Ličke novine Ličke novine Arhiva

 

STOLJEĆE GOSPIĆKOG NOGOMETA

nogomet

Povijest nogometa znanstveno će se istražiti.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. prosinca 20202. u 16.15 sati

GOSPIĆ – Danas je potpisan ugovor za znanstveno-istraživački projekt između Nogometnog kluba Gospić ´91 i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, a s ciljem izrade monografije Pivijest Nogometnog kluba Gospić '91.

Povod za ovas posao je će za dvije godine biti stota obljetnica prvog profesionalnog nogometa u Gospiću. Riječ je o izrazito dugoj povijesti igranja nogometa u Lici i Gospiću, koju su obilježili brojni igrači, klubovi, nogometni stručnjaci, entuzijasti i sportski i kulturni djelatnici. Povijest nogometa u Gospiću stoga predstavlja ne samo sportske uspjehe i neuspjehe, već i simbolizira određene društvene, kulturne i gospodarske promjene u ličkoj metropoli u kojoj su i nogometni klubovi imali višestruku ulogu.

Ugovor o provedbi projekta potpisali su tajnik Nogometnog kluba Gospić ´91 Velimir Štimac i Ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac. Voditelj projekta kao i autor buduće monografije biti će doc. dr. sc. Ivan Brlić, povjesničar u Područnom centru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Gospiću. Potpisivanju su također nazočili gradonačelnik grada Gospića Karlo Starčević, zamjenica gradonačelnika Kristina Prša i potpredsjednik kluba NK Gospić '91 Milan Mataija.

Cilj ovog projekta jest znanstveno-popularna monografija koja u sebi objedinjuje turbulentnu sportsku prošlost grada, prikazujući time na zanimljiv način djelovanje brojnih osoba, važnih događaja i ponosnih trenutaka iz prošlosti jednog nogometnog kluba. Važnu ulogu na projektu imati će i gospićki nogometni stručnjaci koji će pomoći autoru u povijesnoj rekonstrukciji brojnih izazovnih godina koje je živio i preživio Nogometni klub Gospić ´91. Projekt je u potpunosti financiran od strane Grada Gospića.

Ovaj projekt još je jedna potvrda kvalitetne i uspješne suradnje Grada Gospića i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Gospić. Nakon monografije o Gradu Gospiću, Gackoj i dvotomnog zbornika o Lici, Gackoj i Gospiću na red je došla i bogata sportska prošlost grada. (GG)

 
štampar
Sudionici Prvog Štamparovog puta/Snimio Karlo Tomljenović
štampar
štampar

štampar

Aktivnost slavonskim planinara

OTVOREN ŠTAMPAROV PUT

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. STUDENOGA 2020. U 20.45 SATI

Fotografije: Karlo Tomljenović
Tekst: Franjo Memedović

ORIOVAC/BRODSKI DRENOVAC - U organizaciji HPD,,GOJZERICA" iz Požege, odnosno njene oriovačke podružnice, u nedjelju je organiziran Prvi izlet novom, srednje zahtjevnom, planinarskom stazom, jugo zapadnim padinama i vrhovima Dilj gore, dugoj 16 kilometara, pod znamenitim nazivom ,,ŠTAMPAROV PUT".

Početna, a i završna točka ove kružno-povratne staze, je u oriovačkoma parku, kod poznatog spomenika Turska česma, a okretna kod rodne kuće dr. Andrije Štampara u Brodskom Drenovcu. Planinarska staza ,,ŠTAMPAROV PUT" na nekoliko mjesta preklapa se s nedavno otvorenom  ,,PLANINARSKOM OBILAZNICOM DR. ANDRIJA ŠTAMPAR", što daje dodatnu vrijednost i težinu ovom lokalitetu, jer dokazuje koliki je veliki interes, značaj i potencijal za planinarenje i uživanje u prirodnim ljepotama, na ovom dijelu Dilj gore.

