SE KULTURNA BAŠTINA LIKE MARTHA PONOVO IZLAŽE "LJUBAVNA PISMA" U PUČKOM PIPINI GOSPIĆKI FRAGMENTI ILJADU NIJANSI PLAVE VEČERAS JE IZLOŽBA SLIKA NOVA LIKOVNA RADIONICA ZA DJECU IZLOŽBA ARIANE HERCEG PROSLAVA 167. ROĐENDANA POVRATAK KORIJENIMA AUTOBIOGRAFIJA I POVIJEST ATLETIKE SLAVLJENIČKA MODNA SEZONA PRVI LIČKI FESTIVAL PJESME UMJETNICA ILKIV DOBILA VOJNO ODLUČJE Otvorena izložba Motivi zavičaja IZLOŽBA FOTOGRAFIJA IVANA RUPČIĆA KNJIGA O VATROGASTVU GOSPIĆKI KAZALIŠTARCI IDU NA FESTIVAL DRUGI RASTOČKI SUSRET UČITELJSKA ISKRA NOVA SEZONA FOTOSOFIJE GOSTOVANJE KEREMPUHA PREDSTAVA ZA FESTIVALSKU SELEKCIJU VEČERAS PREDSTAVA ZA FESTIVALSKU SELEKCIJU TRAŽI SE NOVI SUPRUG PRODAJA UMJESTO MUZEJA VERTIKALNI PLES I U BAGU IDEALI SLOBODE I PRAVA SPASIMO KUĆU OBITELJI TURIĆ MIKIĆEVA ZIMA ČUVAR LIKE I LIČANA USPJEŠNO PREDSTAVLJA LIČKU BAŠTINU
	Muzej Like Gospić IZLOŽBA O KRAJIŠKIM UTVRDAMA

	Sinoćnje otvaranje izložbe o austrijskim utvrdama u Lici

	licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 22. rujna 2023. u 1315 sati Piše: Ivan Kovač, kustos Muzeja Like GOSPIĆ - Sinoć je u Muzeja Likeotvorena je izložba "Zaboravljene vojnokrajiške utvrde". Uvodnu riječ je imala ravnateljica Muzeja Tatjana Kolak koja je publici predstavila autore izložbe, Vinka Madiracu, Damira Stanića, Nikolu Cesarika i Ivana Kovača. Ravnateljica se u uvodu osvrnula na činjenicu kako je tema izložbe nažalost rijetko u fokusu znanstvenika i istraživača, a nakon toga je kustos Ivan Kovač izložbu i njenu tematiku predstavio publici. Izložbu je otvorila predsjednica Gradskog vijeća Grada Gospića Anamarija Zdunić. Izložba publici pruža kratki uvod u prostor i period Vojne krajine te predstavlja glavne tipove utvrda i ostalih pograničnih objekata koje se nalaze na njenom prostoru. Glavni dio izložbe čine lokaliteti koje su autori obradili koristeći se multidisciplinarnim pristupom i oslanjajući se na povijesne izvore, arhivsku građu, vojne nacrte i karte, zračne i satelitske snimke te izradom digitalnih reljefnih modela. Postav je dodatno obogaćen predmetima iz Fundusa Muzeja koji pripadaju periodu Vojne krajine. Izložbu prati opsežan katalog i ostaje otvorena do kraja studenoga. ^
	Muzej Like Gospić ZABORAVLJENE STARE UTVRDE Izložba ostaje otvorena do kraja studenoga.



	licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 18. rujna 2023. u 18 sati Piše: Ivan Kovač, kustos GOSPIĆ - Muzej Like organizira izložbu "Zaboravljene vojnokrajiške utvrde" koja će biti otvorena 21. rujna (ćetvrtak) u 19.00 sati u muzejskom Malom salonu. Izložba ima cilj da javnosti približi jedan važan aspekt Vojne krajine tj. kako je u stvarnosti izgledala prva linija obrane s Osmanskim Carstvom i na koji način je ona funkcionirala. Suradnjom četvorice autora i nekoliko institucija izložba predstavlja 23 lokacije, uglavnom na području Like, koje sadrže vojna utvrđenja i druge pogranične objekte. Koristeći se povijesnim izvorima, arhivskom građom, vojnim nacrtima i kartama, te modernim tehnologijama poput zračnih snimki, satelitskih snimki i izradom digitalnih reljefnih modela autori izložbe vračaju ove vojnokrajiške utvrde iz zaborava. Izložba ostaje otvorena do 30. studenog 2023. ^
	Novi uspjeh naše suradnice i štićenice Marthe Miletić MARTHA PREDSTAVLJA LIKU U KRIŽEVCIMA Martha Miletić (18) maturantica Gimnazija iz Gospića ponovo sudjeluje na izložbi slikara Hrvatskog sabora kulture.

	Martha Miletić uz svoj autoportret u Križevcima sinoć na otvaranju izložbe

	licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 16. rujna 2023. u 13-30 sati Priredio Marko ČULJAT GOSPIĆ/KRIŽEVCI - Sinoć je obitelj Milana i Sandre Miletić iz Ličkog osika s kćerkicom Marthom (18) i sinom Ivanom, koji je prešao u šesti razred Osnovne škole dr. Franje Tuđmana u Ličkom Osiku imala prilično naporan dan. Trebalo je otputovati u samo 300 kilometara udaljene Križevce i što prije vratiti se kući. Znači tur-retur brat bratu barem 600 kilometara dnevno. Martha je prije dvije godine po prvi put s jednim grafičkim portretom sudjelovala na natječaju Hrvatskog sabora kulture koji je izložbu imao u Spomen domu ZAVNOH-a u Otočcu, danas Gacko pučko učilište. Za svoj rad dobila je prvu nagradu za portret, a bila je ujeno i najmlađa sudionica natječaja. Ove godine na likovni natječaj Hrvatskog sabora kulture pristiglo je ukupno 312 radova: 283 rada iz 28 prijavljenih likovnih udruga i 29 radova samostalno prijavljenih autora. Pristigle radove vrednovale su članice ovogodišnjeg Povjerenstva: povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i nezavisna kustosica Iva Körbler i akademska slikarica Aleksandra Goreta koje su odabrale su ovogodišnje dobitnike nagrada i pohvalnica HSK-a te radove za izložbu 39. Susreta likovnih stvaralaca. Za izložbu 39. Susreta likovnih stvaralaca koja je sinoć otvorena u Gradskom muzeju u Križevcima odabran je samo 121 rad a među njima je i martin autoportret u boji. Izložba u Križevcima će biti otvorena do 14. listopada. ^
	58. Vinkovačke jeseni NASTUP GOSPIĆKIH MALIH FOLKLORAŠA Nastupila je FS "Degenija" Osnovne škole dr. Jure Turića.



	licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 12. rujna 2023. u 11.45 sati Piše: Voditeljica - učiteljica Antonija Rosandić GOSPIĆ - Folklorna skupina " Degenija" Osnovne škole dr. Jure Turića i ove je godine predstavljala Ličko - senjsku županiju na Dječjim Vinkovačkim jesenima u sklopu 58. Vinkovačkih jeseni. Za sudjelovanje na Vinkovačkim jesenima "Degenija" je odabrana na Županijskoj smotri izvornog folklora u Otočcu. Mali su folkloraši krenuli zorom u subotu, 9.rujna, put Vinkovaca kako bi u večernjim satima nastupili na pozornici kao jedna od dvadeset prijavljenih dječjih skupina- Drugog dana, u nedjelju, 10 rujna, sudjelovali su u mimohodu ulicama Vinkovaca kao jedna od 57 dječjih skupina. Vesela i ozarena lica s ponosom su nosili ličke narodne nošnje te uspješno, kroz pjesmu i plesove predstavili svoj zavičaj. Puni lijepih dojmova, novih prijateljstava i bogatiji za jedno iskustvo sretno su se vratili kući. Neizostavan dio putovanja u Slavoniju jest posjet gradu heroju - Vukovaru, obilazak Vodotornja te odavanje počasti žrtvama Domovinskog rata paljenjem svijeća na Ovčari i Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata. Vinkovačke jeseni svakako su jedna od najprestižnijih manifestacija u svijetu folklora koja pruža velike mogućnosti razmjene iskustava, upoznavanja drugih dijelova prelijepe nam domovine. Stoga s ponosom ističemo kako smo bili dio ovogodišnjih 58. Vinkovačkih jeseni te imali priliku upoznati, druge, a isto tako i pokazati bogatu kulturnu baštinu našega kraja. ^
	Folklorna skupina "Degenija" Gospić NASTUP NA VINKOVAČKIM JESENIMA Gospićki osnovnoškolci nastupaju po peti puta.

	Danas je bila generalna proba Degenije pred pedijatrikms iz Istre, Pruimorja i Like/Snimio Marko Čuljat

	licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 8. rujna 2023- u 14 sati GOSPIĆ - Folklorna skupina "Degenija" koja djeluje pri Osnovnoj školi dr. Jure Turića sutra, u subotu, putuje na Dječje Vinkovačke jeseni, gdje će predstavljati Grad Gospić i Ličko-senjsku županiju. - Ovo je već peti put kako nas naša skupina predstavlja na ovoj prestižnoj manifestaciji. Putuju sutra ujutro u 7 sati, a vraćaju se u nedjelju 10. rujna navečer - kaže voditeljica Antonija Rosandić. (MAČ) ^
	Hrvatski sabor kulture KULJANI TREĆI U HRVATSKOJ Iz 12 županija na Susretu u Županji bilo 370 folkloraša.

	Kuljani za nastupa u Županji/Foto HSK

	licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 29. kolovoza 2023. u 8.15 sati ZAGREB - U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, materijalnu potporu Ministarstva kulture i medija RH te Vukovarsko-srijemske županije prošle subote na punom Trgu kralja Tomislava u Županji održan je prvi dio jubilarnog 30. susreta hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina. Na Susretu je nastupilo 370 folkloraša unutar 12 skupina. U realizaciji Susreta neizostavan doprinos dali su suorganizatori Grad Županja, Turistička zajednica Grada Županje, KUD "Tomislav" Županja i Hrvatsko društvo skladatelja - ZAMP. Pravo sudjelovanja na 30. Susretu, ansambli i skupine, izborili su nastupom na županijskim smotrama kojih je ove godine bilo ukupno 12. Ove manifestacije su diljem Hrvatske od ožujka do srpnja okupile 143 folklorne skupine i 4300 folklornih amatera diljem Hrvatske. Sudionici prvog dijela 30. susreta, kategorija izvornog folklora, bili su: KPD "Bratska sloga" Žrnovo, o. Korčula, KUD "Seljačka sloga" Bobovac, HKUD "Široka Kula" Široka Kula, KUD "Belica" Belica, KUU "Ivan Vitez Trnski" Nova Rača, KUD "Vesela šokadija" Koritna, KUD "Salinovec" Salinovec, KUD "Šijaci" Biškupci, KUD "Lipovac" Generalski Stol, KUD "Prigorje" Križevci, KUD "Josip Kozarac" Štitar i HPD "Zelina", Sv. Ivan Zelina. Po završenom koncertima, tročlano stručno povjerenstvo, u sastavu dr. sc. Iva Niemčić, Josip Forjan, prof. i Duško Topić, prof., održalo je okrugli stol sa sudionicima i proglasilo najuspješnije. Prvu nagradu dobio je KUD "Lipovac" iz Generalskog Stola, drugu KUD "Vesela šokadija" Koritna, dok je treća nagrada pripala HKUD-u "Široka Kula" iz Široke Kule, koji je postao poznat po istraživačkom radu i pjevanju već zaboravljenih ličkih narodnih pjesama. Medijski pokrovitelj bio je Hrvatski Radio Županja, voditeljica programa Zdenka Knežević, a vizual Susreta osmislila je Tina Bauer - Ground Control. Fotografije nagrađenih pogledajte na: www.facebook.com/hrv.sabor.kulture/posts/pfbid09KbHUQFZtKuehDoPdVZTcqLnBz487tRqo9zBBjFz5JDBTdm7RHB2MqxYoenhnyVRl , a više o Susretu pronađite na stranici www.hrsk.hr (LN) ^
	Muzej Like Gospić OTKRIVA SE KULTURNA BAŠTINA LIKE

	Uspon na lokalitet Piplica kraj Lovinca

	licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 13. kolovoza 2023. 16.30 Pripremila: Tatjana Kolak GOSPIĆ - Ovogodišnja sezona arheoloških istraživanja Muzeja Like uspješno je okončana. Na četiri važna lička lokaliteta nastavljena su iskopavanja ili konzervacija arhitektonskih ostataka u svrhu prezentacije bogate ličke prošlosti. Lokalitet Piplica u Lovincu je prapovijesno gradinsko naselje koje se istražuje u suradnji Muzeja i University of Central Florida. Projekt je započeo još 2017., prva iskopavanje je bilo 2019., a nakon stanke, nastavljeno je ove godine krajem svibnja i u lipnju. Cilj je istraživanja evidentirati promjene koje su se zbivale krajem srednjeg i početkom kasnog brončanog doba, kao i migracijski procesi koji se u vremenu od 13. do 11. st. pr. Kr. zbivaju na jugoistoku Europe, a rezultiraju potom formiranjem novih zajednica i kultura. Na ličkom prostoru to su naravno Japodi. Brojni pokretni nalazi, mahom ulomaka keramičkih posuda ukazuju na snažno prožimanje autohtone zajednice, ali i utjecaja sa susjednih područja. Seosko imanje - villa rustica, sagrađeno u Ribniku na položaju Grad i ove godine je u kampanji manjeg obima, otkrivalo svoje ostatke arhitekture kompleksa namijenjenog gospodarskim aktivnostima, ali i uživanju vlasnika posjeda na obalama rijeke Like u razdoblju od 1. do početka 5. stoljeća. Dosad je istraženo 750 četvornih metara, a za očekivati je još toliku površinu. Sjedište krbavskih Kurjakovića nalazi se u njihovu gradu Udbini od kraja 14. stoljeća. Istraživanja se gotovo u kontinuitetu provode od 2008., a ove godine su konzervirani ostaci zapadnog bedema u dužini od 18 metara te zajedno s već konzerviranim i prezentiranim ostacima bedema na jugoistoku i istoku, čine impresivan graditeljski sklop u obrani kružne kule. Nastavak istraživanja Starog grada Otočca provodi se za Gacko pučko otvoreno učilište Otočac. Nekadašnji otočić, omeđen rijekom Gackom i njenim rukavcima je naseljen prije 6000 godina u vrijeme bakrenog doba nositeljima lasinjske kulture. Ovogodišnja se sezona ipak orijentirala na istraživanje novovjekovne sjeverozapadne obrambene kule kako bi utvrdili njezini gabariti i nakon toga konzervirali i prezentirali javnosti. Kula je bila manjih dimenzija i četvrtaste forme te je služila kao stražarsko mjesto. Sagrađena je nakon što je već postojao bedem, a vjerojatno je imala i dvije građevinske faze vezane uz obnovu gradnje zbog devastacije i promjene funkcije. Raduje nas da otkrivamo "tajne" naše kulturne baštine, a time smo je u mogućnosti zaštiti i prezentirati pred očima javnosti. ^
	Uz likovni natječaj Hrvatskog sabora kulture MARTHA PONOVO IZLAŽE Sklonost za crtanje iskazivala je iz najranijeg djetinjstva.

