| POČETNA | ARHIVA |
| TESLA KOD TESLE I O TESLI "DEGENIJA" I "VILA VELEBITA" NA PROSLAVI 1100 GODINA HRVATSKOG KRALJEVSTVA BUDUĆNOST MUZEJA MARTHINA PETA IZLOŽBA MESIĆEVA DESETA KNJIGA ŠUMA OKOM ŠUMARA IZLOŽBA ANE STARČEVIĆ I MARTHE MILETIĆ NOVA ZNANSTVENA KNJIGA OBRAZOVANJE ZA EMOCIONALNU PISMENOST MUZEJI - VIDLJIVI I NEVIDLJIVI | |
Poziv u Teslin SmiljanTESLA KOD TESLE I O TESLIPonovo stiže Tesla, američki električni automobil, bit će probne vožnje. | |
 | |
www.licke-novine.hr 4.srpnja 2025. u 13 sati SMILJAN - Iz Muzeja u Gospiću upućen je poziv za proslavu 169. godine rođenja Nikole Tesle i 19. godišnjicu Memorijalnog centra Nikole Tesle za 10. srpnja. Pridružite IV. Okruglom stolu posvećenom Tesli u politici koji počinje u 12 h u multimedijalnoj dvorani Centra bit će niz predavanja o Tesli. Kod Tesline rodne kuće u suradnji s tvrtkom Tesla Hrvatska od 10.00 do 18.00 h može se isprobati vožnja nekog od modela automobila TESLA za što je potrebno ispuniti prijavu na poveznici. www.tesla.com/hr_hr/event/experience-tesla-at-memorial-center-nikola-tesla-in-smiljan | |
Gospićki zborovi na velikom kulturnom događaju u Zagrebu"DEGENIJA" I "VILA VELEBITA"Sudjelovali na Svehrvatskoj zborskoj povorci u Zagrebu povodom 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva. | |
 | |
| Gospićki HKUD "Degenija" na današnjoj proslavi 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva | |
www.licke-novine.hr 24. svibnja 2025. u 18.30 sati Piše: Marija Ružić ZAGREB - Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Degenija" i Gradski zbor Vila Velebita iz Gospića s ponosom su predstavljali svoj grad i Ličko-senjsku županiju na Svehrvatskoj zborskoj povorci u Zagrebu, jednom od najvećih okupljanja pjevačkih i kulturnih društava u zemlji. Svehrvatska zborska povorka, koju je organizirala Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", pridružilo se više od 1400 sudionika iz 67 pjevačkih zborova, kulturno-umjetničkih društava, klapa i drugih glazbenih sastava iz čak 36 gradova diljem Hrvatske. Time je ovaj događaj postao najveće okupljanje kulturno-glazbenih djelatnika u povijesti Družbe, ne računajući tisuće građana koji su pratili nastup. Sudionici su pjesmom ispunili centar Zagreba, pjevajući na ruti od Trga Republike Hrvatske (kod HNK-a), preko Masarykove, Tesline i Gajeve ulice, sve do Trga bana Josipa Jelačića, Praške ulice, Zrinjevca i Trga kralja Tomislava. Pjevajući narodne, zborske i domoljubne skladbe, zborovi su zajednički istaknuli bogatstvo hrvatske glazbene i kulturne baštine. Događaj je održan uz partnersku potporu Hrvatskog sabora kulture, krovne organizacije koja okuplja više od 80.000 članova iz područja amaterske kulture. Poseban značaj događaju dale su i hrvatske povijesne postrojbe, koje su svojom prisutnošću dodatno uveličale svečanost. Sudjelovanje HKUD-a "Degenija" i Gradskog zbora Vila Velebita na ovoj veličanstvenoj Svehrvatskoj zborskoj povorci svjedoči o njihovoj predanosti očuvanju i promicanju kulturne baštine, ali i o aktivnoj ulozi koju imaju u kulturnom životu svoje zajednice i domovine. | |
HKUD "Degenija" GospićNA PROSLAVI 1100 GODINA HRVATSKOG KRALJEVSTVA | |
 | |
| Članovi gospićkog HKUD-a Degenija putuju na proslavu 1100te obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u Zagrebu | |
www.licke-novine.hr 23. SVIBNJA 2025. U 20 SATI GOSPIĆ - Proslavu značajne obljetnice 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva organizira Družb "Braća Hrvatskoga Zmaja", u cilju uključivanja svih udruga HSK-a koje se bave vokalnim izričajem u projekt proslave 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva i veliku svehrvatsku i svezborsku manifestaciju pod nazivom SVEHRVATSKA ZBORSKA POVORKA 1100 HK koja će biti realizirana u Zagrebu u subotu, 24. svibnja s početkom u 12 sati. Suorganizaciju ovoj značajnoj manifestaciji pružio je Hrvatski sabor kulture temeljem odluke Upravnog odbora HSK-a. Detalje možete naći na službenoj mrežnoj stranici Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja": 1100.dbhz.hr pod projektom broj 30. | |