Šezdesetak planinara HPD-a ,,GOJZERICA" i njihovih prijatelja iz HPD ,,DILJ" iz Slavonskoga Broda, a bilo je među njima i nekoliko onih koji će tek planinari postati, prije polaska lijepim riječima pozdravio je načelnik općine Oriovac, Antun Pavetić. Nakon zajedničkog fotografiranja i paljenja svijeća ispred spomenika poginulim braniteljima u oriovačkom parku, vesela družina uputila se, po za jesenske prilike lijepom vremenu, prema najvišem vrhu sjeverozapadnog dijela Dilj gore, onom Kasonjskom, (352 mnv), gdje je uslijedilo kraće zadržavanje i drugo zajedničko fotografiranje. Nakon kraćega odmora blagim spustom, bez većeg zamora, krenuli su prema drenovačkoj strani Dilja, u dolinu Vrhovci i Malenišće, a potom stiglo do Štamparove bašče, gdje ih je Karlo Tomeljenović upoznao sa značajem ovog lokaliteta. Obogaćeni spoznajama iz dijela života obitelji Štampar, laganim hodom izletnici su stigli do jednog od najstarijih spomenika kulture, nulte kategorije iz 14 st,, do crkve Sv. Demetrija u Brodskom Drenovcu. Nakon što su ovu kulturnu vrijednost pogledali izvana i iznutra, te se uvjerili u razloge zbog kojih ima najviši stupanj zaštićenosti, te nakon trećeg zajedničkog fotografiranja, uputili su se do rodne kuće dr. Andrije Štampara u središtu Drenovca. Upoznavši se sa mjestom i kućom u kojoj je rođen jedan od najvećih svjetski znanstvenika i humanista, dr. Andrija Štampar, te nakon kraćega odmora i osvježenja na Štamparova bunaru, nešto izmijenjenom rutom uslijedio je povratak prema Oriovcu.

Ugodno iznenađenje na povratku, prije spuštanja u Oriovac, za pomalo umorne izletnike, na imanju Miroslava Medunića, pripremili su oriovački vatrogasci, koji su ih dočekali s pravim planinarskim grahom i čašicom raspoloženja. Zadovoljni i obogaćeni novim iskustvima i spoznajama, planinari-izletnici, razišli su se u popodnevnim satima, uz obećanje, da će ovaj doživljaj u skorom vremenu ponoviti.

Odličnu pripremu i organizaciju Prvog izleta planinarskom stazom ,,ŠTAMPAROV PUT" proveli su voditelj podružnice HPD ,,GOJZERICA" iz Oriovca, Zoran Ivezić i njegov zamjenik Jurica Sudar, te članovi Miroslav Medunić i Karlo Tomljenović. Stručni vodiči izleta bili su Višeslav Turković i Karlo Tomljenović.

I za kraj jedna zanimljivost, za one koji na ovom izletu bili nisu, a vezana je na novu planinarsku stazu, i odnosi se na Ambrozija Štampara oca dr. Andrije Štampara, koji je upravo ovom trasom, dok je bio učitelj u Oriovcu prije nešto više od stotinu godina, hodio do svog velikog voćnjaka i vinograda, (Štamparove bašče), podno drenovačkog brda Zekinac. Poznato je da je učitelj Štampar, od uroda iz voćnjaka i vinograda stvarao dodatni prihod i zaradu, s čime je lakše uzdržavao brojnu obitelj i školovao mladog Andriju na fakultetu u Beču, jer ni u ono vrijeme učiteljske plaće nisu, kao ni danas, bile baš nešto velike. Ovo je tek mali detalj iz bogatog  životnog mozaika poznate obitelji Štampar koja potječe iz Like, iz sela Čanka, i koja je zaslužna što je Brodski Drenovac svrstan na svjetsku kartu rodnih mjesta poznatih i velikih.

štampar
štampar
štampar
štampar

štampar
Odlazan na uređenje Štamparove planinarske staze/Snimio Karlo Tomljenović

štampar

štampar
Prema riječima predsjednik požeškoga HPD Gojzerica, Višeslava Turkovića, Planinarska staza Šzamparov put HPS će dodijeliti na upravljanje i održavanje ovom planinarskom društvu, odnosno njegovoj Podružnici iz Oriovca. U nedjelju, 15. studenog, prvi će stazu isprobati i pohoditi upravo članovi HPD Gojzerica pa je to prilika da im se pridruže i svi ostali zaljubljenici u prirodu i sve njene ljepote i blagodati. Drenovčani imaju svoju priliku, da se iskažu kao dobri i gostoljubivi domaćini i da toga dana dočekaju planinare ispred rodne kuće dr. Andrije Štampara u svom selu.