	Martha je slikara Mihića upoznala u baškoj kavi još 2009./Foto arhiva Lika pressa Gospić

	licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 27. srpnja 2023. u 20.45 sati GOSPIĆ - Danas kroz podne obradovao me je poziv pun ushićenja. - Maka prošla sam na natječaju sa svojom slikom.- u daju se pohvalila Martha Miletić, tinejdžerica koja svoje slobodno vrijeme provode slikajući. Sklonost prema umjetnosti iskazala je još u vrtiću u Gospiću i dugogodišnji smo prijatelji što mnoge zbunjuje. Da skratim ona je unuka moje svastike, i odavno mi se uvukla pod kožu. Jednom zgodom kad sam došao po nju u vrtić, teta me pitala da li marta zna plesati, rekavši da je poslije ručka sa zida skinula ličku kapu i stavila na glavu i počela plesati. Bila je jedno vrijeme članica ličkoosičkog KUD-a ali je direktor zabranio da koriste školu a dom kulture je fizički nestao (?) u naselju. Išla je na karate nekoliko godina i kao od šale pravila špagu kod Briksa… Brzo je u školi shvatili računarstvo i počela sama programirati. Nalazili smo se često sa pokojnim prof. Antonom Orzesom, akademskim slikarom i profesorom informatike, a ona je s njim zapodijevala informatičku raspravu. Nije joj to bilo dosta, već ga je pitala da li bi htio pogledati njene slike što radi. Raspravljali su dugo i na njegovu intervenciju prije četiri godine kada je još išla u Osnovnu školu u Ličkom Osiku primljena je u gospićku Likovnu udrugu. I tu je radila pod Orzesovim nadzorom. Sudjelovala je na nekoliko izložbi Udruge a radila je i na muralu, panorami Gospića, koji se već nekoliko godina nalazi u hodniku stare poliklinike Opće bolnice. Uz pomoć profesora Gimnazije i u školi je imala izložbu svojih radova. Prije dvije godine javila se na natječaj Hrvatskog sabora kulture i između 320 odabranih radova iz cijele države dobila je prvu nagradu za crno-bijeli portret. Ove godine ima novog mentora - akademskog slikara Sergija Mihića koji ju uspješno vidi u nove slikarske spoznaje i spoznaju vlastitih mogućnosti. I ove se godine autoportretom javila na likovni natječaj Hrvatskog sabora kulture koji je završen je izborom radova za 39. Susret likovnih stvaralaca i prateću izložbu Susreta. Čak 121 odabrani rad ispunit će galerijski prostor Muzeja Grada Đurđevca gdje će od 15. rujna do 14. listopada 2023. biti postavljena izložba. Na likovni natječaj pristiglo je ukupno 312 radova: 283 rada iz 28 prijavljenih likovnih udruga i 29 radova samostalno prijavljenih autora. Pristigle radove vrednovale su članice ovogodišnjeg Povjerenstva: povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i nezavisna kustosica Iva Körbler i Aleksandra Goreta koje su odabrale ovogodišnje dobitnike nagrada i pohvalnica HSK-a te radove za izložbu 39. Susreta likovnih stvaralaca. Za izložbu je odabran 121 rad a među njima je i Marthin autoportret. ^
	Zadnja predstava Glumaca u Gospiću "LJUBAVNA PISMA" U PUČKOM



	licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 25. srpnja 2023. u 13 sati GOSPIĆ - Večeras u 21 sat je završna predstava kulturnog projekta GUG. Predstava će zbog lošeg vremena biti u Pučkom učilištu. Ovoga puta Planet Art donosi melodramu "Ljubavna pisma". Slavica Knežević je u ulozi Melisse, a Marko Torjanac u ulozi Andyja na scenu neizrecivo sugestivno donose svaku notu ranjivosti, duhovitosti, sudbinske povezanosti, prividne hladnoće, raspojasanosti... ^
	Novi iskorak Likovne udruge Lika Gospić PIPINI GOSPIĆKI FRAGMENTI Fotografije Gorana Pavelića-Pipe izazvale su velik interes.

	Jelić predstavla Pavelića/Snimio Marko ČULJAT

	licke-novine@licke-novine.hr 18. srpnja 2023. u 22.45 sati Pripremio Marko ČULJAT GOSPIĆ - Povodom Dana grada Likovna udruga je u svom podrumskom prostoru doma kulture organizirala i večeras je Gospićanima pokazana izložba fotografija "Gospićki fragmenti 1976. - 1987." Gorana Pavelića-Pipe (69) čiji je ćakan Martin, poznatiji ka Makica, a stričevi su mu bili Blažić i Jole…Iako rođen u Zagrebu rado je često dolazio i dolazi u svoj Gospić. Posjetitelji su se najprije okupili u vani, u dvorištu gdje su stolice bile gotovo sve zauzeta. Priču je otvorio Nikica Jelić, predsjednik Udruge, predstavljajući autora i podbadajući ga potpitanjima poput pravog i pripremljenog voditelja. Večeras je bila zgoda da se okupi više generacija Gospićana i upozna profesora lingvistike koji je za studentskih dana bio fotoreporter u nekoliko redakciji, a svakako je najznačajnija legendarna redakcija Poleta, lista namijenjenog studentariji, a iz koje su potekli čak i svjetski poznati grafički urednici i bezbrojni novinari i urednici. Jedno vrijeme imao je i svoju rubriku u ovim Ličkim novinama. Pipo je ležerno govorio o svom fotografskom radu, a bogami ima i o čemu pričati. Na izložbi su samo 24 fotke malog formata, što je autorski izbor od nekoliko desetaka tisuća negativa u njegovoj fototeci. Na jednom stolu su bile izložene filmske kamere, a među njima i istočnonjemačka Practika prvi aparat koji se mogao nabaviti u bivšoj državi s prizmom i kadriranjem kroz - objektiva. Tu je i sličan neizbježni ruski Zenit, a Rusi su i tada divljali i krali patente i na kamerama promijenili ime i napisali ga svojim klanfama. Bilo je zanimljivo i dobacivanje publike njegove generacije, ali i mlađih… Prilikom razgledavanja fotografija koje pokrivaju raspon od 11 godina i koje su jednostavno potpisane poput: Mika, Dundijeva baka, Azra u kinu "Jedinstvo", Čoka Beli na pecanju, Pauk na koncertu …Gospićani svih generacija koji su stigli sa svih strana imali su i onovremene tumače fotografija Pauka i Jožu iz Lykosa… ^
	Muzej Like za Dan grada Gospića ILJADU NIJANSI PLAVE Večeras se predstavila zagrebačka akademska slikarica Arijana Herceg, čija je majka Vesna iz Gospića.

	Prije otvaranja: zamjenica Kristina Prša, ravnateljica Tatjana Kolak i autorica Arijana Herceg/Snimio Marko ČULJAT

	licke-novine@licke-novine.hr 17. srpnja 2023. u 22.30 sati Pripremio Marko ČULJAT GOSPIĆ - Drago mi je da nas je Muzej ponovo obradovao kvalitetnoj likovnom izložbom povodom Dana grada i blagdana sv. Marije Magdalene 22. srpnja i poželjela dobrodošlicu slikarici Arijani Herceg koja ima gospićke korijene. - rekla je večeras otvarajući izložbu Kristina Prša, zamjenica gospićkog gradonačelnika, koja se potrudila za razliku od drugih doći prije termina da bi se upoznala s autoricom i njenim djelom. Kako je vladala nesnosna vrućina otvaranje je bilo u muzejskom dvorištu pod arkadama di je bilo nešto ugodnije. O susretu s autoricom govorila je Tatjana Kolak, ravnateljica Muzeja, kojoj su se u Zagrebu dopale njene slike, i zbog ličkih korijena dogovor je brzo sklopljen i tako je izložba Posljednje oaze (plava izložba) stigla u glavni grad Like i okolice gdje ostaje otvorenom do kraja kolovoza. - Među pejzažima šume, planine, mora i neba je i jedan iz Čanić Gaja. Autorica radi plavim bojama uključujući i ultramarin, a njeni radovi su na granici apstraktnog i figurativnog slikarstva. - rekla je Vesna Bunčić, muzejska savjetnica. Autorica je istakla ponos da izlaže u gradu gdje je rođena njena majka Vesna, inače kćerka poznatom Slavka Knezovića, vlasnika restorana Tri ferala u Kaniškoj ulici. Večeras je uz njene roditelje na otvaranju bio i ujak Mili Knezović. ^
	Mihićev mediteranski vrt u Bagu VEČERAS JE IZLOŽBA SLIKA Jutros je u kavu poranilo desetak mladih slikara u likovnu radionicu.

	Nakon odlaska mladih slikara trebalo je malo urediti KAvu za večerašnju izložbu(Snimio Ivan Miletić

	licke-novine@licke-novine.hr 15. srpnja 20223. u 11 sati Dojavio i snimio: Ivan Miletić KARLO/BAG - Marina i Sergije Mihić kome je majka Bažanka od Budaka, naslijedio je dio obiteljske Kave, tvrđave u istočnom dijelu grada blizu župne crkve ev. Karla Boiromejskog. Proteklih dvadesetak godina Kava je uređivana, sanirana, a uz to Sergije Mihić je neumorno stvarao i u Bagu i u Gospiću gdje također ima atelje, ali i izložbeni salon. Jutros rani sa svih strana Baba u Kavu je hitalo desetak dječaka i djevojčica, kako reče jedan od sudionika, koji nam je i poslao fotografija sa slikama u Kavi, Ivan Miletić, unuk babe nade i dida Ivice i praunuk babe Marte, uz Bažane bilo je i Purgera i Riječana. Iskusna su to djeca koja su se ugodno družila s Mihićima, lipo su slikali i produbljivali su svoja priojateljstva. Ostalo pučanstvo će imati priliku razgledati njihove radove na izložbi u Kavi koja će poćeti u 19 sati. ^
	Mediteranski vrt Karlobag NOVA LIKOVNA RADIONICA ZA DJECU Radionica se održava u petak i subotu

	Plakat baške likovne radionice

licke-novine@licke-novine.hr 13. srpnja 2023. u 18.45 sati KARLOBAG - Likovne radionice u Atelijeru Mihić tradicionalno se održavaju u prostoru Mediteranskog vrta iznad Gradske plaže. Radionice su predviđene za djecu školske dobi, a odvijaju se kroz dva dana. Akademski slikar Sergije Mihić u teoretskom dijelu, upoznati će djecu s poviješću baštinjenog prostora, a kroz praktičan rad djeca će se upoznat sa slikarskom pojmovima i nekim od slikarskih tehnika. Namjera je ovim radionicama potaknuti dječju kreativnost i maštu, te im omogućiti uvid u bogatstvo svijeta umjetnosti, s posebnim naglaskom na identitetu i pripadnosti. Radionica se održava u suradnji s Turističkom zajednicom sutra i prekosutra, petak i subota, 14. i 15 srpnja od 9 do 11 sati. (MM) ^
Muzej Like Gospić IZLOŽBA ARIANE HERCEG



licke-novine@licke-novine.hr 12. SRPNJA 2023. U 9.15 SATI GOSPIĆ - U sklopu obilježavanja Dana grada Gospića, 22. srpnja i blagdana sv. Marije Magdalene te jednomjesečnih manifestacija "Srpanj u Gospiću", Muzej Like organizira izložbu iz ciklusa Lička korjenika koja će biti otvorena 17. srpnja (ponedjeljak) u 20.30 sati u muzejskom Malom salonu. Izložba je dio ciklusa unutar kojega će se predstaviti mlada zagrebačka umjetnica Ariana Herceg. Akademiju je završila u Zagrebu (2021), a na izložbi u Gospiću će predstaviti svoj ciklus Posljednja oaza (plava izložba) s kojim se slikarica prvi put javno predstavila zagrebačkoj publici prošle godine. Riječ je o ciklusu od deset slika velikih formata, različito obojanih površina plave boje, koji je započela pri završetku, a nastavila s njim i nakon studija. Motivi njezinih pejzaža, različitih plavih nijansi, ekspresivnog karaktera i sadržajne komunikacije s prirodom, svedeni su na dva elementa - zemlje (tla) i neba u kojima je "u optoku plavog pigmenta i u brazdama paste prepoznala energiju koja gradi i razgrađuje oblike.", kaže u uvodnom tekstu kataloga Vesna Bunčić, muzejska savjetnica i autorica likovnog postava izložbe. Izložba ostaje otvorena do 31. kolovoza 2023. (MLG) ^
Memorijalni centar Nikole Tesle PROSLAVA 167. ROĐENDANA



licke-novine@licke-novine.hr 8. srpnja 2023. u 12 sati SMILJAN - Povodom obilježavanja 167. rođendana Nikole Tesle i 18.-te godišnjice Memorijalnog centra Nikole Tesle, nastavlja se organizacija okruglih stolova posvećenih ličkom geniju. Ovogodišnji Okrugli stol pod nazivom "Tesla - čovjek ljudskih osobina", usmjeren je ka otkrivanju genijevih "poroka" koje je pretočio u pozitivne misaone procese koji su doprinosili njegovoj vještini i uspješnosti u društvenim igrama. Pet pozvanih predavača, govorit će s psihološkog aspekta o učincima ovisnosti općenito, mentalnim vještinama, matematičkim Teslinim sposobnostima i "grijesima" iz mladosti te otkriti draži karambol biljara u kojem je Tesla slovio kao vrhunski igrač. Upravo u partiji karrambol biljara s Domagojem Humom, reprezentativcem i prvakom Hrvatske u karambolu, u ulozi Nikole Tesle, posjetitelji će moći iskušati svoje vještine. Sve započinje u 12 sati promocijom posebnog izdanja Teslinog centra s prošlogodišnjeg okruglog stola pod nazivom "Hidrocentrala Teslinog doba danas" kao trajni doprinos o nekim, možda manje poznatim, aspektima Teslina života. Ujedno je okrugli stol i mjesto našeg preispitivanja gdje je civilizacijski napredak danas i naša suvremenost pozicionirana u odnosu na vrijeme genijevog intenzivnog rada. Iako je ponedjeljak, Centar je otvoren za sve posjetitelje, uz besplatan ulaz. Stoga se pridružite rođendanskoj proslavi u Smiljanu, 10. srpnja, od 12 do 18 sati. (T.K.) PROGRAM POGLEDAJTE NA POVEZNICI: www.licke-novine.hr/oglasi%202018/oglasi.html ^
Susret u Podlapcu POVRATAK KORIJENIMA Zahvaljujući knjigama Đure Mesića, koji i sam ima ličke korijene, prošle nedjelje u Podlapcu je bilo i Amerikanaca.