Muzej Like GospićBUDUĆNOST MUZEJAIzložba "Mi Hrvati" Nika Titanika. | |
 | |
www.licke-novine.hr 6. svibnja 2025. u 19.10 sati GOSPIĆ - Međunarodni odbor za muzeje (ICOM) ovogodišnjom temom Međunarodnog dana muzeja "Budućnost muzeja u vremenu brzih promjena" želi istaknuti značaj muzeja kao dinamičnih obrazovnih ustanova koje djeluju u službi društva i njegova razvoja zauzimajući aktivnu ulogu u oblikovanju održive budućnosti. Ovogodišnji Dan proslavljaju svi muzeji u svijetu kao i dosad. U Muzeju Like u petak, 9. svibnja u 19.30 sati je otvorenje izložbe "Mi Hrvati" poznatog hrvatskog karikaturiste Nika Titanika (pseudonim Nikole Plečka, karikaturist, ilustrator i dizajner). Gospićka izložba je dio hrvatske turneje i prikazuje hrvatske stereotipe te ima tendenciju suočiti naše društvo s realnošću. Provokativna izložba "Mi Hrvati" predstavlja kulminaciju svega što se zbivalo u posljednjih 30 godina i što smo kao narod, ali i Nik Titanik kao kroničar hrvatske gluposti, proživjeli i doživjeli živeći i radeći u našoj zemlji. (MLG) | |
Likovni životaMARTHINA PETA IZLOŽBAU Otočcu se održava izložba dviju mladih gospićkih slikarica. | |
 | |
| Ponosna obitelj Miletić u Otočcu: mama Sandra, Martha, brat ivan i Tata Milan | |
| |
www.licke-novine.hr 19. travnja 2025. u 19 sati Piše: Marko Čuljat GOSPIĆ - Gotovo uvijek mi je bilo teško početi pisati o temi s kojom sam od početaka upoznat, tako da se bojim, da ovaj put neću biti objektivan. Naime, radi se o mojoj prijateljici Marthi Miletić, koja je prošlog ljeta završila Gimnaziju, ali iako je prošla prijemni ispit na Likovnoj akademiji u Zagrebu nije se mogla upisati jer su joj falila tri pišljiva boda iz matematike. Na svi sreću podržavali su je pojedini profesori pa i razrednica prof. Anela Serdar-Pašalić. No da objasnim naše prijateljstvo. Martha je unuka moje svastike Nade Šebalj iz Maloga Kuta kraj Brinja i Ivice Miletića, babe Marte iz Karlobaga. Njena majka Sandra je rođena Riječanka i nakon čitanja moje prve knjige Lika priča ljepotom, rekla je majci koja je Kaluđeročvčanka, da se vraća u Liku. I tako bi. Zaposlila se na recepciji hotela Zagreb u Karlobagu, gdje je upoznala supruga Milana. U pretumbacijama i pretvorbi završili su u Ličkom Osiku i u Gospiću. Marta je išla u jaslice, i kako je mama radila i duže Maka je po nju odlazio u jaslice, pa u vrtić… i postali smo prijatelji. To je jednom prilikom zbunilo stare Karlobažanke kad smo bili među zadnjima u moru. Meni je već bilo dosta, ali Marta nije htjela iz vode. Jedna od Bažanki ju priupita tko ti je ovaj čovjek, a ona odpovrne: -Pa prijatelj, nakon čega su prestale gunđati. Jednom sam po nju u vrtić otišao odmah iza podneva, i imao sam još posla oko ručka, a računalo je bilo upaljeno. Zovnula me je i rekla da upišem facebuke da ona ima farmu. Ja sam je začuđeno pogledao što je to. Tada sam već imao Windovse 95, a Fejsbuk je bio u povojima. Brzo je našla svoju farmu gdje je morala povesti brigu o farmi ovaca, krava, koza… morala ih je nahraniti i utjerati u tor. Sve mi je bilo čudno. Drugi je put tražila da joj podignem program za crtanje. Crtala je jedan morski pejzaž. Sačuvao sam ga, ali mi ga je odnijela prije nekoliko godina. I tako smo se nas dvoje družili godinama. Ponekad je sa mnom išla u kino, kažalište, ali i na promociju