Planinari Slavonije označavaju značajne ljude

PUT DR. ANDRIJE ŠTAMPARA

HPD Gojzerica uredili su na Dilj gori novu stazu posvećenu znamenitom liječniku čiji su djed i baba iz Čanka.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. studenoga 2020. u 19.30 sati

Piše Franjo Memedović
Fotografije Karlo Tomljenović

ORIOVAC/BRODSKI DRENOVAC - Članovi oriovačke podružnice HPD Gojzerica, predvođeni voditeljem Podružnice Zoranom Ivezićem, protekloga vikenda odradili su radnu akciju čišćenja i uređenja još jedne planinarske staze, koja će preko padina i vrhova Dilj gore povezati Oriovac i Brodski Drenovac, rodno mjesto znanstvenika svjetskog glasa a ličkih korijena dr. Andrije Štampara.

Naime, nova planinarska staza dobiti će ime Štamparov put imati će kružno-povratni sadržaj i biti će duga 16 kilometara. Polazna, a i povratna točka, biti će u Oriovačkom parku, odakle će ići južnim padinama Dilj gore do Kasonja vrh, 352 m, te se lagano sjeverozapadnom stranom spuštati prema Brodskom Drenovcu.

Trasa staze prolaziti će pokraj Štamparove bašče, gdje je poznata obitelj Štampar posjedovala veliki voćnjak i vinograd, ispod brda Zekinac. Prije izlaska u sam Drenovac planinarska staza prolazi pokraj znamenite drenovačke crkve sv. Demetrija, zaštićenog spomenika nulte kategorije iz 14.stoljeća.

Krajnja, ali i okretišna točka ove staze je u Brodskom Drenovcu ispred rodne kuće dr. Andrije Štampara. Povratak prema Orivcu je nešto izmijenjenom rutom i kreće se od Štamparove rodne kuće, dijelom kroz Drenovac do Rukavina sokaka, Japage, te se blagim usponom penje prema zapadnim padinama Dilja, odakle se pruža prekrasan pogled prema Pleternici i Novoj Kapeli, a potom se kod bivšeg sela Kasonja spaja na trasu prema Oriovcu.
U Slavoniji očekuju u grupu ličkih planinara.

štampar

štampar

štampar


 

Veliki i nezapamćeni uspjeh gospićkog šaha

KONAČNO PRVOLIGAŠI

Bez ikakvih uvjeta mladi šahisti ostvarili briljantan uspjeh u ovoj drevnoj intelektualnoj igri.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. listopada 2020. u 13.10 sati

Pripremio Krešimir Matijević

GOSPIĆ - Ovog vikenda i službeno je završeno kadetsko prvenstvo 2. lige zapad u šahu. Kadetska ekipa Šahovskog kluba Gospić u sastavu: Karlo Matijević, Mirko Pavletić, Igor Glumac i kapetanica Magdalena Matijević, svoj je posao na šahovskim pločama završila još početkom listopada ostavši neporažena i u posljednjem kolu.

Konačni poredak nije se znao do ovog vikenda zbog neodigranih susreta s ekipama koje nisu došle na pojedine turnire koji su sada administrativno riješeni u korist gospićkih kadeta. U konačnom poretku gospićki kadeti zauzeli su drugo mjesto bez poraza s 11 bodova koliko je ostvario i prvak ŠK Vodnjan koji je Gospićane pretekao samo za tri meč boda. S obzirom da su ovaj uspjeh mladi gospićki šahisti ostvarili bez vlastitih prostorija zbog čega nisu imali ni dana treninga od početka corona krize u ožujku, možemo se samo zapitati kakve bi uspjehe postizali da imaju uvjete kao njihovi suparnici.