Župnik s gostima iz Amerike i autorom knjige o Podlapcu

licke-novine@licke-novine.hr 20. lipnja 2023. u 9.30 sati Za Ličke novine piše Đuro Mesić PODLAPAC - U prošlu nedjelju u ovo ličko selo, koje je tijekom Domovinskog rata skupa sa stanovništvom bilo okupirano, iz SAD-a, točnije iz Chichaga stigla sa obitelji Deborah Paun Stanić, praunuka Stipana i Rože rođ. Karakaš koji su u Ameriku otišli prije 116 godina gdje su i vjenčani. Stigli su i unuci Stipanova brata Pauna Adama i Julke rođ. Rosandić, Gordana Petak iz Bjelovara i Srećko Patekar iz Zagreba. Ispred podlapačke župne crkve sv. Jurja bilo je mjesto upoznavanja dalekih rođaka, a svi zajedno su bili na svetoj misi koja je služena za njihove pretke, a predvodio ju je župnik vlč. Josip Šimatović. Nakon svete mise organiziran bio je domjenak s domaćim kolačima iz Bjelovara i raznim napitcima na kojem su ostali svi prisutni mještani i župnik. Nakon domjenka Pauni su obišli zaseok Paunovo brdo, mjesto i kuću njihovih predaka na kojoj je upisana godina izgradnje 1913. Zaseok, u kojem je nekada bujao život, je zarastao u travu jer u desetak kuća živi samo jedan stanovnik. Zaseok Karakaši nije bilo moguće obići autom jer tamo već dugo nitko ne živi. Obišli su i zgrade škola njihovih predaka u Podlapači (druga i treća zgrada, jer je prva davno srušena). Poklonili su se i zapalili svijeću kod spomenika svim poginulim Podlapčanima u Drugom i Domovinskom ratu, te kod križa na mjesnom groblju za sve umrle. Kako nasljednici iz SAD-a ne znaju jezik predaka u komunikaciji su pomogle stalno prisutne sestre blizanke Kristina i Martina Perković, rođene Podlapčanke. Glavni "krivac" spajanja dalekih rođaka je pisac-istraživač i autor ovog teksta Đuro Mesić i njegove knjige o Podlapači, posebno "Rodoslovlja obitelji Podlapca/Podlapače". Kako su knjige dostupne na web stranici: zavicaji.net Deborah se prije dvije godine javila tražeći pomoć u želji za novim saznanjima. Pomogla je da se vjenčanim dokumentima njenih predaka, koje je poslala iz Amerike, oni mogu povezati u njihova rodoslovlja što je bilo posebno značajno za prabaku Rožu rođ. Karakaš. Tako se klupko zakotrljalo, a autor je pozvao još dosta daljnjih rođaka koji se nisu odazvali iako žive u selu. Svih prošlih godina on je već povezao puno obitelji u Hrvatskoj i svijetu od kojih su neki već bili u Podlapači, a to mu je najveće priznanje dobrog pisano-istraživačkog rada. Dan kasnije pozivom rodbine i poruka koju je dobio od Deborah govori o zadovoljstvu: "Moja obitelj i ja smo uživali u svakom trenutku u Podlapači! Radujem se povratku jednog dana". ^
Bibliografski izlog Ličkih novina AUTOBIOGRAFIJA I POVIJEST ATLETIKE Dobili smo novu knjigu Milana Oreškovića, atletičara ličkih korijena.

Detalj korica Oreškovićeve knjige

licke-novine@licke-novine.hr 18. lipnja 2023. u 19 sati Pripremio: Marko ČULJAT GOSPIĆ - Prekjučer nam poštar u redakciju donese oveću zračnu kuvertu, od nepoznatog pošiljatelja - Milana Oreškovića iz Zagreba. Kuverta se brzo otvara i vadi oteška knjiga "Živjeti atletiku" koja je u Zagrebu izašla prošle godine. Autor je Milan Orešković (71) Slavonac ličkih korijena iz Konjskog Brda kraj Perušića. Izdavač ove opsežne autobiografske i povijesne knjige je zagrebački Source. Uz autora urednikom je bio i Branko Gradelj, koji je ujedno i grafički urednik i vlasnik izdavača ali i digitalne tiskare Studio Moderna. Knjiga je to u višebojnom tisku srednjeg formata, opsega 252 strane. U njoj je Orešković opisao svoj put sportaša i atletičara čime je zaorao duboku brazdu u hrvatskoj atletici. Za njegovo bavljenje atletikom "krivac" je ujak Stipe, agronomom, koji je bio prijatelj s kolegom Antom Ledićem, legendarnim višebojcem, a kasnije uspješnim gospodarstvenikom u Zagrebu. Uglavnom ujak je netijaku je pričao o atletici, a kod dida i bake u Konjskom, gdje su preko ljeta boravili nekoliko godina, napravio mu je i prvu atletsku stazu. Staza je bila precizno izmjerena i označena kamenčićima na kojoj je mali Mile najčešće trčao pet kilometara s ciljem nekoga rezultata kojeg je svojim zvukom označavala - vekerica. Kako su se treninzi nakupljali imao je sve manje zaostatka do njenog oglašavanja. Sticajem okolnosti 1963. završava peti i šesti razred Osnovne škole Martina Hećimovića-Bracije u Perušiću, pješačeći svakog dana iz Konjskog do škole četiri kilometra, i isto toliko natrag. Vraća se u Zagreb i završava osnovnu školu i upisuje se u Atletski klub "Dinamo". Tada ga je i majka podržavala na sve načine da se bavi atletikom. Sašila mu je bijele gaćice s prorezom da ge ne žuljaju kad vježba… Gimnaziju je maturirao u Zagrebu (1969) i već iduće godine polaže ispite za atletskog suca. Za godinu dana imao je prvi nastup za juniorsku reprezentaciju Jugoslavije a iduće godine za seniorsku. Nije zapustio studij i diplomira književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1971). Poslije vojske završava tečaj za atletskog trenera i zapošljava se kao profesionalni trener u AK-deu "Dinamo" (1977). Iste godine s prof. Nikolom Despotom osniva Zbor atletskih trenera Hrvatske, i diplomira za višeg trenera atletike (1980). Nakon toga zaredale su se brojne funkcije u atletskim organizacijama: Zagrebački atletski savez, Hanžekovićev memorijal, izbornik hrvatske reprezentacije (1988 - 1997), Svjetski atletski kup u Splitu (2010)… sve do odlaska u mirovinu (2016) Knjiga je nepresušno vrelo za povijest hrvatske atletike, pa i šire. Saznajemo da je savjetnik Atletskog saveza Jugoslavije bio lička korjenika Dane Korica. Orešković je i autor knjige "100 godina HAS 1912. - 2012." ^
Fotosofia 18 Fashion Day SLAVLJENIČKA MODNA SEZONA

Detalj s Fotosofije/Snimio Krume IVANOVSKI

licke-novine@licke-novine.hr 16. lipnja 2023. u 12.30 sati Fotografije: Krume Ivanovski ZAGREB - Rijetki su fotografi koji se nisu okušali ili barem sanjali okušati se u modnoj fotografiji. No, realizirati jedno takvo snimanje priličan je izazov. Trebaju ti modeli, stilisti, odjeća, make up artisti, frizeri... Sjećam se svojih prvih snimanja 'modne' fotografije prije 30-ak godina. Srećom, među prijateljicama sam uvijek uspijevao pronaći modele koji su bili spremni pozirati 'umjetniku u usponu'. Kako bi mladi fotografi startali na višem nivou nego ja, osmislio sam Fotosofia Fashion Day.- kaže Damir Hoyka, pod čijim se umjetničkim vodstvom ovih dana u Zagrebu održalo modno snimanje, jedan od najizazovnijih treninga za polaznike njegova seminara Fotosofia koji ove sezone slavi - 18. rođendan. Pozornica ovogodišnjeg snimanja bila je Wespa Spaces, zagrebački coworking prostor čije je moderno uređenje inspiriralo fotografe da izvuku maksimum iz kreacija modnih dizajnerica Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu Patricije Bartolec, Jagode Kukulj i Kristine Stojadinović. Kreacije su nastale pod mentorstvom izv. prof. mr. art. Jasminke Končić, a za manekenke se pobrinula Tihana Harapin Zalepugin, vlasnica modne agencije Talia Model. - Fotosofia me odmah 'kupila' kao projekt jer je odličan poligon za pronalaženje novih modnih talenata. Iznjedrila je mnoga, danas etablirana imena i meni drage suradnike. Ostajem odana ovom projektu i jedva čekam vidjeti krajnji rezultat. Hvala Hoyki što ustrajno brine za naše malo, ali ambiciozno modno tržište. Sretno dalje.- rekla je Tihana Harapin Zalepugin, jedna od naših najpoznatijih modnih agentica. Osim Hoyke, mlade fotografe je tijekom snimanja vodio Denis Butorac, nekadašnji seminarist Fotosofije, a danas jedan od najperspektivnijih fotografa nove generacije. - Već na početku bavljenja fotografijom, sa svojih 18 godina bio sam polaznik šeste Fotosofije. Za nekoga tko tek otkriva čari fotografije, bilo je to važno iskustvo i odlična odskočna daska. Osim prilike da napravim nove radove, steknem iskustvo i naučim raditi u okvirima i sa zadanim terminima, Fotosofiju ću najviše pamtiti po ljudima s kojima sam i danas, 12 godina kasnije, u dobrim odnosima. To naravno uključuje i Hoyku koji je ulogu mentora nastavio i po završetku seminara pa mi je iznimno drago što se družimo i surađujemo i dalje, dok sam ja posljednjih nekoliko godina u novoj ulozi: onoj predavača i asistenta. Modna fotografija mi je osobito bliska i drago mi je što mogu svoje iskustvo prenositi na nove generacije Fotosofa što doživljavam kao zaokruženu cjelinu. Lijepo je vratiti se i nastaviti tamo gdje si i sam počinjao.- otkrio je Hoykin asistent Denis Butorac pod čijim su vodstvom fotografi snimali Luccianu Ćebo, Karlu Dodig i Olgu Herceg, modele agencije Talia Model, dok su za šminku i styling frizura bile zadužene Željka Juričić, Lea Knežević i Monika Maček iz Callegari-talijanske škole mode i dizajna. Zadovoljstvo uključivanjem u projekt istaknula je i Ivana Zelić, voditeljica škole Callegari iz Splita: - Još jedna godina Fotosofije nova je prilika da naše vizažistice iskažu svoj talent. Kroz fotosnimanja na tom seminaru dobile su priliku prezentirati do sada stečena znanja, te doživjeti drugačije iskustvo rada. Zahvaljujemo gospodinu Hoyki na povjerenju i prilici da svaka nova generacija sudjeluje u tom jedinstvenom projektu. Više o Hoykinoj Fotosofiji na poveznici: http://www.hoyka.com (FS) P.S.: U novinarstvu nije uobičajeno pisati post skript, ali urednik portala nije mogao odoljeti izazovu da ne komentira lokalnu situaciju s tzv. snimateljima. Primijetio sam da ti "snimatelji", zahvaljujući roditeljima imaju grozno skupu opremu svjetski najpoznatijih marki foto-kamera. Ali nažalost, to još nisu, a nadam se da i neće nikada biti "pametne" kamere pa da takvim "snimateljima" odaberu kompoziciju koju će za koji trenutak objaviti na svom nekakvom mrežnom profilu, a što je još gore na nekakvom portalu ili video kanalu. Posebno ovi videaši su čudni tipovi, samo im je zanimljivo u Lici i okolici ono ružno: snimaju koju psihički labilnu osobu i to godinama, a o estetici filma, odnosno o pravopisu i stilistici filmske rečenice, kadrovima, rakusima, stereotipima ili ne daj bože o međukadorvima i simbolima, pojma nemaju i ponose se tim smećem i debelo zarađuju mjesečno i po nekoliko tisuća eura bez plaćanja poreza. Čak letjelicama snimaju i vojne objekte igrajući se domaćih izdajnika…I na kraju kod Hoyke na besplatnoj poduci s ličkog područja i okolice ovih godina bio je čak samo jedan polaznik koji mnogo toga nije ni naučio ni shvatio što se vidi po tisućama objavljenih fotografija nakon seminara. (Marko Čuljat) ^
Inicijativa ličkih glazbenika urodila plodom PRVI LIČKI FESTIVAL PJESME

Detalj prošlogodišnje "generalne" probe na Jeseni u Lici

licke-novine@licke-novine.hr 5. srpnja 2023. u 12 sati GOSPIĆ - Ernest Petry, župan Ličko-senjske županije, imenovao je Organizacijski odbor za "LIKA FEST 2023.", festival tamburaške, zabavne i pop glazbe koji će se održati 29. rujna 2023. godine u Gospiću u sklopu manifestacije Jesen u Lici, za što je prošle jeseni izvršena "generalna" proba. Za Festival će biti odabrano šesnaest skladbi, od kojih će otprilike polovica biti klasične tamburaške skladbe, dok će druga polovica biti iz zabavnog i pop žanra. Kriterij za odabir skladbi je isključivo umjetnička vrijednost, s posebnim naglaskom na kvalitetu glazbe i stihova, kao i cjelokupnog djela. Natječaj za nove skladbe otvoren je do 1. srpnja 2023. godine, a rezultati natječaja bit će objavljeni do 15. srpnja 2023. godine. Skladbe se mogu prijaviti isključivo putem e-pošte na adresu likafest@licko-senjska.hr . Uz skladbu, prijavitelji trebaju poslati i demo snimku s izvođačem koji će pjevati na festivalu, te primjerak stihova. Izvođač prijavljen na natječaju mora biti isti izvođač koji će nastupiti na festivalu. Stručno povjerenstvo, sastavljeno od predsjednika i četiri člana, odabrat će skladbe za festival, a također će odlučiti i o pozivanju renomiranih hrvatskih autora i izvođača da sudjeluju na festivalu. Sudionici festivala obvezni su sudjelovati u medijskim i sponzorskim kampanjama festivala, uz potpisivanje odgovarajućeg ugovora. "Lika fest 2023." održat će se u Gospiću, 29. rujna 2023. godine, uz izvedbu svih izvođača uživo. Sve izvedbe bit će snimljene, obrađene u postprodukciji i objavljene na nosaču zvuka. Za soliste će biti osigurana glazbena pratnja. Za sve dodatne informacije, možete se obratiti na e-mail likafest@licko-senjska.hr ili na telefona 053/588-243; 098/497-440 (Milan Ostović). (LSŽ) ^
Post festum UMJETNICA ILKIV DOBILA VOJNO ODLUČJE Marianna Ilkiv nastupila je u Gospiću na proslavi Dana ličko-senjske županije.