knjiga. Jednom je bilo riječi o njemačkoj ratnoj avijaciji i blic krigu, i uvodničar je rekao da je Hitler morao izgubiti blic krig. Bila je mirna kao bubica, kad smo prije kraja izašli van, povukla me za rukav i pitala zašto je Hitler morao izgubiti rat. Kad je pošla u osičku osnovnu školu jedno četiri godine išli smo na vježbu karatea i u teretanu kod Briksa, u školi je igrala košarku i snimila kratki filmić koji sam objavio na mom kanalu na YouTub, jedno vrijeme je trenirala nogomet u Gospiću. U tom predškolskom periodu posjetili smo i Kavu Sergija Mihića u Karlobagu, gdje je njegov atelje na otvorenom. Nekoliko puta je obišla sve njegove mozaike i skulpture... Tražila se. Dobro su joj išli jezici. Jednu knjigu Harija Potera nabavio sam joj iz Engleske, i sve je pročitala za par dana. Počela je u školi programirat igrice u računalu, u petom razredu išla je na državno natjecanje iz fotografije u Šibenik. Dalje nije nastavila jer škola nije imala nastavnika tehničkog. Bilo joj je žao. Nakon toga počela je slikati. Jednom me je zamolila da vidim s profesorom Antom Orzesom, akademskim slikarom i informatičarem, koga je upoznala u INGOS-u gdje je on popodne popravljao računala i s njim je vodila rasprave o računalima, željela je da joj pogleda crteže. Orzes je prihvatio i brzo smo bili u njegovu stanu s naramkom slika. Više od sat vremena su raspravljali slikama. Na njegovu intervenciju primljena je kao na s vlastitim mentorom Igorom Modićem.jmlađi član Likovne udruge Lika, većinom, amatera u Gospiću. Preko Udruge se javila na natječaj Hrvatskog sabora kulture s portretom i dobila je nagradu u konkurenciji preko 300 umjetnika i pohvalu kao najmlađi sudionik. Izložba je bila u Otočcu 2023. Prošle godine izlagala je u Križevcima, a ove godine na Međunarodnom trećem trijenalu autoportreta u Samoboru. Redovito smo posjećivali izložbe u Muzeju Like. Kad je stigao Zdenko Bašić sa svojim bajkama dugo su pričali, sudjelovala je i njegovoj radionici, kontaktiraju i sad kad se preselile u velegrad… bila je na kavi s Damirom Karakašom… Gimnaziju je polazila u Gospiću putujući iz Ličkog Osika. Tijekom školovanja imala je veliku pomoć svoje razrednice prof. Anele Serdar-Pašalić, rođene Gospićanke, koja je u međuvremenu postala ravnateljica škole. Kratko joj je slikarstvo i informatiku predavao prof. Ante Orzes. Nakon njegove prerane smrti naslijedio ga je mladi akademski slikar Igor Zdunić, i odustala je od informatike zbog slikarstva. Ljetošnji neupis Akademije nakon položenog prijemnog ispita zbog pišljiva tri boda manje iz matematike nije ju razočarao, odlučila se preseliti u Zagreb: Veliki grad, velike mogućnosti. Nastavila je druženje s kolegama i prijateljima koje je upoznala na pripremama za Akademiju. Našla si je stan, i posao, ima radnu knjižicu s prvim danima radnog staža, uporno crta na velikim formatima natrona ma što to značilo. Peta izložba na kojoj sudjeluje održava se do 11. svibnja u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu, a izlaže sa studenticom Akademije Gospićankom Anom Starčević, obadvije su iz gospićke likovne udruge. Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture i Grad Otočac. | |
Bibliografski izlogMESIĆEVA DESETA KNJIGA | |
 | |
| Strojar i autor s guštom nadgledaju još vruće arke za Mesićevi desetu knjigu | |