Ovim putem mladi šahisti i ŠK „Gospić“ zahvaljuju se ravnatelju Osnovne škole dr. Jure Turića Ivici Radoševiću koji je prepoznao njihov potencijal i dok su to uvjeti dozvoljavali dao na korištenje učionicu škole mladim šahistima za trening. Na kraju, nadajmo se da će ovaj uspjeh mladih entuzijasta, usput rečeno i odličnih učenika, biti prepoznat i da u svojoj prvoligaškoj sezoni neće biti prepušteni entuzijazmu roditelja i pojedinaca te će moći dostojno predstavljati svoj grad i županiju u prvoligaškoj konkurenciji najboljih hrvatskih šahista u ovom uzrastu.

P,S, Treba se zapitati zašto u Gospiću nema mjesta i razumijevanja za ovakve super domaće talente kojima treba samo prostor jer imaju rekvizite i - pamet. (Urednik)

KONAČNI POREDAK:

…………………..Partije + = - TB1 TB2 TB3
1. ŠK Vodnjan, Vodnjan  7 4 3 0 11 22,0 66,5
2. ŠK Gospić, Gospić …. 7 4 3 0 11 19,0 68,0
3. ŠK V. Gortan, Poreč …7 3 3 1 9 16,0 56,8
4. ŠK Crikvenica-2, ……..7 3 1 3 7 15,0 34,3
5. ŠK Batana, Rovinj……7 3 1 3 7 13,0 37,0
6. ŠK Cres, Cres ……….7 2 2 3 6 11,5 31,0
7. ŠK Kastav, Kastav ….7 1 3 3 5 12,0 30,5
8. ŠK Lošinj, Mali Lošinj .7 0 0 7 0 3,5 0,0

šah gospić
Susret najboljih šahista lige: Ličanin i Istranin
šah gospić
sveto brdo
U nedjelkju je bilo 400 planinara na Svetom Brdu u Južnom Velebitu/Snimio Tomislav Čanić
sveto brdo
sveto brdo
sveto brdo

Planinari tragom Domovinskog rata na Velebitu

DOSTOJANSTVENO I LIJEPO NA SVETOM BRDU

U pohodu je bilo 400 sudionika.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. rujna 2020. u 18.45 sati

Pripremio Tomislav ČANIĆ

Oko 400 pripadnika Specijalnih jedinica policije iz Domovinskog rata i planinara na svečan i dostojanstven način obilježili su podno i na Svetom brdu sjećanje na poginule i preminule hrvatske branitelje na Velebitu u Domovinskom ratu i zbjeg hrvatskog življa sa šireg područja Lovinca koji se zbio 24. rujna 1991. godine.

Organizatori pohoda bili su HPD Gora iz Zagreba, Udruga SJP Grom iz Karlovca i Planinarsko društvo Željezničar iz Gospića. Suorganizator pohoda bila je Udruga žena Domovinskog rata iz Zadra. Ovim pohodom organizatori su htjeli još jednom zahvaliti svakom hrvatskom branitelju koji je braneći Velebit obranio našu domovinu, a posebno onima koji su dali ono najdragocjenije, a to je svoj život za ostvarenje dugogodišnjeg sna Hrvata. Sudionici pohoda posebno su se prisjetili staza i putova kojima su stanovnici Lovinca, Cerja, Ričica, Svetog Roka i ostalih zaselaka morali u zbjeg preko Velebita da bi spasili živu glavu od razularenih četnika potpomognutih vojskom JNA.

- Pripadnici planinarske satnije Velebit, satnije Ban Jelačić, SJP MUP-a Hrvatske, SJP Poskoci, Prve gardijske brigade Tigrovi, te postrojbe Hrvatske vojske i HOS-a, zaslužne su što danas slobodno možemo koračiti i planinariti našim Velebitom.- istakao je jedan od glavnih organizatora zajedničkog pohoda predsjednik planinarske Udruge „Gora“ Josip Lukinić-Jopa, nakon svete mise.