Umjetnica Ilkiv u društvu domaćina u Gospiću 23. svibnja

licke-novine@licke-novine.hr 5. lipnja 2023. u 7,45 sati GOSPIĆ - Mariannu Ilkiv, renomirana ukrajinska glazbena umjetnicu i osnivačicu škole pjevanja za doprinos ukrajinskim oružanim snagama ministar obrane Ukrajine, Oleksij Reznikov, osobno je dodijelio Ilkiv državnu nagradu i medalju "Za pomoć Oružanim snagama Ukrajine". Ovaj počasni trenutak dogodio se nekoliko dana nakon njezina nastupa 23. svibnja povodom Dana Ličko-senjske županije u Gospiću. Ilkiv, koja je aktivno podržavala svoju domovinu od početka ruske agresije na Ukrajinu, već je nekoliko puta nastupala u Ličko-senjskoj županiji na poziv župana Ernesta Petryja. Ovi nastupi uključuju prošlogodišnju manifestaciju Jesen u Lici, kao i niz drugih događanja. Ilkiv, osim što je istaknuta akademska glazbenica, u Ukrajini vodi i vlastitu školu pjevanja. Upravo ovdje pokazuje svoju strast prema umjetnosti i mladima, prenoseći svoje bogato iskustvo na nove generacije talentiranih pjevača. U sklopu njenih planova za budućnost, Ilkiv je izrazila želju da otvori glazbenu školu pjevanja u Gospiću, što bi bilo dobrodošlo proširenje njenog utjecaja na glazbeno obrazovanje. Očekujemo da će ova nova škola biti izvor inspiracije i prilika za mlade glazbenike u regiji. - Na kraju, želim Marianni puno uspjeha u daljnjoj glazbenoj karijeri i radujem se njenim budućim nastupima u Hrvatskoj i Ličko-senjskoj županiji. - ističe Ernest Petri, ličko-senjski župan. (LSŽ ^
Muzej Like Gospić i Hrvatski školski muzej Zagreb Otvorena izložba Motivi zavičaja Gospićanina Ivana Rubčića (1886 - 1940).

Rubčićevi originalni negativi na staklu bili su u vitrini/Snimio Marko ČULJAT

licke-novine@licke-novine.hr 18. svibnja 2023. u 14.30 sati Pripremio Marko ČULJAT GOSPIĆ - Povodom Međunarodnog dana muzeja Muzej Like i Hrvatski školski muzej iz Zagreba priredili su izložbu Elizabete Serdar Motivi zavičaja Ivan Rubčić (1886 - 1940) učitelj i fotograf. Izložbu svog predšasnika otvorio je Josip Štampar, aktualni ravnatelj Gimnazije, a bili su nazočni i gimnazijalci. Evo što pronalazim u rukopisu novog izdanja Likapedije o autoru dokumentarnih i umjetničkih fotografija: RUBČIĆ, Ivan, profesor i fotograf (Gospić, 22. XII. 1886. - Sisak, 2. XII. 1940.). U rodnom gradu polazio pučku školu (1892 - 1896) i maturirao Kraljevsku veliku gimnaziju (1986 -1904). Studirao je sedam semestara zemljopis i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a osmi u Grazu i nakon diplomiranja zaposlio se na Kraljevskoj realnoj gimnaziji u Petrinji (1908). Već iduće školske godine prelazi u Gospić i nakon više promaknuća dobiva titulu profesora (1916). Premješten je za upravitelja Državne realne gimnazije u Ilok (1919). Zatim je premješten u Kragujevac (1920). Nakon toga i dalje radi u Srbiji i na osobnu molbu prelazi u Veliki Bečkerek, danas Zrenjanin (1921) i najzad u Leskovac (1924). U rodni grad se vraća u studenome 1924., a zatim ga vlasti premještaju na Državnu realnu gimnaziju u Sisak (1931) gdje je u tri navrata obnašao dužnost ravnatelja. Kako je uočljivo ovog Ličanina vlastordršci su u Kraljevini Jugoslaviji premještali od nemila do nedraga kao i ostale napredne profesore koji se nisu mirili s režimom. U Kragujevcu su ga zvali "Hrvatski konzul" što dovoljno govori o njegovim prohrvatskim stavovima, koji u ono vrijeme baš i nisu bili poželjni. Zbirke školskih izvješća Hrvatskog školskog muzeja svjedoče o njegovim službovanjima. Premda je bilo uobičajeno da se učitelje dekretima, prema potrebi, premješta u različita mjesta službovanja, Rubčića su ipak premještali prečesto. Zemaljskom povjerenstvu za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu Rubčić je poslao deset fotografija s pridruženim opisima spomenika ličkoga podneblja i molbom da ga imenuju konzervatorom, odnosno terenskim povjerenikom službe (1915). Unatoč započetoj terenskoj suradnji s konzervatorima i svojevrsnoj preporuci Josipa Brunšmida, ravnatelja Arheološkoga odjela Narodnoga muzeja, profesora arheologije na Zagrebačkom sveučilištu te tadašnjega predsjednika Zemaljskoga povjerenstva, tadašnji tajnik Gjuro Szabo potpisao je odbijenicu. Fotografska zbirka od 16 fotografija iz mjesta u kojima je radio i djelovao sačuvana je u konzervatorskoj Fototeci Ministarstva kulture i medija RH. Osobito vrijednu građu, 1088 staklenih foto-ploča (negativa) različitih formata, Hrvatskome školskom muzeju darovala je gospođa Branka Kovačević (2019). Kolekcija sadržava različite motive - pojedinačne i skupne, obiteljske portrete, različite događaje, mjesta i krajolike Hrvatske (Gospić, Smiljan, Velebit, Novalja, Split, Šibenik, Sisak, Letovanić…) iz vremena od 1910. do 1939. Nekoliko je dosad neobjavljenih snimaka vezano za Smiljan i Nikolu Teslu. Njegove su snimke objavljivane u časopisu Svijet samostalno ili uz članke, fotoreportaže koje promoviraju ljepotu, običaje i povijest Hrvatske. U tom je časopisu bio i nagrađen trećom nagradom na Fotoamaterskome natječaju (1931), a svoja zapažanja objavljivao je i u dnevnom tisku. Fotografiju je koristio u stručno-operativne svrhe, međutim na temelju međuratnog popularnog tiska i ostalih pisanih izvora saznajemo da se fotografskom mediju jednako uspješno priklanjao i u umjetničkom stvaralaštvu. Bio je iznimno obrazovana osoba, koja je svoje znanje i interese nadograđivala i širila tijekom čitavog života. Osim što je besprijekorno govorio njemački jezik i što se korektno služio talijanskim. Prosvjetni poziv nadopunjavao je arheološkim interesima. Svoja arheološka zapažanja objavljivao je u dnevnom tisku, a bio je i strastveni numizmatičar te vlasnik pozamašne zbirke rimskog novca. Bio je oženjen i imao je troje djece. ^
Suradnja Muzeja Like i Hrvatskog školskog muzeja IZLOŽBA FOTOGRAFIJA IVANA RUPČIĆA

Jedna staklena negativ ploča prof. Rubčića i nakon stoljeća ne blijedi....

licke-novine@licke-novine.hr 16. svibnja 2023. u 17 sati Piše: Tatjana Kolak, ravnateljica Muzeja Like Gospić GOSPIĆ - Učitelj i profesor, zaljubljenik u fotografiju, Ivan Rubčić (Gospić 1886. - Sisak 1940.). Rođen od oca Grgura Leopolda, trgovca, porijeklom iz Jezerana i majke Antonije, rođ. Žagar iz Gospića. Pučku školu i Kraljevsku veliku gimnaziju pohađao u Gospiću. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu i Grazu i završio povijest i zemljopis. Prvo radno mjesto je u Petrinji (1908)., a od 1909. u Gospiću (1909 - 1919), zatim je u Iloku upravitelj Državne realne gimnazije. Iduće godine premješten u Kragujevac pa u Zrenjanin (1921), a 1924. u Leskovac. Pod kraj iste godine vraća se u Gospić, a 1931. premješten je u Državnu realnu gimnaziju u Sisku, gdje je u tri mandata bio i ravnateljem. Izložba Motivi zavičaja, autorice Elizabete Serdar, iskazuje svu ljepotu fotografija koje je snimio Rubčić službujući u raznim mjestima, a najveći broj fotografija odnosi se na Gospić i Sisak. Gospićke fotografije možemo podijeliti i u dvije grupe kako se kronološki odvijala i njegova profesura. Neke od fotografija ističu se svojom umjetničkom vrijednošću, dok su ostale izrazito dokumentarnog obilježja, ističući ljude, situacije i događaje. I kulturna baština koja pomalo nestaje, u fokusu je njegova interesa, a svakako je ekspresivna fotografija rekviriranih zvona 1914. Gospićke vizure, premda i danas prepoznatljive, očaravaju nepoznatim detaljima, jednako kao i Cvjetnica pred Katedralom, sajmeni dani, posjet kralja Aleksandra ili sanjkalište u Jasikovcu… Izložba je nastala zahvaljujući daru od 1088 staklenih fotoploča (negativa) Branke Kovačević 2019. Hrvatskom školskom muzeju. Predstavljena javnosti prošle godine u Tehničkom muzeju Nikole Tesle u Zagrebu, gostovala je u sisačkom muzeju, a ove godine, zahvaljujući međumuzejskoj suradnji Muzeja Like Gospić i Hrvatskog školskog muzeja, obilježavamo Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja njegovom izložbom u Gospiću koja se otvara u GAleriju Muzeja u 13 sati. ^
Uz 20. obljetnicu KNJIGA O VATROGASTVU

Smotra pripadnika DVD-a Pazarište/Snimio Marko ČULJAT

licke-novine@licke-novine.hr 8. svibnja 2'23. u 21.15 sati ALEKSINICA - U subotu su članovi DVD-a Pazarište i brojni gosti cijelo popodne slavili prvu obljetnicu. Naime, krajem srpnja 2003. sastao se inicijativni odbor za osnivanje DVD-a u tome dijelu grada Gospića gdje su prije toga veliku štetu nanosili požari na otvorenom prostoru. Za predsjednika Inicijativnog odbora izabran je Karlo Starčević, današnji gradonačelnik Grada Gospića. U sklopu proslave promovirana je i knjiga o vatrogastvu autora dr. sc. Jose Vrkljana "Vatrogastvo na području grada Gospića 20 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pazarišta". Knjigu su zajednički izdali Vatrogasna zajednica Grada Gospića i Ogranak Matice Hrvatske iz Gospića. Na 159 strana autor donosi i veći broj dokumentarnih fotografija iz rada ne samo pazariškog Društva, već podsjeća i na razvoj vatrogastva u ovome dijelu Hrvatske. Zabilježio je i neizbježnu anegdotu s Nikolom Teslom iz daleke 1863. godine. Gospićki vatrogasci nabavili su novu ručnu špricu za gašenje požara i htjeli su njen rad demonstrirati kod benta na Novčici. Međutim, voda nikako da procuri na mlaznici. Na demonstraciji je bio i doseljeni smiljanski pučkoškolac, koji je ušao u mulj na napojilištu stoke, podigao usisnu košaru i spasio obraz vatrogascima. - Vatrogastvo je izrazito društvena, plemenita i korisna aktivnost. Svojim požrtvovanim radom spašavaju ljude, životinje i imovinu u opasnim i teškim situacijama u kojima često moraju donositi odgovorne i trenutne odluke.- napisao je Vrkljan na kraju knjige. (MaČ) ^
HRVATSKI SABOR KULTURE GOSPIĆKI KAZALIŠTARCI IDU NA FESTIVAL 63. festival održava se u Vodicama, nastupa 21 kazališna skupina.



licke-novine@licke-novine.hr 5. svibnja 2025. u 13.45 sati ZAGREB - Čak 21 kazališna skupina, više od 300 glumaca i kazališnih entuzijasta nastupit će na 63. Festivalu hrvatskih kazališnim amatera - nacionalnoj smotri najuspješnijih amaterskih kazališta i skupina. Nastupit će 21 kazališna skupina s preko 300 glumaca a među njima su ponovo gospićki kazalištarci. Festival se održava u Vodicama od 12. do 14 svibnja.Ulaz na sve predstave je besplatan. Odabrane skupine svoje su sudjelovanje osigurale u konkurenciji od čak 130 prijavljenih predstava, a za odabir festivalskih predstava pobrinuli su se izbornici: glumci Olivera Baljak, Mijo Jurišić i Dubravko Sidor, kazališni kritičari Anđela Vidović, Gordana Ostović i Igor Ružić, teatrologinje dr. sc. Sanja Nikčević i dr. sc. Dubravka Crnojević-Carić, redateljica Iva Srnec Hamer, književnik i scenarist Zlatko Krilić te članovi županijskih povjerenstava: glumci Stjepan Eugen Višić, Marko Hergešić, Marija Kolb i Petra Vukelić te dramska pedagoginja Jelena Kovačić. Prema njihovom odabiru izvrsne predstave različitih poetika i žanrova na Festivalu u Vodicama odigrat će: Umjetnička organizacija Točka na i, Zagreb, Dramski studio Zagrebačkog kazališta mladih, Dramski amateri Murter, Sinjsko pučko kazalište, riječka Kazališna grupa Viktora Cara Emina, Amatersko kazalište POU-a Samobor "PAX", Kazališna družina "Rastrepuh" iz Pazina, Metkovsko amatersko kazalište, Češka beseda Treglava, KUU "Seljačka sloga" Nedelišće, Glumačka družina "Komedijaši" iz Stažnjevca, Satiričko kazalište mladih Slavonski Brod, Amatersko kazalište Gospić, Amatersko kazalište Daruvar, Humsko amatersko kazalište, Kazalište "Mika Živković" Retkovci & Gradsko amatersko kazalište Županja, Teatar Kuntrata iz Sv. Filipa i Jakova, Kazališno-dramska udruga "Drski" iz Viljeva, Dramska skupina KUD-a Općine Donji Kraljevec, zaprešićki MAX teatar te u revijalnom programu domaćini - Dramska amaterska družina Vodice. Vrlo važan segment programa FHKA su i okrugli stolovi članova Povjerenstva koji će razgovarati sa sudionicima u cilju evaluacije odigranih predstava i dodatne edukacije sudionika. Festivalski program budno će pratiti prosudbeno povjerenstvo, a u završnici Festivala, 21. svibnja, bit će proglašene nominacije i nagrade u devet kategorija. Organizator Festivala je Hrvatski sabor kulture, suorganizator i vrijedni domaćin je Pučko otvoreno učilište Vodice, a materijalnu potporu održavanju Festivala pružaju: Ministarstvo kulture i medija, Šibensko-kninska županija, Grad Vodice i Turistička zajednica Grada Vodica. Radio Ritam Šibenik i portal InfoVodice. (LN) ^
Njegovanje ličkih tradicija DRUGI RASTOČKI SUSRET