www.licke-novine.hr 18. travnja 2025. u 11.15 sati GOSPIĆ - Đuro Mesić, nekadašnji pirotehničar u Lici, po odlasku u mirovinu posvetio se skroz drugim stvarima. Počeo je istraživati korijene svoje obitelji i ne može naprosto stati jer mu je izazovno otkrivati nešto staro iz raznih arhiva s mladim pokoljenjima. U četvrtak, 24. travnja bit će promocija njegove desete knjige monografije o Novom Čiču, Promocija će biti u 18 sati u prostorijama KUD-a Čiče. Tom prilikom autor se za 01Portal prisjetio svojih početaka, otkrivši kako se u književnim vodama našao sasvim slučajno. - Istraživao sam povijest svoje obitelji, a u razdoblju od 2003. do 2005. godine skupio sam toliko materijala da su me profesor iz Senja Enver Ljubović i profesor povijesti Željko Holjevac, danas doktor u Zagrebu, nagovorili da o tome napišem knjigu. Moram priznati da je to za mene bio izlet u nepoznato, ali su me oni ohrabrili i pomogli. Nakon te knjige, Mesić je već sljedeće godine napisao monografiju u povodu 50 godina nogometnog kluba u rodnom selu. Zatim je istraživao suprugine pretke u Lici, u Župi Podlapača o kojoj je napisao tri knjige. Treća knjiga objavljena je u povodu 320 godina postojanja Župe, a rad na naslovu otvorio mu je vrata drugih ustanova te brojne mogućnosti pristupa informacijama. Mesić se potom vratio u Slavoniju, gdje je napisao monografiju rodnog sela Golobrdci, a to je ponovio i s majčinim rodnim selom, Donji Emovci. Na nagovor župnika katedralne crkve u Požegi, napisao je monografiju o mjestu Mihaljevci. - U Turopolje sam se doselio 2007. godine, moja istraživačka znatiželja bila je još jača jer sam došao u meni nepoznatu sredinu. U početku sam razgovarao sa susjedima, najviše s onim najstarijima. Informacije o Novom Čiču od prvog dana bile su ograničene i za mene dosta nepovoljne jer sam bio sklon podatcima pronađenim u dokumentima, starim knjigama, a ne po priči 'rekla-kazala' koja često ode u suprotnom smjeru od istine. Izazov koji je trajao godinama To mu je, kaže Mesić, bio dodatni izazov te je počeo prikupljati ljetopise, stare novine, lokalne knjige o lovcima, Turopoljskom lugu, veterinarstvu i slično, ali je o Novom Čiču pronalazio uglavnom šture informacije koje su stale u dvije do tri rečenice. - Taj izazov je trajao godinama. U zadnjih pet godina ponovno se aktivirao pozivom da se uključim u rad KUD-a i pišem o 20 godina društva. Tako sam pojačao prikupljenu građu i došao do ove knjige koja će brojati 216 stranica. Mesić smatra da je čovjeku urođena znatiželja, ostalo se brusi marljivim radom tijekom godina, a o njegovom napretku najbolje govori upravo ova, jubilarna, deseta knjiga. - Smatram da sam bitno napredovao jer je svaka knjiga tražila nadogradnju te uz pomoć ljudi koji su me okruživali i podržavali poput urednika monografije Stipe Bilića. U monografiji se nalazi dio teksta Mate Paviše koji je napisao knjigu o nogometnom klubu. Tu je i pokojni Saša Božić s kojim sam proveo bezbrojne sate tražeći informacije. Bilo je i zaposlenika Državnog arhiva i Sveučilišne knjižnice koji su me podržavali i javljali mi kada dođu do nečega novog. Također, od velike pomoći bili su mi i razgovori s danas pokojnim Franjom Anićem te Dubravkom Hrkovcem. Svima njima jedno veliko hvala. Uspomene spašene od zaborava U početku su stanovnici Novog Čiča bili poprilično nepovjerljivi prema Mesiću, a istraživanje mu je nerijetko kočio i nedostatak materijala poput starih fotografija. Udruge su radile s velikim prekidima i pogubio se trag, ali je nešto ipak uspio spasiti od zaborava. - U monografiji sam uvodno pisao o mjestu - njegovom razvoju, izgradnji, proširenju, industriji, tramvaju i drugim znamenitostima zbog kojih je svojevremeno bio jako industrijsko središte. U drugom poglavlju je jedna od najstarijih župa u Turopolju, od samih početaka do popisa svih župnika, a prvi je bio 1501. godine. Pažnju sam također posvetio sakralnim građevinama, što je prethodilo crkvi današnjeg oblika i svim kapelicama koje pripadaju Župi, objasnio je Mesić i nadodao kako je došao i do poprilično starih podataka, poput