Zbog poštivanja epidemioloških mjera sudionici pohoda krenuli su prema Svetom brdu iz više različitih pravaca. Tako su  gospićki, senjski, crikvenički i manje grupe drugih planinara krenuli iz pravca Bunovca. Mnoge druge braniteljske i planinarske grupe od Egeljca, a ponajviše od Malog Halana. Raspoloženje svih sudionika bilo je tako dobro da su pojedine grupice išle lagano pjevajući. Isti cilj bio je vrh Svetog brda koje ima specifično okruženje prirode koju nam može podariti samo dragi Bog, govorili su oni najpobožniji. A vrijeme? Samo za poželjeti o čemu svjedoče broje živopisne fotografije. Bilo je tu mladih i starih svih godišta. Na pohodu su sudjelovali mnogi umirovljeni pripadnici raznih postrojbi specijalne policije kao kutinski Risovci, bjelovarske Omege, šibenski Jastrebovi, osječki Orlovi, karlovački Gromovi, zagrebačke Alfe…. Bili su tu ratni veterani Vukova, Gromova i Tigrova. Uz spomenute planinare iz Gospića, Otočca, Crikvenice, Senja, Delnica, Karlovca i drugih mjesta Hrvatske.

Zanimljivo je napomenuti, da je prilog zajedničkom pohodu dalo još stotinjak planinara drugih društava koji nisu mogli nazočiti u subotu (19. rujna) kao Ivančani koji su proslavili svoju 10. obljetnicu postojanja i ujedno svog prvog organiziranog izleta koji su imali na trećem po redu pohodu Tragom zbjega lovinačkog kraja 2010. Ivanečkih planinara je došlo 30, a uz njih bili su još Kapelaši iz Zagreba, Zadrani i manje grupice predstavnika drugih udruga.

Posebno vrijedno spomena je sudjelovanje 35 katoličkih skauta iz Vodica od kojih je najstariji imao 13 godina. Skaute je predvodio Marko Jurčev-Martinčev koji je zajedno sa svojom suprugom na uspon poveo četvero svoje djece, pa čak i šestmjesečnu bebu. Zanimljivo je da su pripadnici kutinskih Risova došli dan ranije u Egeljac i kampirali na mjestu pogibije njihovog suborca. Iako mnogi pripadnici Risova, a bilo ih je i drugih, nisu aktivni planinari, uspeli su se na Sveto brdo koji je drugi po visini vrh Velebita (1753 m).

Nakon silaska sa Svetog brda vrhunac susreta bila je sveta misa na Jurjevića stanovima iznad Dušica, koja je održana po svim epidemiološkim propisima uz posebnu distancu na otvorenom. Svetu misu predvodio je velečasni Josip Šimatović, čuvar nacionalnog svetišta Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Služila se pjevana misa uz pratnju tamburice, violine i gitare. Bio je to vrlo prigodan nastup sastava Vila Velebita, koji je misi na otvorenom dao poseban štih. Vila Velebita je simbol hrvatske najveće planine. Za Vilu Velebita se stradavalo i ginulo. Ona je obranjena. Postoji puno udruga koje nose njezino ime od Zajednice ličko – senjskih zavičajnih društava u ratu, novina Vila Velebita, planinarskog doma…

- Iznimno sam ponosan na naše zajedništvo.- istakao je velečasni Šimatović, budući smo dva vrlo bitna pohoda objedinili u jedan. Osobno sam planinar, tako da mi nije bio problem hodati.

Ljudi koji dalje nisu mogli hodati došli su do Jurjevića stanova, šetali i razgledali ove živopisne pejzaže. Napravili smo prigodan vrtić za klince, a vladala je lijepa opuštena atmosfera u kojoj su svi uživali, svaki na svoj način.

Sve tri udruge koje su bile organizatori pohoda zahvalili su obitelji Jurjević na gostoprimstvu, koji su bili blagonakloni prema svim planinarima i posjetiteljima ovog kultnog mjesta već od prvog pohoda. Zahvalnicu tri udruge dodijelio je predstavniku obitelji Jurjevića, ratni zapovjednik Gromova Miro Palajsa. Po silasku prema Svetom Roku položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod spomenika u Egeljcu za sve poginule branitelje Velebita i civilne žrtve, onako kako je koja grupa dolazila.

Branitelje i njihove potomke, planinare i sve hodočasnike vodilo je i motiviralo glavno geslo ovog pohoda: Za njih se pomoli, nek mi braća znaju, heroji se nikad ne zaboravljaju.

sveto brdo
sveto brdo
sveto brdo
sveto brdo
sveto brdo