Detalj s Drugog susreta u Rastoci

licke-novine@licke-novine.hr 29. travnja 2023. u 23.20 sati RASTOKA - Na poziv Udruge za promicanje, razvitak i unapređenje života u ovom selu kraj Gospića i nedaleko Smiljana danas se okupio veći broj posjetitelja i sudionika koji njeguju narodne ličke običaje. "Bolje da nestane svijeta, nego da se utru narodni običaji", bio je glavni motiv ovog 2. Susreta prijatelja naselja i sela Like. Na Susretu su se igrale tradicionalne ličke pastirske igre, prosila se lička cura, čijalo se perje, plesalo se, pjevalo se, i to sve u duhu starog vremena Like. Ponosni Rastočani bili su dobri domaćini ovog susreta te nastavljaju dalje s radom Udruge s ciljem da manifestacija postane rastočka tradicija. (Ras.) ^
Uz Noć knjige UČITELJSKA ISKRA



licke-novine@licke-novine.hr 25. travnja 2025. u 21.45 sati GOSPIĆ - Čitateljski klub Iskra, osnovan prije dvije godine na Odjelu za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru, i u ovogodišnjoj Noći knjige sudjeluje s aktivnostima kojima nastavlja promicati kulturu čitanja među studentima učiteljskog studija i stanovnicima lokalne zajednice. Nakon iznimno uspješne prošlogodišnje Noći knjige u kojoj smo postavili kućicu za razmjenu knjiga ispred zgrade Odjela za nastavničke studije te čitali odabrane ulomke književnih tekstova na poznatim gospićkim lokacijama, ove godine željeli smo odati priznanje hrvatskoj književnici, novinarki i aktivistici za ženska prava, Mariji Jurić Zagorki priređivanjem prigodne izložbe povodom 150. obljetnice njezina rođenja. Suradnjom članica čitateljskog kluba Iskra, pod vodstvom asistentice Marine Franić Šimunić, i odjelnih knjižničarki, Dubravke Čanić i Ivane Prpić, u knjižnici Odjela za nastavničke studije priređena je izložba posvećena životu Marije Jurić Zagorke. Otvorenje izložbe bilo je 21. travnja u ugodnoj atmosferi knjižnice gdje su okupljeni mogli čuti ponešto o bogatom i ispunjenom životu i djelovanju Zagorke, te također ulomke iz djela poznatih autora inspiriranih Zagorkom, te ulomak iz Zagorkinog romana Republikanci, u interpretaciji studentica: Andree Dujmović, Eme Franić, Magdalene Nikšić i Ane Škondro. No, kako je Zagorka izvor nepresušne inspiracije svima, i studentice su se potaknute Zagorkinim životom i djelovanjem kreativno izrazile kroz različite vidove umjetnosti - Dora Kabalin poezijom, čitajući svoju pjesmu "Gospođi Mariji Jurić Zagorki", a Katarina Rukavina likovno, portretom Marije Jurić Zagorke. Izložba obuhvaća Zagorkin književni i novinarski rad, ali svakako i aktivistički, feministički angažman. Također, budući da je Marija Jurić Zagorka započela put borbe za prava žena u Hrvatskoj, izložba se dotiče i manifestacije njenoga lika i djela te utjecaja u suvremenom dobu. Sudjelovanjem u manifestaciji Noć knjige želimo "zapaliti iskru" čitanja u široj zajednici te odati počast predugo zanemarivanoj i podcjenjivanoj Mariji Jurić Zagorki, književnici, novinarki i "patuljastoj amazonki hrvatskog feminizma" (Sklevicky, 1988.). Izložba ostaje otvorena do kraja travnja za sve zainteresirane posjetitelje te se može pogledati svakim radnim danom u knjižnici Odjela. ^
NOVA SEZONA FOTOSOFIJE



licke-novine@licke-novine.hr 25. travnja 2025. u 19 sati ZAGREB - Fotosofia, besplatni seminar i workshop za naprednu fotografiju pod vodstvom i umjetničkom direkcijom fotografa Damira Hoyke u osamnaestu sezonu ulazi s jednakom energijom i entuzijazmom kao 2006., ali uz dodatni naglasak na edukaciju, kreativnost i širenje umjetničkih vizija fotokreativaca. Ovogodišnja Fotosofia održat će se u Zagrebu od 12. do 17. lipnja, a petnaest polaznika će kroz intenzivnu šestodnevnu radionicu u teoriji i praksi otkriti kako usavršiti i nadograditi svoja fotografska znanja. - Lijepo je po treći puta dočekati punoljetnost. Najprije svoju, potom od starije kćeri, pa od Fotosofije - projekta čiji sam naziv oduvijek doživljavao kao ime superjunakinje svjetla. Stoga sam još prije 18 godina odlučio da će njezina najvažnija supermoć biti stvaranje paralelne stvarnosti. One u kojoj je edukacija besplatna i zabavna, u kojoj je učenje usmjereno na praktični rezultat i u kojoj nema teritorijalnih niti dobnih granica za sudjelovanje u projektu. 'Stanovnicima' te stvarnosti superjunakinja Fotosofia nastoji pomoći da žive svoj san, pružajući im mogućnost stjecanja znanja i iskustava, umrežavanja i promocije njihovih sposobnosti. Iako su njezine moći usmjerene na fotografiju, primjenjive su i na druge domene, a optimizam i dobre vibracije koje se na Fotosofiji generiraju, osjećaju se među publikom svih profila. - rekao nam je Hoyka i dodao kako se više o seminaru može doznati na službenom instagram profilu projekta @fotosofiahoyka. Jedna od najvažnijih vrijednosti koju polaznici tog seminara dobivaju je objavljivanje radova u medijima - što je za velik broj sudionika prvo takvo iskustvo. Snimanje portreta celebrityja, modne, reklamne i art fotografije održat će se uz kreativno vodstvo Damira Hoyka i asistenciju njegovih Fotosofa (bivših polaznika tog seminara) od kojih mnogi već grade uspješne karijere u raznim fotografskim područjima. Naime, kroz Hoykin seminar je tijekom 18 godina fotografsko obrazovanje steklo 255 polaznika koji su generirali više od 3000 kreativnih fotografija. Prijave na izbor za polaznike seminara otvorene su do 17. svibnja 2023., a kako se prijaviti, pročitajte na www.hoyka.com FOTOSOFIA U BROJKAMA U 18 godina bilo je 255 polaznika seminara, 250 modnih sudionika, 700 modnih fotografija, 900 kreativnih fotografija hrvatskih i regionalnih celebrityja, 700 art fotografija, 700 kreativnih fotografija za pokrovitelje seminara, iz šest država sudionici su bili stari od 18 do 63 godina. (H) ^
Rotary klub Gospić GOSTOVANJE KEREMPUHA



licke-novine@licke-novine.hr 22. travnja 2023. u 20. 40 sati GOSPIĆ - U organizaciji Rotary kluba sinoć je s kazališnom predstavom u glavnom ličkom gradu gostovalo zagrebačko satiričko kazalište "Kerempuh" s predstavom "Traži se novi suprug". - Rotary klub, kao organizator predstave, iskreno se zahvaljuje gledateljima koji su u potpunosti ispunili dvoranu, zahvaljuje se Pučkom otvorenom učilištu na odličnoj organizaciji, glumcima koji su nakon predstave bili oduševljeni kazališnom publikom u Gospiću, te tehničkom osoblju kazališta "Kerempuh". Posebna zahvala rotarijancima koji su došli iz drugih Rotary kluba u Hrvatskoj, te rotarijancu Dušku Ljuštini, dugogodišnjem ravnatelju ovog kazališta, inače Brinjaku, koji je pomogao da "Kerempuh" gostuje u Gospiću. - ističe se u današnjem priopćenju Kluba. Sav prihod od ulaznica biti će usmjeren studentima s područja grada Gospića, koji su slabijeg imovinskog stanja. (RK) ^
Amatersko kazalište Gospić PREDSTAVA ZA FESTIVALSKU SELEKCIJU

Naklon publici/Snimila Martha Miletić

licke-novine@licke-novine.hr 12. travnja 2023. u 21.30 sati Fotografije: Martha Miletić GOSPIĆ - Radi se o sjajnim glumcima, jako uvježbanim, vrlo talentiranima, ugodno sam iznenađen s kapacitetima. No, odabir ovakvog teksta koji je zahtjevan, treba naći dodatni ključ. Predstava je izuzetno zanimljiva, mislim da ima dosta prostora za napredak.- izjavio je za Ličke novine Zlatko Krilić, selektor Hrvatskog sabora kulture i aktualni predsjednik Društva hrvatskih književnika, dodajući da je ove godine jaka konkurencija. Izjava je to nakon večerašnjeg gledanja predstave Amaterskog kazališta Gola Europa po tekstu Milka Valenta. Gospićki kazalištarci prošetali su, preplesali i prepjevali ne samo Hrvatsku i Europu već dobar dio svijeta u kome se i dan danas ratuje. Na kraju su bili nagrađeni pljeskom. Bila je to predstava za festivalsku selekciju Festivala hrvatskih kazališta Hrvatskog sabora kulture. Glumili su: Tatjana Kolak, Maja Brozičević, Davor Rukavina, Nikola Perišić, Vera Poljak, Ružica Grivičić, Marija Šaban, Marija Rubčić i Krešimir Tomljenović. Redateljica je bila Anela Serdar-Pašalić, tehničar rasvjete i tona je bio Bruno Pašalić, tehnička podrška Lucija Ratković, a pjevala je Ivana Rukavina. (MaČ) ^
Amatersko kazalište Gospić VEČERAS PREDSTAVA ZA FESTIVALSKU SELEKCIJU



licke-novine@licke-novine.hr 12. travnja 2023. u 13.15 sati GOSPIĆ - Nakon uspješne premijere nove kazališne predstave Amaterskog kazališta Gospić, Gola Europa, nastale prema dramskom predlošku Milka Valenta, večeras u 19. 00 sati u Pučkom otvorenom učilištu dr. Ante Starčević, održat će se selekcija za 63. FHKA. Gola Europa je dvanaesta predstava gospićkih kazalištaraca i posve je drukčija, izazovnija kako u redateljskom, tako i u glumačkom smislu, a svakako i u dijelu koji se odnosi na percepciju publike. Oštroumno i provokatorski progovara o dekadenciji zapadne civilizacije kroz motive: rata, seksa, krvi i ljubavi. U Goloj Europi - uz mnogo ljekovitog seksa, zapravo jedinog spasa smoždene civilizacije - mlada urbana djevojka tuguje za zaručnikom koji je poginuo u ratu. Na specifičan način s djevojkom tuguje i njezina obitelj, okupljena oko lijesa. Specifičnost kazališnoj predstavi daju likovi i to: redateljica i autor, urbana djevojka, poginuli Robert, ratni veteran, velika mama i tri mažoretkinje. Dekadencija u prvom dijelu predstave pozitivno je nijansirana dok je udrugom vidljiva namjera oštre kritike. Naglasak je na konceptualnom, a ne fabularnom oblikovanju. 1. travnja gospićko je kazalište proslavilo je i obilježilo desetu obljetnicu postojanja i to zanimljivim programom i premijerom Gole Europe uz cijenjene goste: autora teksta Milka Valenta, kazališne, filmske i televizijske glumce Gorana Grgića i Vinka Kraljevića kao i predstavnicu Hrvatskog sabora kulture Martinu Brumen. Podržimo ih i večeras na selekciji za Festival najboljih amatera u RH! (ASP) ^
Rotary klub Gospić TRAŽI SE NOVI SUPRUG U Gospić nakon tri godine pandemije konačno stiže zagrebački Kerempuh.