onih koje su obitelji donirale križna drva. U nastavku knjige, Mesić se bavi školstvom koje je na području Novog Čiča osnovano 1858. godine, dok se u nekadašnje školske zgrade smjestilo sadašnje kulturno-umjetničko društvo. - To je bila prva škola u Novom Čiču, o kojoj imamo pisane tragove i imena svih nastavnika iz tog vremena. Škola je obrađena sa starim fotografijama đaka, najstarija je iz 1936. godine, te smo uglavnom odgonetnuli imena osoba s fotografija. Ima dosta fotografija prve pričesti, krizme, ali i raznih događanja pa i posjete tadašnjeg tajnika biskupa Alojzija Stepinca koji je prvi put u Čiče došao 1938. godine. Mesić se, potom, pozabavio udrugama, od kojih je najstarija Dobrovoljno vatrogasno društvo koje je nedavno proslavilo 130 godina postojanja. DVD po starosti slijedi Pjevačko-tamburaško društvo Javor te sve ostale udruge koje su predstavljene redoslijedom osnivanja, poput nogometnog kluba, lovačkog društva, udruge žena i udruge umirovljenika. - Koristio sam najosnovnije podatke, a čitateljima sam ostavio napomenu gdje mogu pronaći više podataka. Najponosniji je, zaključuje Mesić, na popis svih žrtava svih ratova na području Novog Čiča. - U Prvom svjetskom ratu poginulo je 38, a ranjeno je 47 ljudi. Navodim ih poimence, gdje se to dogodilo i za većinu njih gdje su pokopani. U Drugom svjetskom ratu, Župa Novo Čiče dala je 42 žrtve, na raznim stranama i pod raznim okolnostima. U Domovinskom ratu je Župa Novo Čiče imala samo jednu žrtvu. Na samom kraju knjige ostavio sam rodoslovlja i imena ljudi koji su živjeli u posljednjih 150 godina. Na promociji knjige će, uz autora, govoriti župnik Župe sv. Ivana Krstitelja vlč. Marijan Prepeljanić i urednik Stipo Bilić, dok u glazbenom dijelu sudjeluje glazbena skupina KUD-a Čiče. | |
PLITVICEŠUMA OKOM ŠUMARA | |
 | |
www.licke-novine.hr 17. travnja 2025. u 13.15 sati GOSPIĆ - U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Gospić i Nacionalnog parka Plitvička jezera, u utorak, 22. travnja 2025. u 10.30 sati u hotelu Jezero bit će otvorena izložba fotografija 19. bjelovarskog salona fotografija "Šuma okom šumara". Ova izložba s međunarodnim sudjelovanjem biti će otvorena do 5. svibnja 2025. Ova izložba zahvaljujući šumarima već nekoliko godina stiže u razna mjesta Like, i jedina je izložba fotografoja koja se redovito održava i u Lici. Naime, rijetkost je vidjeti fotografije nekog od ličkih domaćih autora, a vam Like ima i poznatih i priznatih imena. (MAČ) | |
Na obzorju nove slikariceIZLOŽBA ANE STARČEVIĆ I MARTHE MILETIĆ | |
 | |
www.licke-novine.hr 1.travnja 2025. u 22.15 sati OTOČAC - U idući petak, 11. travnja, u 19 sati u Muzeju Gacke pri Gackom pučkom otvorenom učilištu bit će otvorena izložba radova Ane Starčević i Marthe Miletić, mladih autorica, članica Likovne udruge Lika iz Gospića. Autorice kroz različite umjetničke izraze donose dva pogleda na suvremeni život - jedan kroz figurativno slikarstvo, drugi kroz digitalnu apstrakciju. Iako se u svojem radu oslanjaju na različite medije i stilove, obje autorice istražuju slične teme: svakodnevicu, osobna iskustva i emocionalne slojeve stvarnosti. Na izložbi njihovi se radovi nadopunjuju i međusobno prožimaju, stvarajući vizualni dijalog između tradicije i suvremenosti, opipljivog i apstraktnog, poznatog i intuitivnog. Posjetitelji će kroz izložbu imati priliku uroniti u dva različita svijeta koji zajedno otvaraju nova pitanja i perspektive. Izložba će biti u maloj dvorani na katu Pučkog, a za posjetitelje ostaje dostupna do 11. svibnja. Ova izložba dio je ciklusa "Likovni umjetnici u Muzeju" koji i ove godine podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Otočac. (M.M.) | |