Scena iz predstave koja stiže u Gospić

licke-novine@licke-novine.hr 6.travnja 2023. u 14.15 sati GOSPIĆ - Lokalni Rotary klub u suradnji s poznatim hrvatskim satiričkim kazalištem "Kerempuh" iz Zagreba i Pučkim otvorenim učilištem "dr. Ante Starčević", 21. travnja s početkom u 20.00 sati organizira popularnu predstavu "Traži se novi suprug". Miro Gavran u ovom djelu s izrazitim simpatijama oslikava prepoznatljive junake naše svakodnevice koji nastoje ostvariti svoje snove i ambicije. Naime, središnji je lik predstave udovica koja odluči pomoću tarot karata i novinskog oglasa pronaći novog muža koji bi trebao zadovoljiti idealne, samim time i nemoguće kriterije. Istodobno, njezin prvi susjed, usamljeni neženja, odlučuje se napokon oženiti… Cijena ulaznice je 10 eura. Ulaznice se mogu kupiti od utorka 11. travnja u Pučkom i kod članova Rotary kluba, a prihod namijenjen je stipendiranju studenata s područja Grada Gospića, koji su nižeg imovinskog statusa. Rotaryjanci pozivaju sugrađane da podrže akciju kupnjom ulaznice, ujedno uživajući u predstavi renomiranoga hrvatskoga kazališta, koja, nakon odgode od gotovo tri godine zbog epidemioloških razloga, napokon dolazi u Gospić. (RK) ^
Zatiranje tragova prošlosti se intenzivno nastavlja PRODAJA UMJESTO MUZEJA



licke-novine@licke-novine.hr 15. ožujka 2023. u 19.15 sati OBOROVO - Kada je Marko Pećina-Makica iz Klanca nakon školovanja u Pazarištu i Gospiću oša na studij veterine koju je diplomirao 1935. godine nije se ni nada da će u tobož pravoj rvatskoj državi biti zapostavljen, iako je u veterinarskoj ambulanti kao studentski lider Sveučilišta u Zagrebu organizirao dobrovoljne akcije njene izgradnje i, koje li slučajnosti, nakon diplomiranja, bio njezinim prvim ravnateljem. Bila je to prva marvinska ambulanta u Kraljevini Jugoslaviji. U toj ambulanti Klančanin je ličija je i ljude, posebice u Drugom svitskom ratu, što izgleda današnjim vlastodršcima u tome kraju Rvacke smeta pa su zato oglasili javnu prodaju ambulante koju će najvirovatnije novi vlasnik srušit i sazidat vilenjačku kućerinu da se zatru tragovi povisti. Ta bi zgrada da je pameti u tome kraju tribala biti spomen-muzej veterinarstva u Rvata. O tome su krajem prošlog miseca pisale austrijsko-rvacke novine 24SATA, čije smo članke odbili zahvaljujući akademiku Marku Pećini, svitski poznatome ortopetu, sinu Makice kome je mama bila iz Brinja. Evo najprvo njijovi životopisa iz rukopisa drugog izdanja naše Likapedije: PEĆINA, Marko-Makica, veterinar (Klanac kraj Gospića, 18. VIII. 1906. - Zagreb, 28. II. 1978.). Rođen je kao posljednje, sedmo, najmlađe dijete, u obitelji poljodjelca Ivana i Ike rođ. Milinković. Osnovnu školu završio je u Pazarištu, Državnu veliku realnu gimnaziju maturirao je u Gospiću (1927) i među 107 studenata upisuje Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirao (1935). Studij se bio otegao jer je odslužio vojni rok u duplom trajanju zbog odustajanja od vojne stipendije. Za vrijeme studija biran je za predsjednika Kluba studenata veterinarske medicine i istaknuto se kao borac za studentska prava, uključio se i u upravljanje đačkim domom u Runjaninovoj ulici, u menzama je bio "glavni" i svugdje gdje su se okupljali studenti. Bio je demonstrator na klinikama Fakulteta gdje ga je zapazio prof. dr. inž. O. Köster. Tijekom studija bio je član Hrvatskog akademskog športskog kluba (HAŠK) i postizao vrhunske rezultate u atletici (bacanje kugle i trčanje-sprint). Isto tako nastupao je i po proslavama ličkih zavičajnih klubova i pobjeđivao u natjecanjima "bacanja kamena s ramena". Sudjeluje u gradnji prve veterinarske ambulante u Oborovu koja je bila samostalna ustanova pod upravom države. Bio je prvi zaposleni diplomirani veterinar u Oborovu (1936 - 1948) gdje mu se rodio i sin akademik Marko (1940) u braku s Ružom rođ. Milaković , profesoricom matematike i fizike (1908 - 1999). Postao je pojam veterinara praktičara kako za seljake tako i struku. Stječe povjerenje naroda, što se očitovalo tijekom Drugog svjetskog rata kada su mještani mahom bili na strani NOB-a. U to vrijeme oborovska ambulanta bila je bila je i partizanska veza i izlažući se pogibelji mnoge je ljude prebacio na oslobođeni teritorij. U njegovoj ambulanti bilo je previjalište i sala za operacije gdje je uz narod liječio i partizane. Nijemci su ga htjeli strijeljati skupa s mještanima, ali je odlučno i pravim izborom riječi spriječio tu nakanu zbunivši njemačkog časnika koji je odustao od strijeljanja. Nakon Oborova odlazi raditi u Čazmu i u Posavske Brege gdje je također gradio veterinarske ambulante.Tijekom službovanja u Čazmi zasnovao je drugi brak sa Smiljanom rođenom Kranjc, dipl. ing. agronomije (1922 - 1993) i iz tog braka imao je sina Petra (1956 - 2015) i kći Planinku (1957). Pri kraju radnog vijeka radio je u Ivanić Gradu i u Novoselec-Križu. Ostao je zapamćen kao vrhunski veterinar praktičar koji je stalno održavao kontakt s Fakultetom. Stanovništvu je bio na pomoći i u svakodnevnim poslovima. Još za života postao je legendom što se vidjelo i pri njegovom ispračaju na Mirogoju kada su došle stotine ljudi iz Posavine i Moslavine. LIT.: Karlović, Maks i Šturm, Ivan: Veterinarska ambulanta Oborovo: Sedamdeset godina postojanja i rada. 2006., str. 37, 171 - 178. - Winterhalter, M.: Marko Pećina 18. VIII 1906. - 28. II 1979. Veterinarski glasnik, br. 33, str. 325-327. - Mikačić, D.: Marko Pećina 1906.-1979. Praxis vet., 1979. br. 27, str. 183-184. - Nacional Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za 1927. godinu. IZV.: Osobni iskaz sina Marka Pećine, Zagreb, 4. ožujka 2022. PEĆINA, Marko, ortoped, akademik i professor emeritus (Oborovo kraj Zagreba, 23. III. 1940.). Rođen u obitelji Marka - Makice, veterinara u prvoj veterinarskoj stanici u tadašnjoj državi, i Ruže rođ. Milaković, profesorice matematike i fizike iz Ogulina. Djed i baka s očeve strane, koji je rođen 1906, su iz Klanca pored Gospića, a majke iz Brinja odnosno Križpolja gdje je rođena njena majka Kata Modrić. Školovao se u Zagrebu, maturirao je V. gimnaziju (1958). Diplomirao je na Medicinskom fakultetu (1964). Asistent je u Zavodu za anatomiju "Drago Perović" (1965 - 1970). Završio postdiplomski studij iz eksperimentalne biologije na PMF-u u Zagrebu i obranio magistarski rad (1968). Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu obranio disertaciju Oštećenja živca ishijadikusa uvjetovana posebnim topografsko-anatomskim odnosima (1970). Prelazi za asistenta u Kliniku za ortopediju KBC Zagreb na Šalati (1970). Polaže specijalistički ispit iz ortopedije (1973). Izabran je za docenta (1977), izvanrednog profesora (1980) i za redovitog profesora (1984), a za redovitog profesora u trajnom zvanju 1997. Pročelnik je Katedre za ortopediju do umirovljenja (1985 - 2005). Izabran je za professora emeritusa na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2006). Usavršavao se na dužim i kraćim boravcima u Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, U.S.A, Velikoj Britaniji, itd. Bio je predstojnik Katedre i pročelnik Odjela, prodekan za znanost, zatim dugogodišnji predsjednik Hrvatskog ortopedskog društva HLZ-a. Uža područja znanstvenog i stručnog rada: biomehanika sustava za kretanje, klinička anatomija, skoliologija, bolesti i ozljede koljena (gonologija), sportska traumatologija i primjena rezultata temeljnih medicinskih istraživanja u ortopediji i to prvenstveno iz područja regeneracije kosti i hrskavice. Aktivno je sudjelovao na stotinama simpozija i kongresa i bio pozvani predavač na domaćim i inozemnim fakultetima. Voditelj nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih projekata, mentor 26 magistarskih, 20 doktorskih i 57 diplomskih radova. Objavio je preko 800 znanstvenih i stručnih radova te nastavnih tekstova, preko 30 knjiga, od čega pet u U.S.A. Član je mnogih domaćih i 16 međunarodnih znanstvenih i stručnih društava.Utemeljitelj je i bio je potpredsjednik European Spinal Deformity Society te predsjednik Organizacijskog odbora "Prvog europskog kongresa o skoliozama i kifozama" u Dubrovniku (1983). Član je American Academy of Orthopaedic Surgeons te New York Academy of Sciences. Član je ili glavni urednik u 13 časopisa. Bio je glavni urednik prestižnog međunarodnog časopisa International Orthopaedics (2008 - 2015) u kojem je sada editor emeritus. Utemeljitelj je i prvi koordinator Hrvatskog nacionalnog odbora Desetljeće kosti i zglobova (Bone and Joint Decade), izabran je za Bone and Joint Decade ambassador u okviru Svjetske zdravstvene organizacije pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda (2005). Za člana suradnika HAZU-a izabran je 1990., a 2004. za redovitog člana. Tajnik je Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2010 - 2018), utemeljitelj je i voditelj Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU-a, glavni je urednik časopisa RAD - HAZU-a Medicinske znanosti, predsjednik je Knjižničnog odbora HAZU-a. Dugogodišnji je član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Bio je aktivni veslač u AVK Mladost iz Zagreba, i bio je reprezentativac Jugoslavije u četvercu bez kormilara i olimpijski kandidat za Olimpijske igre u Rimu (1960). Po završenom studiju medicine bio je aktivan sportski liječnik pretežito u nogometu i košarci. Bio je i jedan od utemeljitelja Hrvatskog olimpijskog odbora (1991) i sudjelovao je kao član vodstva i liječnik naše reprezentacije na Olimpijskim igrama u Barceloni (1992). Predsjednik je Zdravstvene komisije Hrvatskog olimpijskog odbora (1992 ?1996). Za svoj rad dobio je mnogobrojna domaća i međunarodna priznanja, a između ostalih: Nagrada Balkanske medicinske unije za znanstveni rad (1977), Diploma " H. E. Mr. Juan Antonio Samaranch" kao specijalno priznanje za predavanje održano na Second IOC World Congress on Sport Sciences, Barcelona (1991), Republička nagradu športa "Dr.Franjo Bučar (1992), Nagrada Ruđer Bošković (1993), Nagrada Grada Zagreba (2001), te nagrade Josip J. Strossmayer (1993 i 2006) i Ante Šercer (2001), Državna nagrada za znanost i životno djelo u području biomedicinskih znanosti (2008), Izbor u Distinguished Member (Ugledni član) Svjetskog ortopedskog i traumatološkog društva -SICOT (2014), u 90 godina postojanja izabrano do 2018. samo 20 uglednih članova.Počasni je član više europskih ortopedskih društava i među njima i najstarijeg društva na svijetu "Francuskog društva za ortopediju i traumatologiju" (2012). Za začasnog člana Hrvatskog liječničkog zbora izabran je 2006. godine. U braku je sa stomatologinjom Anicom rođ. Hrnčević, sveučilišnom profesoricom (u. m.) i imaju kći Nives Pećina-Šlaus, molekularnu biologinju i redovitu sveuč. prof. na Medicini u Zagrebu i sina Hrvoja Ivana Pećinu, radiolog i neuroradiolog, primarius dr. sc. ,zaposlen u KBC "Sestre milosrdnice" u Zagrebu. Imaju četiri unuka, i to: Bruno Šlaus (1993), Nika Šlaus (1998), Marko Pećina (2005) Nikola Pećina (2011). LIT.: https://www.info.hazu.hr/clanovi/pecina-marko (pristupljeno 10. ožujka 2022.) ? Starić, Rudolf i drugi HAVK Mladost - Zagreb 100 godina postojanja 1912. - 2012., Zagreb, 2012. IZV.: Osobni iskaz Marka Pećine, Zagreb, 8. ožujka 2022. ^
HISTERIA NOVA ZADAR VERTIKALNI PLES I U BAGU

Mihićev let ljubavi ...

licke-novine@licke-novine.hr 8. ožujka 2023. u 19.30 sati Priredio Marko ČULJAT GOSPIĆ - Koreografkinja i redateljica Marija Šćekić, osnivačica je i umjetnička direktorica Umjetničke organizacije Histeria Nova i začetnica vertikalne plesne umjetnosti u Republici Hrvatskoj ovog ljeta stiže i u Karlobag. Biti će gošća u Ateljeu Mihić u Mediteranskom vrtu Kava u Bagu. Studirala je koreografiju i suvremeni ples na Sveučilištu Concordia u Montrealu u Kanadi. Radila je kao nezavisni producent pod pseudonimom Histeria Nova (2000 - 2005), ime koje u srpnju 2005. službeno postaje nazivom Umjetničke organizacije registrirane pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Njena duboka strast prema biologiji, glazbi, astronomiji i prirodi našla je svoj izraz već početkom 1996. godine prvom koreografijom pod nazivom "Modulacija" za koje je primila Nagradu Sveučilišta Concordia. Od 2010. surađuje s alpinistima, speleolozima i članovima Hrvatske gorske službe spašavanja na stvaranju interdisciplinarnog plesnog projekta Vrata Velebita koji je ujedno i pionirski korak prema razvoju vertikalnog plesa u Republici Hrvatskoj, a 2015. Histeria Nova postaje partner međunarodnog projekta pod nazivom Vertical Dance Forum sufinanciranog sredstvima Europske Unije. Možeš li letiti između neba i mora? Možeš , možeš, kad ljubavi imaš i kada ju širiš, kada te strast pokreće i spaja. Taj nevjerojatan, čudesan spoj, rjeđe se rađa, ali se i događa. Spoj tih snažnih energija, tu sinergiju dvaju umjetnika, nalazim u radu koreografkinje Marije Šćekić i slikara Sergija Mihića. Grafika " Let ljubavi u zagrljaju sunca" priča je o trajno uzajamnoj inspiraciji dvoje umjetnika. Više na poveznici www.histerianova.com/o-nama.html ^
U 200. obljetnicu rođenja Ante Starčevića IDEALI SLOBODE I PRAVA Monografija Pave Barišića u izdanju Školske knjige donosi inovativan pogled na političku i filozofsku misao Oca Domovine.



licke-novine@licke-novine.hr 27. veljače 2023. u 17.45 sati ZAGREB - U povodu 200. obljetnice rođenja dr. Ante Starčevića Školska knjiga organizira predstavljanje monografije Ante Starčević - Ideali slobode i prava koje će se održati u Pučkom otvorenom učilištu dr. Ante Starčevića u Gospiću u četvrtak, 2. ožujka 2023., u 12.00 sati. Knjigu će predstaviti: dr. sc. Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, dr. sc. Ante Žužul, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige iz ZAgreba i dr. sc. Pavo Barišić, autor knjige. Ovo znanstveno djelo predstavlja inovativan pogled na Starčevićevu političku i filozofsku misao. Uz nove crtice za portret znamenitoga sabornika i filozofa, knjiga Pave Barišića iznosi na vidjelo aktualnost njegovih misli i državničkih poruka. U svakom poglavlju kriju se nove znanstvene spoznaje i inovativne reinterpretacije istraživački otvorenih pitanja. Autor argumentira Starčevićevo autorstvo rukopisa Političke iskrice koji se ranije pripisivao Ivanu Mažuraniću, baca novo svjetlo na Starčevićev republikanizam i liberalizam, nudi dragocjenu istraživačku građu i sustavno prikazuje Starčevićevu naobrazbu u kontekstu naobrazbe hrvatskih intelektualaca na europskim sveučilištima. Knjiga je namijenjena podjednako znanstvenicima istraživačima, studentima filozofije, prava, politologije, povijesti, sociologije i književnosti te svakom čitatelju koji njeguje zanimanje za navedena područja, a osobito za povijest hrvatske političke misli. Baština Ante Starčevića, napominje u knjizi dr. sc. Pavo Barišić, nadahnjivala je umjetnike poput Ante Kovacčic´a, Augusta Harambasic´a, Eugena Kumicčic´a, Silvija Strahimira Kranjcčevic´a, Antuna Gustava Matoša i Miroslava Krleže. Na njegovim su temeljima gradili i hrvatski drzžavnici, kako lijeve tako i desne orijentacije, od Stjepana Radic´a do Franje Tuđmana. - Ostao je pri tom idejna matica - main stream. Njegova je struja državotvorna, oslanja se na prava puka, slobodu i blagostanje svih 'duša' koje čine političku zajednicu. Želimo li ipak zaključiti u terminima ljevice i desnice, Starčevic´ je sa svojom Strankom prava svjesno odabirao klupe na lijevoj strani sabornice. Nije napuštao lijeve redove do kraja života. Svjesno se očitovao pretežno za lijeve političke ideje svojega doba. Jesu li se neke od njih okretanjem političkoga spektra našle u sredini ili na desnoj strani, to za njega nije bilo primarno. Ideje i snaga politike mjere se prema tome koliko izražavaju volju naroda. Za njega je glavno mjerilo i svijetleć´i putokaz ostalo temeljno pitanje kako pravno zasnovati slobodu i učvrstiti vladavinu puka. A prema tom njegovu putokazu može se ravnati i lijeva i desna strana političkoga spektra.- ističe autor knjige. Dr. sc. Pavo Barišić redoviti je profesor na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na kojemu predaje Metafiziku, Političku i pravnu filozofiju, Filozofiju demokracije i Filozofiju prava i države Ante Starčevića. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1982., a na Filozofskom fakultetu stekao zvanje profesora filozofije i njemačkog jezika i književnosti 1983. Magistrirao je na poslijediplomskom studiju Filozofije znanosti u Dubrovniku 1985., a doktorirao na Sveučilištu u Augsburgu 1989. Dužnost ministra znanosti i obrazovanja u Vladi Republike Hrvatske obnašao je u razdoblju od 2016. do 2017., a dužnost pomoćnika ministra znanosti, obrazovanja i športa od 2004. do 2006. godine. (ŠK) ^
Inicijativa Ličkih novina SPASIMO KUĆU OBITELJI TURIĆ Najpoznatiji potomak je svakako dr. Jure Turić čije ime nosi jedna uličica i Osnovna škola u Gospiću.

Kuća obitelji Turić u Budačkoj ulici 39 snimljena 2007./Foto arhiv Lika pressa Gospić, snimio Marko Čuljat

licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 15. veljače 2022. u 9 sati, dopuna 19. veljače 2023. u 22.45 sati GOSPIĆ - Mjesecima sam ponovo istraživao podatke o dr. Jurio Turiću poznatom hrvatskom pedagogu rođenom Gospićaninu. Zahvaljujući podršci nekolicine prijatelja portala uspio sam mnogo toga saznati. Na kraju kad sam obišao kuću u Budačkoj na broju 39 ostao sam zaprepašten - stara lička brvnara počela se urušavati. Također sam saznao da je postala gradsko vlasništvo, a u Muzeju Like rekoše da nije pod nikakvom zaštitom što sve omogućava i olakšava njenu sanaciju i njen novi život i čuvanje uspomene na čovjeka koji je svoj život posvetio osobnom školovanju i usavršavanju, ali i odgoju djece u Lici, Bosni i Njemačkoj… Bila je to nekad lijepa klasična lička kuća građena od brvana i kamena, a preko šimle je postavljen limeni pokrov. Građena je na ključ, a ima i dva dvorišna objekta koji bi se mogli iskoristiti za sjedište organizacija koje vode brigu o djeci… U doba moga odrastanja u Budačkoj ulici tu je svoju limarsku radionicu imao majstor Josip Karić, a u njoj je uz pomoć susjeda dugo godina sama živjela njegova supruga Lucija. Evo i njegovog dopunjenog i sravnjenog životopisa: TURIĆ, Jure?Gjuro, pedagog i književnik (Gospić, 3. IV. 1861. - Zagreb, 8. II. 1944.). Rođen je u staroj ličkoj obitelji Ante, potomak plemena koje se naselilo na komadu zemlje pri useljenju Hrvata u Liku i ostalo u Lici na toj zemlji od turske vlasti pa do danas, Gospić-Kaniža, i Cecilije rođ. Zdunić, koja je potomak obitelji pl. popa Zdune iz Lovinca. Obitelj je imala i mlađeg sina Nikolu-Viktora (18. VI. 1869.) te četiri kćerke Antoniju-Josipu-Ivanu (12. VI. 1864.), Magdalenu-Anu (19. VI. 1866.), Ludmilu (12. IX. 1871. i Mariju-Fancisku (26. IV. 1873.). Za Juru se ne zna gdje je rođen u Gospiću, tada nije bilo naziva ulica, ali se zna da je odrastao u današnjoj Budačkoj kbr. 39. Sestra Antonija rođena je u Gospiću kbr. 133, a ostala djeca na broju 221 što odgovara današnjem broju u Budačkoj ulici. Pjesništvo ga oduševljava od rane mladosti. Oduševi ga mati narodnom pjesmom i pričom, onda općenje s pjesnikom Mirkom Turićem, ter pjesnikom i časnikom Franom Turićem. U Gospiću je odrastao u današnjoj Budačkoj ulici kbr. 39 u ličkoj brvnari gdje je kasnije bila limarska radionica Josipa Karića, a nalazi se blizu današnje Gimnazije. U rodnom gradu je završio Pučku školu te Nižu realku i Klasičnu gimnaziju zajedno sa senjskim književnikom Vjenceslavom Novakom-Vencom s kojim se družio i van škole. Ta druženja probudila su zarana u njegovu ljubav prema književnosti i pjesništvu. Učiteljsku školu završava u Petrinji (1878), Visoku poljoprivrednu školu, Filozofski fakultet, Zavod za teško uzgojivu djecu u Jeni, Thüringen, Njemačka (1887 - 1891). Tu je polazio tečajeve proučavanje škola seoskih, gradskih, pučkih, srednjih i visokih u Engleskoj, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Švicarskoj koje su držali amerikanski učitelji-studenti. U Jeni je i doktorirao pedagogiju s tezom Odluka u procesu volje - Entschluss in dem Willensprozesse (1892) koja je postala temelj "škole rada". Kako je sam napisao u autobiografiji za Hrvatski pedagoško-književni zbor koju je do njegove smrti čuvao Marko Orešković, bivši upravitelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, bio je učitelj djece, mladeži i ljudi u Smiljanu, Trnovcu i Ogulinu (1878 - 1888). Nakon desetogodišnjeg učiteljevanja po Lici i osmogodišnjeg uzaludnog nastojanja (veća kao otac troje djece) odlazi na sveučilišta u Jeni i kratko vrijeme u Leipcig. Zatim radi pretežno u Jeni i na različitim školama, a slušao je predavanja: filozofska, psihijatrična i pedagoška, radio u psihofizičkim laboratorijima i pedagoškom seminaru. Slušao je i fiziologiju bilja pa mozga i radio u laboratorijima svojih profesora, a uz to slušao je predavanja iz narodnog gospodarstva. Od tog doba pa sve do 1907. manje se bavi beletristikom, a radi na pedagoškom polju: na općoj pedagoškoj nauci, a još više proučavajući odgojne i školske prilike i tražeći načine kako bi se naša pučka škola udesila tako da uistinu diže zdravu inteligenciju, pa moralnu gospodarsku snagu naroda, a da se otme pustom verbalizmu, kao i vječnim pokušajima i slijepom povađanju za tuđinom. Prilike su za njega bile nepovoljne. Radio je otimljući snagu i vrijeme štokakvim nepovoljnim zaprekama; sam od prvog časa daleko od kulturnog središta, bez pomoći i upute. Radio je u Sarajevu u raznim civilnim i vjerskim školama (1892 - 1895), pa u petrinjskoj Učiteljskoj školi (1895 - 1898) gdje je predavao pedagogiju i hrvatski jezik, a u zagrebačkom ženskom liceju matematički zemljopis. Na Višoj pedagoškoj školi za koju smatra da je bila najskuplja škola na svijetu i posve suvišna uz sveučilište. Predavao je metodiku svih predmeta i rukovodio vježbama (1919 - 1926). Veliko iskustvo pedagoga popunio je u Laipzigu, Njemačka (1921). Zagrebačko Narodno vijeće (1918) postavilo ga je za "povjerenika za obavještavanje i upute naroda". Održavao je predavanja po selima i pridobio ih za Seljačko sveučilište čiji je rad omogućio Higijenski zavod čiji je utemeljitelj bio dr. Andrija Štampar, s korijenima u Čanku. Smatrao je da bi u školama i učiteljskim fakultetima trebali raditi učitelji, a ne filozofi. Nakon umirovljenja (1941) živio je u Zagrebu. Književno stvaranje započinje u razdoblju hrvatskog realizma i nastavlja kroz period moderne. Glavninu svojih proznih ostvarenja stvorio je u vremenu od 1880 -1909. godine i u ta tri decenija stvaralačkog rada napisao je oko četrdeset proznih djela. Od 1882. objavljivao je beletrističke radnje u Vijencu, Balkanu i Hrvatskoj Vili. Njegova vizija života nosi u sebi svu oporost ambijenta, svu gorčinu zlopaćenja na škrtoj zemlji i u nepovoljnim socijalnim uvjetima, prigušenu emocionalnost, trpki humor i britkost duha, elementarnu ljudsku prirodu i njezino uporno i grčevito sudaranje sa životom. U novelistici izražava autentičnu psihologiju ličkog seljačkog života. Najveća njegova umjetnička vrijednost je u tome što je umio ostvariti atmosferu ličkog sela iz kojeg su izrasli likovi puni protivurječnosti. I pored svih slabosti izraza njegovo djelo znači veliki doprinos našoj književnosti, posebno ličkoj, regionalnoj, jer nosi draž slike ličke stvarnosti, ličkog čovjeka. Promatramo li novelistiku u povijesnim okvirima hrvatske književnosti, zapazit ćemo njezine iznimne značajke. S njim hrvatska novela stupa na tlo čistog realizma. Objavio je brojne radove u stručnim publikacijama. Osnovna škola u Gospiću od 1991. nosi njegovo ime odlukom Školskog odbora, a na prijedlog tadašnjeg ravnatelja prof. Milana Štimca, pedagoga. Ispred škole je od 10. siječnja 2011. njegova bista rad akademskog kipara Petra Dolića, koji se školovao u toj školi. Na zgradi Gimnazije Nikole Tesle u Budačkoj ulici kbr. 24 gospićki na inicijativu Ogranak Matice Hrvatske iz Gospića podignuta je spomen-ploča (29. XI. 1966) uz suradnju s Društvom književnika Hrvatske, Pedagoško-književnim zborom, Općinskom skupštinom Gospić i prosvjetnih ustanova Gospića. Imao je šestero djece u čijem je odgoju, kako sam kaže izmoren i razdražen drugim radom više smetao. No i to iskustvo koristio je u postupanju s unucima i praunucima. DJELA: Darovi svieta. Priče. Zagreb 1889. - Rukovođ za prirodnoznanstvenu obuku u nižim uzgojnim školama. Zagreb 1894. - 1898. - Teorija nastavne osnove obzirom na pučke škole. Zagreb 1900. ? Metodika obrazovne obuke u pučkim osnovnim školama. Petrinja 1902. - Priče. Sa slikama O. Ivekovića. Zagreb 1909. ? Igra životom: sabrane pripovijesti. Zagreb 1909. - Povijest pedagogije i odgajanja. Zagreb 1913. ? Osnova za preobražavanje naroda školom. Zagreb 1919. ? Tko je demokrata? Zagreb 1919. ? Metodika škole rada. Zagreb 1923. ? Radom gojeni elementi čovještva. Zagreb 1925. Ispit državotvorne i radničke zrelosti, uvjet izbornog prava, državnoga morala, općeg blagostanja. Zagreb 1941. ? Djela. Zagreb 1953. - Znameniti Hrvati: povijesne pripovijetke. Zagreb 1887., 1090.2, 1991.3 i 1995.4 - Tko je kriv? Zagreb 1957. LIT.: Rosandić, Dragutin: Lička stvarnost u književnom djelu Jure Turića. Dostignuća. Gospić 1964., ur. Derossi, Zlata, br. 1, str. 7-10. - Kovačević, Manja: Jure Tutić - slikar ličkog života. Lički kalendar 1976. Gospić 1975. ure. Čuljat, Marko, str. 174-176. - Bićanić, Nikola: Jure Turić (1861. - 1944.). Zagreb 1989. - Turić, Jure: Igra životom, Zagreb, 1909. str. 171 i 172. - Budisavljević Turić Draženović djela. Zagreb 1963. ur. Ravlić, Jakša, str. 203-207. - Turić, Jure: Igra životom, sabrane pripovijesti, Zagreb 1909. str. 171-172. - IZV.: Osobni iskaz Vladimira Šulentića, Gospić, 28. prosinca 2022. - Osobni iskaz Milana Štimca, nekadašnjeg ravnatelja Škole, Gospić, 14. siječnja 2023. - Državni arhiv u Gospiću - Muzej Like u Gospiću. Evo reakcija čitateljica Marija Vukić Perković: Poštovani Marko, da ne bi Vas i Ličkih novina, moje znanje o gospićkom književniku i pedagogu Juri Turiću, bilo bi vrlo oskudno. Hvala Vam što ste mi to znanje obogatili. Bože dragi, pa Jure Turić je bio ne samo Gospićanin, već evropski čovjek. Čestitam Vam i samo hrabro naprijed Željka Šikić Bilo bi sjajno kada bismo uspjeli svi skupa sačuvati ovu vrijednu uspomenu, obnoviti ju i podsjetiti svijet da iz naše Like potječe toliko posebnih, kvalitetnih i jedinstvenih ljudi… da čuvamo našu prošlost s ponosom jer tako čuvamo i našu budućnost. Hvala Marku na inicijativi, ali koliko god jedan čovjek bio uporan i s ogromnom ljubavlju čuvao naše nasljeđe, ne može sve sam … hajmo nešto zajedno svi učiniti. ^
MIKIĆEVA ZIMA