GOSPIĆ:NOVA ZNANSTVENA KNJIGA | |
 | |
| Za govornicom je prorektor Zvjezdan Penezić | |
| |
www.licke-novine.hr 28. ožujka 2025. u 20 sati GOSPIĆ - U organizaciji Odjela za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru i Samostalne narodne knjižnice 26. ožujka održano je predstavljanje knjige "Obrazovanje za emocionalnu pismenost" autorica Anele Nikčević-Milković i Ane Jerković. Knjiga je izašla u suizdanju Sveučilišta u Zadru i Naklade Jesenski i Turk iz Zagreba. Na početku predstavljanja obratili su se prorektori Sveučilišta: prof. dr. sc. Lena Mirošević, prorektorica za organizaciju, potencijale i izdavaštvo te prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu. O knjizi su govorile recenzentice izv. prof. dr. sc. Marina Nekić s Odjela za psihologiju Sveučilišta i prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Potom su autorice dale osvrt na proces nastajanja publikacije te na specifičnosti, prednosti i izazove njenog objavljivanja. Tijekom predstavljanja knjige nastupao je pjevački zbor "Degenija" Odjela za nastavničke studije pod vodstvom doc. art. Tvrtka Sarića. Mudre izreke i poslovice čitale su Melani Kosec i Emma Majerić, studentice pete godine i članice Čitateljskog kluba "Iskra". (LPS) | |
Bibliografski izlogOBRAZOVANJE ZA EMOCIONALNU PISMENOST | |
 | |
www.licke-novine.hr 23. ožujka 2025. u 22.25 sati GOSPIĆ - Odjel za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru i Samostalna narodna knjižnica organizirali su promociju znanstvene knjige "Obrazovanje za emocionalnu pismenost" autorica Anele Nikčević-Milković i Ane Jerković koja će biti u Knjižnici 26. ožujka u 18 sati. | |
NOĆ MUZEJAMUZEJI - VIDLJIVI I NEVIDLJIVI | |
 | |
www.licke-novine.hr 29. siječnja 2025. u 13.34 sati GOSPIĆ - Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Idejne začetnice manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su mr. sc. Vesna Jurić-Bulatović i mr. sc. Dubravka Osrečki-Jakelić, koje u prosincu 2005. pokreću akciju kao gradski pilot projekt sa šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. godine Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova. Ovogodišnju 20. Noć muzeja obilježiti će tema Muzeji - vidljivi i nevidljivi Temom se želi ukazati na važnost muzejskih institucija i svih drugih baštinskih ustanova koje prikupljaju, istražuju, čuvaju i prezentiraju vrijednu građu i kulturnu baštinu najširoj javnosti, od najmlađih posjetitelja do korisnika treće životne dobi. Vidljivost muzeja danas je izuzetno važna, pogotovo u vrijeme visoke tehnologije i digitalnih mogućnosti koje pomiču granice klasičnih muzeja. Također je važno i sve ono što se događa " iza kulisa muzeja", ono što nije vidljivo posjetiteljima, a od velikog je doprinosa i značaja za konačni postav muzeja. (HMD) Pred nama je Noć muzeja 2025. s temom Muzeji - vidljivi i nevidljivi. I ove smo godine za vas pripremili raznovrstan sadržaj na dvije lokacije, u Gospiću i Smiljanu. Uz organizirana stručna vodstva, pridružite nam se u MC "Nikola Tesla" Smiljan u 18.30 sati i s Dominikom Žanićem saznajmo više o Tesli i njegovom doprinosu suvremenim istraživanjima svemira. Pitanje zdravlja je najvažnije čovjekovo pitanje, potencirano i više nedavnom pandemijom COVID-a, svijet je u kontinuiranoj borbi s nevidljivim uzročnicima epidemija. Kako se u vrijeme Vojne krajine suprotstavljalo ugrozama ove vrste, otkrijte više na izložbi Sanitarni kordon i kontumac u Hrvatskoj Kostajnici, autorice dr.sc. Ivane Hrobec. Nevidljive muzejske prostore - čuvaonice i radionice otkrivamo na vaš zahtjev. Radno vrijeme muzejske noći: MC "Nikola Tesla" Smiljan 18-22h; Muzej Like Gospić 18-23h. Ulaz besplatan kao i do sada. (MLG) |