Zaleđeni Veliki plitvički slap/Foto arhiva Lika pressa Gospić, 2009.

licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 14. VELJAČE 2022. U 9.45 SATI LIČKA ZIMA Kada padne snig u Lici Pokri Velebit i doline, Sve je lipo k'o na slici Srce puca od miline. U saona konji vrani Vozaju nas po prtini, Na ormama bronze zvone Pa se čuju u daljini. Lička zima draga svima Raduje se mlado - staro, Uz ognjište na prelima Svitli jedno oko plavo. Ličani tad brke suču U konobi svega ima, Kobase se uz meso suše Na tavanu dok bure ima. Gacko polje cilo blista Dok vijuga Gacka čista, Na Plitvicam' vise slapi Kao rese na ličkoj kapi. (L.Osik, 22.01.2023.) Branimir Mikić ^
Osvrt čitatelja ČUVAR LIKE I LIČANA



licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 13. veljače 2022. u 7 sati Piše: Ivica Crnić, dipl. iur. GOSPIĆ - Odmah nakon izlaska prvog izdanja Likapedije prije dvije godine nastavio sam rad na prikupljanju životopisa osoba iz ovog, ličkog, dijela Hrvatske. Tako sam do početka ove godine uz potporu nekolicine suradnika s raznih strana prikupio oko 160 novih životopisa te će ih u novom, drugom izdanju biti oko 600. Iz brojnih životopisa osoba iz različitih godina njihovog djelovanja vidljiva je čvrsta povezanost, umreženost Like i Ličana s ostalim krajevima. Već u prvim izdanju prekoračili smo Velebit, a u ovome smo to nastavili objavljujući nekoliko novih biografija znamenitih ljudi koji su djelovali na ličkom području. Pored toga dosta je natuknica ažurirano dostupnim podacima. Jedan od čitatelja Likapedije, danas zagrebački odvjetnik, Ivica Crnić, gospićki učenik i bivši predsjednik i sudac Vrhovnog suda, ministar pravosuđa i pravni pisac, napisao je osvrt na knjigu: - Opće je poznato kako mukotrpno i dugotrajno nastaju enciklopedijska izdanja i koliko je mnogo ljudi angažirano u njihovoj izradi. Poštujemo autore i suradnike koji su sudjelovali u njihovu stvaranju. Zato dodatnu pozornost zaslužuje knjiga pod naslovom LIKAPEDIJA, autora Marka Čuljata, novinara i publicista iz Gospića, u nakladi Likapressa NIO, Gospić, 2020. Autor je na sebe preuzeo teret (breme) da velikim djelom sam, uz suradnju tek nekolicine ljudi, na čiji doprinos naravno upućuje u knjizi, napiše djelo koje po strogim uzusima enciklopedistike nije enciklopedija, ali ima značajke pučkog leksikona. Drugim riječima autor je na sebe preuzeo posao cijelog tima kakav bi inače bio uobičajen za takvu vrstu publikacije, što valja osobito istaknuti i poštovati. Knjiga ima 770 stranica. Knjigu je napisao rasni novinar, publicist i fotograf. Ona je nesumnjivo plod višegodišnjeg novinarskog i istraživačkog rada, ali i očite činjenice da je autor zaljubljenik u Liku, njezine ljude, događaje, povijest, prelijepu prirodu, kulturu, etnografiju, gospodarstvo… Dakako, to je imalo jednu pozitivnu stranu. Autor se, naime, nije držao strogih, suhoparnih leksikografskih pravila, već je novinarski, reporterski bilježio i događaje koji su osobito obilježili neku osobu ili je povezuju s nekom drugom, što djelu daje životnost i zanimljivost. Tome doprinosi i veliki broj dokumentarnih fotografija. Ovo autorsko djelo je važno jer na jednom mjestu sabire niz važnih činjenica povezanih s ljudima koji su rođeni u Lici ili su neko vrijeme u njoj živjeli, kao i s događajima iz povijesti Like. Taj dio knjige ima naslove Lički osobnik i Ličke korjenike i obuhvaća stranice 8. do 287. Knjiga je informacija o tim ljudima i događajima, ali osobito je važno što upućuje na izvore, pa to olakšava traženje još više pojedinosti o određenim ljudima i događajima. Istina, može se uočiti da su poneke biografije sažete, a druge ponešto preopširne. To se može pripisati autorskom pravu na slobodu izraza. No, autor nas izvješćuje i o teškoćama na koje je nailazio u prikupljanju provjerljive činjenične građe, što je također dovelo da postoje navedene razlike u obradi podataka o pojedinim osobama. Autor je uspješno izbjegao zamku subjektivnog ocjenjivanja djelovanja ljudi koji su našli svoje mjesto u knjizi, osobito kroz burna i teška povijena razdoblja, uvažavajući da su to bili ili jesu ljudi sa svim svojim životnim vrlinama i manama, prepuštajući čitatelju da ocijeni što od toga kod pojedinca preteže. Veliko blago nalazi se i u trećem dijelu knjige pod naslovom LIKA - jučer, danas, sutra (str. 290. do 737.). Tu su podaci o području, naseljima i stanovništvu Like, njezinoj burnoj prošlosti, tuđinskoj vlasti kroz povijest, ličkim legendama, gospodarstvu, kulturi (vrijedni su prilozi o prozi, poeziji i slikarstvu), školstvu, etnografiji, politici, Katoličkoj crkvi, gastronomiji, prometnicama, ljepotama Like, njezinim šumama i bogatstvu voda (rijekama i napose Plitvičkim jezerima), poljoprivredi i brojni drugi, ali i o nizu drugih zanimljivosti, poput one da su rakovi iz ličkih rijeka avionima prevoženi na trpeze u Švicarskoj, o društvu priženjenih, prvoj virtualnoj župi u Lici, Kosinjskom misalu, prvom radioaparatu (koji je "hvatao" vijesti samo s radio stanice koja je emitirala s Eiffelova tornja u Parizu) do Ličana koji su uspjeli preživjeti katastrofu Titanica. Knjiga je čuvar povijesti i sadašnjosti Like i ujedno potpora i poticaj onima koji žele više znati o Ličanima i onima kojima se takvima osjećaju. Ona svakako doprinosi i razbijanju stereotipa o Ličanima. Podaci su sistematizirani pa je knjigu moguće pretraživati po abecednom kazalu, što knjigu čini dobrim informativnim štivom. Autor i sam navodi da ima jošte puno osoba i događaja koje bi zasluživale mjesto u ovoj knjizi. Nadamo se tome u slijedećem izdanju. Svakom se radu može prigovoriti da ima još toga što je trebalo izreći. No, ova knjiga može biti itekako dobra osnova da svi koji prigovaraju i sami doprinesu da ona postane obuhvatnija i potpunija, jer autor nije zatvorio vrata nikome. Naprotiv, kad se sagleda golemi trud i vrijeme koje je autor uložio u pisanje ove knjige, uz pomoć svoje malene ali vrijedne suradničke ekipe, očito je da je autor osoba koja je već sada dala nemjerljiv doprinos čuvanju povijesti i kulture Like. U knjizi autor spominje Ivana Šikića Junga, poznatog po tome da još šezdesetih godina 20. stoljeća silno i neumorno nastojao da se Lika, a time i cijeli kontinentalni dio Hrvatske, tunelom spoji s Jadranskim morem. Autor Junga naziva sanjarom. On nažalost nije doživio ostvarenje svog sna (istina na drugom mjestu nego što je bilo ono za koje se on zalagao), jer je g. Ivan Šikić predlagao da to bude kod mjesta Brušane u Lici. Po ljubavi za Liku, Marko Čuljat također je sanjar, koji je svoj san uspio i oživjeti kroz ovu vrijednu knjigu. Bio bih sretan da ovaj osvrt potakne Ličane i ali i sve druge da ova knjiga dobije zasluženo mjesto u njihovim knjižnicama. Valjalo bi i da oni kojima su povijest, znanost, kultura, mediji i politika profesija, razmisle o tome da Lika i Ličani uz ovu vrijednu knjigu dobiju i formalni Lički leksikon, s LIKAPEDIJOM kao važnom osnovom i sastavnicom. ^
HKUD Degenija Gospić USPJEŠNO PREDSTAVLJA LIČKU BAŠTINU


licke-novine@licke-novine.hr www.licke-novine.hr 4. veljače 2023. u 18.15 sati GOSPIĆ - Bez obzira na zimu, gospićka mladež ne miruje. U prilog tome svjedoče članice i članovi HKUD "Degenija", zaljubljenici u lički folklor i tradiciju. Društvo je osnovano prošle godine i ostvarilo više vrlo uspješnih nastupa. U kratkom roku postali su prepoznatljivi brand grada Gospića i Ličko-senjske županije. To potvrđuje činjenica da će u subotu 11. veljače, nastupiti u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" koja se emitira uživo na prvom programu Hrvatske televizije od 9:30 do 10:45. U emisiji će predstaviti ličke običaje, specijalitete, pjesme i kola. Već sljedećeg tjedna pred njima su novi izazovi. Tako će u petak 17. veljače, nastupiti na prvom danu Međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede "Viroexpo 2023." koji se od 17. do 19. veljače održava u Virovitici, a jedan od partnera je Ličko-senjska županija. Istog dana navečer, mladi gospićki folkloraši zabavljat će sudionike 26. Ličke večeri na kojoj će s ponosom izvesti himnu Ličana "Oj ti vilo, vilo Velebita". Ovu tradicionalnu manifestaciju organizira Udruga Ličana "Vila Velebita" iz Zagreba, a održat će se u restoranu Stil Event, Avenija Dubrovnik 15, s početkom u 19:30. (Deg.) ^

Muzej Like Gospić

IZLOŽBA O KRAJIŠKIM UTVRDAMA

Muzej Like Gospić

ZABORAVLJENE STARE UTVRDE

Izložba ostaje otvorena do kraja studenoga.

Novi uspjeh naše suradnice i štićenice Marthe Miletić

MARTHA PREDSTAVLJA LIKU U KRIŽEVCIMA

Martha Miletić (18) maturantica Gimnazija iz Gospića ponovo sudjeluje na izložbi slikara Hrvatskog sabora kulture.

58. Vinkovačke jeseni

NASTUP GOSPIĆKIH MALIH FOLKLORAŠA

Nastupila je FS "Degenija" Osnovne škole dr. Jure Turića.

Folklorna skupina "Degenija" Gospić

NASTUP NA VINKOVAČKIM JESENIMA

Gospićki osnovnoškolci nastupaju po peti puta.

Hrvatski sabor kulture

KULJANI TREĆI U HRVATSKOJ

Iz 12 županija na Susretu u Županji bilo 370 folkloraša.

Muzej Like Gospić

OTKRIVA SE KULTURNA BAŠTINA LIKE

Uz likovni natječaj Hrvatskog sabora kulture

MARTHA PONOVO IZLAŽE

Sklonost za crtanje iskazivala je iz najranijeg djetinjstva.

Zadnja predstava Glumaca u Gospiću

"LJUBAVNA PISMA" U PUČKOM

Novi iskorak Likovne udruge Lika Gospić

PIPINI GOSPIĆKI FRAGMENTI

Fotografije Gorana Pavelića-Pipe izazvale su velik interes.

Muzej Like za Dan grada Gospića

ILJADU NIJANSI PLAVE

Večeras se predstavila zagrebačka akademska slikarica Arijana Herceg, čija je majka Vesna iz Gospića.

Mihićev mediteranski vrt u Bagu

VEČERAS JE IZLOŽBA SLIKA

Jutros je u kavu poranilo desetak mladih slikara u likovnu radionicu.

Mediteranski vrt Karlobag

NOVA LIKOVNA RADIONICA ZA DJECU

Radionica se održava u petak i subotu

Muzej Like Gospić

IZLOŽBA ARIANE HERCEG

Memorijalni centar Nikole Tesle

PROSLAVA 167. ROĐENDANA

Susret u Podlapcu

POVRATAK KORIJENIMA

Zahvaljujući knjigama Đure Mesića, koji i sam ima ličke korijene, prošle nedjelje u Podlapcu je bilo i Amerikanaca.

Bibliografski izlog Ličkih novina

AUTOBIOGRAFIJA I POVIJEST ATLETIKE

Dobili smo novu knjigu Milana Oreškovića, atletičara ličkih korijena.

Fotosofia 18 Fashion Day

SLAVLJENIČKA MODNA SEZONA

Inicijativa ličkih glazbenika urodila plodom

PRVI LIČKI FESTIVAL PJESME

Post festum

UMJETNICA ILKIV DOBILA VOJNO ODLUČJE

Marianna Ilkiv nastupila je u Gospiću na proslavi Dana ličko-senjske županije.

Muzej Like Gospić i Hrvatski školski muzej Zagreb

Otvorena izložba Motivi zavičaja

Gospićanina Ivana Rubčića (1886 - 1940).

Suradnja Muzeja Like i Hrvatskog školskog muzeja

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA IVANA RUPČIĆA

Uz 20. obljetnicu

KNJIGA O VATROGASTVU

HRVATSKI SABOR KULTURE

GOSPIĆKI KAZALIŠTARCI IDU NA FESTIVAL

63. festival održava se u Vodicama, nastupa 21 kazališna skupina.

Njegovanje ličkih tradicija

DRUGI RASTOČKI SUSRET

Uz Noć knjige

UČITELJSKA ISKRA

NOVA SEZONA FOTOSOFIJE

Rotary klub Gospić

GOSTOVANJE KEREMPUHA

Amatersko kazalište Gospić

PREDSTAVA ZA FESTIVALSKU SELEKCIJU

Amatersko kazalište Gospić

VEČERAS PREDSTAVA ZA FESTIVALSKU SELEKCIJU

Rotary klub Gospić

TRAŽI SE NOVI SUPRUG

U Gospić nakon tri godine pandemije konačno stiže zagrebački Kerempuh.

Zatiranje tragova prošlosti se intenzivno nastavlja

PRODAJA UMJESTO MUZEJA

HISTERIA NOVA ZADAR